Oglasi

Gračanički školarci primjer ekološke osvještenosti i poduzetništva

Nekoliko škola u Tuzlanskom kantonu promovišu, kroz saradnju sa lokalnim komunalnim preduzećima, reciklažu otpada.
Od 1,5 miliona tona plastike, koliko je proizvedeno 1950. godine, došli smo do 332 miliona tona u 2015. godiniUstupljeno Al Jazeeri

Govor mlade Grete Thunberg, koji je nedavno održala u UN-u, izazvao je niz reakcija i javnost je nekoliko dana u cijelom svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini govorila o važnosti očuvanja životne sredine. Nažalost, većina tema tako počne, kratko traje i završi upravo na riječima. No, koliko god se u moru problema naše države očuvanje okoline nekada čini efemernim pitanjem, ono je itekako važno i naročito je bitno značajnost ovog pitanja prenijeti mladima.

Kao zemlja koja pretendira da postane članica Evropske Unije trebamo znati da je adekvatno odlaganje i recikliranje otpada jedno od pitanja u vrhu prioriteta Unije. Podaci koji govore o količini proizvedene plastike ukazuju da je sasvim opravdano nastojanje da se ona adekvatno reciklira i ponovo stavi u opticaj.

Od 1,5 miliona tona plastike koliko je proizvedeno 1950. godine došli smo do 332 miliona tona u 2015. godini. Nažalost, neće se stati na tome. Stručnjaci predviđaju da će se proizvodnja plastike enormno nastaviti povećavati. Dok se u svijetu ulažu veliki napori i podstiče reciklaža u Bosni i Hercegovini sve se svodi, po običaju na napore pojedinaca. Zato i ne treba čuditi činjenica da se u BiH reciklira samo 10 posto ambalažnog otpada u što, pored plastike, spada i papir i ostali iskoristivi materijali.

Odgojem i obrazovanjem do ekologije

Nekoliko škola na području Tuzlanskog kantona promovišu, kroz saradnju sa lokalnim komunalnim preduzećima reciklažu otpada. Od ove godine, gračanička škola „Hasan Kikić“ učinila je korak više i krenula u kampanju recikliranja otpada. Menadžment škole pronašao je firmu koja se bavi reciklažom, a koja će otkupljivati plastiku koju skupe učenici ove škole, zajedno sa zaposlenicima i roditeljima. Projekat posebno dobija na značaju što se radi o školi koja po broju učenika spada u najveće u BiH. Naime, ovu školu pohađa 1266 učenika, ne računajući stotinjak učenika Muzičke škole koja radi pod  njenim okriljem. Novac zarađen od recikliranja se vraća učenicima, odnosno njim će raspolagati Vijeće učenika te ulagati u druge projekte. Nabavljeni su spremnici za odlaganje PET ambalaže i instalirani u dvorištu centralnog školskog objekta, a u toku je nabavka spremnika i za područnu školu.

„Konferencija o okolišu i razvoju koja je održana u Rio de Janeiru (1992.) kao osnovne elemente za razvoj ekološke svijesti i kulture upravo je postavila odgoj i obrazovanje. To su ključni faktori važni za poboljšanje kvaliteta života uopće, te stepen i kvalitet zaštite životne sredine i očuvanja pravih životnih vrijednosti. Obrazovanje treba da razvije i unaprijedi ekološku svijest svakog pojedinca, te da ih nauči vještinama i načinima ponašanja na bilo kom mjestu. Dakle, ono što nauče u školi, trebaju znati primijeniti i u porodici, na izletu, u prirodi, a sutra i na radnom mjestu. Dakako, to je dugotrajan proces koji treba početi od predškolske i školske dobi, ali koji se nastavlja i tokom cijelog života“, kaže Miralem Mejremić, direktor ove škole.

Menadžment škole zajedno sa Vijećem roditelja će osigurati i donatore koji će dodatno finansijski stimulirati doprinos učenika u iznosu od 50% ostvarene zarade.

Ugrožavanje našeg zdravog okoliša, na svim nivoima počev od zraka, vode i tla je toliko veliko, da u budućnosti dovodi u pitanje opstanak pojedinih ekosistema, biljnih i životinjskih vrsta dugoročno gledajući možda i sam opstanak ljudske vrste.

„Naš glavni cilj je da kod učenika, putem ovog projekta podstičemo razvijanje ekološke svijesti, ispravnog stava prema prirodi i drugim živim bićima, te da ih kao pojedince naučimo važnosti sakupljanja i recikliranja otpada. Na taj način, praktično učimo djecu da se reciklirani otpad može ponovo upotrijebiti kao sekundarna sirovina što ima za posljedicu dvostruku dobit, s jedne strane ekonomsku, dakle ušteda, a s druge strane ekološku – zaštita i unapređenje životne sredine, jer recikliranjem ostaje sve manje otpada koji bi, inače trebalo odložiti na deponije te zauzeti mnogi prostor u prirodi“, govori Mejremić.

Saradnja škole i roditelja

Posljednjih godina radi se na uključivanju roditelja u rad škole. Roditelji igraju važnu ulogu kroz domen onoga što se zove kućni odgoj, a škola je tu da, kroz obrazovanje i odgoj, u konkretnom slučaju nauči djecu kako da postupaju prema prirodi, prema okruženju, kako da pravilno odlažu otpad i koje su sve prednosti recikliranja. Vijeće roditelja ima značajnu ulogu u funkcionisanju jedne škole, a upravo ova ideja je potekla od njih.

„Proizvodnja plastike u svijetu posljednjih godina raste, a samim tim se povećava i količina plastičnog otpada. Da bi se smanjila količina tog otpada najčešće se pribjegava ili spaljivanju ili odlaganju plastike pod zemljom. Nijedan od ovih načina nije ekološki ispravan. Zbog toga je odlaganje i recikliranje plastike jedan od primarnih ciljeva očuvanja zdrave prirodne sredine. Uvidjevši koliko se u školi konzumiraju namirnice u plastičnoj ambalaži došli smo do ideje i pokretanja ovog projekta“, kaže Selma Helić, predsjednica Vijeća roditelja škole.

Edukacijom djece, govori Helić, postiže se dugoročno rješenje problema očuvanja zdrave okoline. Ukoliko djeca nauče šta su prave vrijednosti, šta za žive organizme znači priroda i sva njena bogatstva, ukoliko ih naučimo kako prema svemu što ih okružuje treba da se odnose sa pijetetom i zaštitnički, oni će i sami sutra biti ti koji će dalje nastavljati našu misiju.

„Naravno, mi odrasli moramo ih malo pomoći u smislu evo, nabavke spremnika, edukacije, te im vlastitim primjerima biti uzori. Ništa manje važno jeste i spomenuta činjenica da će se novac vraćati učenicima na korištenje. Na ovaj način, od malih nogu učenici uče o poduzetništvu i radu“, ističe Helić.

Neophodna uloga vlasti

Obrazovne vlasti bi trebale više raditi po pitanju edukacije mladih, ali i praktičnog djelovanja kada je u pitanju ekologija i očuvanje okoliša.

„Definitivno je potrebno kroz nastavne planove i programe uvrstiti više sadržaja koji govore o ekologiji, zaštiti okoliša i općenito razvijanju ekološke svijesti. BiH je u komparativnoj prednosti u odnosu na neke druge zemlje koja obiluje prirodnim bogatstvima i samo uz jasnu strategiju i kontinuirani razvoj ekološke svijesti od najranijih uzrasta možemo sačuvati prirodnu datost koju imamo. Trenutno se radi na poboljšanju ove svijesti kroz škole, ali je sigurno nedovoljno i nedostatno. To mora biti jedan od prioriteta reforme obrazovanja u BiH“, kaže Midhat Čaušević, predsjednik Komisije za obrazovanje, kulturu, sport i mlade Skupštine Tuzlanskog kantona.

Vlasti kroz kreiranje ambijenta u školama mogu doprinijeti razvijanju svijesti o zaštiti okoliša. „Ako imamo u vidu da je jedna od ključnih tema u svijetu ekologija onda nas to dodatno obavezuje da učinimo napore i sistemski se posvetimo rješavanju ovog globalnog problema. BiH sigurno, uz jasnu strategiju može da iskoristi i pretpristupne fondove EU kojima se obezbjeđuju sredstva za zaštitu okoliša“, ističe Čaušević.

On ističe da učenici Osnovne škole „Hasan Kikić“, ne samo po ovom nego i po drugim projektima mogu biti primjer vršnjacima i drugim školama kako se, uz iskorištenost vlastitih kapaciteta i potencijala može spojiti odgojno-obrazovna i praktična komponenta. „U narednom periodu ćemo zasigurno pokušati da ovaj projekat zaživi i u drugim školama na kantonu koji imaju veći broj učenika, a samim tim i veći potencijal za recikliranje ekološkog otpada“, najavljuje Čaušević.

Sa ovim se slaže i direktor Mejremić. Znamo da je novac zarađen vlastitim radom svima najdraži i najvrijedniji. To djeci ukazuje na činjenicu da su i oni, iako mali, ipak važni i vrijedni članovi lokalne zajednice koji mogu privrijediti na razne načine.

„Širenjem ovog projekta ne samo da povećavamo reciklažu otpada, nego djecu učimo o tome kako djeluju prirodni sistemi, da lakše razumiju uticaje ljudskih aktivnosti na prirodu, da razvijamo sposobnost kritičkog razmišljanja i rješavanja problema, smisao za estetiku i uređenje okoline“, zaključuje direktor Mejremić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.