Grabar-Kitarović u Izraelu: Kajanje zbog zločina ustaškog režima

Grabar-Kitarović je podsjetila je da su za vrijeme ustaškog režima stradali i brojni Romi, Srbi i Hrvati (Reuters)

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, u srijedu je u Jerusalemu u Muzeju holokausta Yad Vashemu, izrazila “najdublje kajanje” zbog svih žrtava stradalih u holokaustu u Hrvatskoj za vrijeme ustaškog režima tokom Drugog svjetskog rata.

Istakla je da je taj dio historije bacio ljagu na Hrvatsku, ali da se, zbog budućnosti, ta zemlja mora suočiti sa svojom prošlošću.

Hrvatska predsjednica je u sklopu dvodnevne radne posjete Izraelu prihvatila poziv da prisustvuje svečanosti darivanja Yad Vashemu filmske nagrade Oscar, koju je producent Branko Lustig, preživjeli iz Auschwitza, 1993. dobio za “Shindlerovu listu” te je tom prilikom odala počast žrtavama holokausta i održala govor.

“Kao predsjednica Hrvatske, izražavam najdublje kajanje zbog svih žrtava holokausta u Hrvatskoj, stradalih od ruke kolaboracionističkog ustaškog režima tijekom Drugog svjetskog rata”, kazala je ona nakon obilaska Yad Vashema, gdje je u Dvorani sjećanja, s vječnom vatrom koji gori u spomen šest miliona stradalih Jevreja, položila vijenac.

Neprijatelji režima

Podsjetila je da su za vrijeme ustaškog režima, osim jevrejske zajednice, stradali i brojni Romi, Srbi, Hrvati – “svi oni koji su tada smatrani neprijateljima režima”.

Obraćajući se preživjelima holokausta u Hrvatskoj i njihovim porodicama i potomcima kazala je da “duboko suosjeća s njihovom boli i patnjom”.

U govoru je jasno dala do znanja koliku je ljagu ustaški režim bacio na hrvatski narod te poručila da se zbog budućnosti Hrvatska mora suočiti sa svojom prošlošću i prihvatiti je.

“Ustaški režim nije bio odraz istinskih želja hrvatskog naroda za neovisnom državom. Nažalost, izmanipulirali su želju hrvatskog naroda za neovisnošću” rekla je Grabar-Kitarović i istakla da je veliki dio hrvatskog naroda bio dio antifašističkog pokreta otpora.

“Bio je to veliki pokret, jedan od proporcionalno najvećih pokreta otpora u Drugom svjetskom ratu”, kazala je Grabar-Kitarović i kazala da je otpor antifašizmu dala i njena porodica.

“Zahvalna sam onima koji su nas stavili na pravu stranu povijesti. Sadašnja Republika Hrvatska utemeljena je na antifašizmu i na Domovinskom ratu”, kazala je ona.

“Domovinski rat je za nas bio značajan jer nam je donio slobodu, ali također i puno razaranja”, rekla je, spomenuvši Vukovar, iz kojeg su mnogi odvedeni u koncentracione logore da se nikada ne vrate i za čijim se posmrtnim ostacima još traga.

“Mislili smo da se nakon Drugog svjetskog rata ništa slično Vukovaru ili Srebrenici ne može dogoditi na europskom tlu. Ali ponovo se dogodilo i to nam govori da mir i naše vrijednosti nikada ne smijemo uzeti zdravo za gotovo”, rekla je ona.

“Hrvatska je danas ponosna članica EU-a i NATO-a koja dijeli zajedničke vrijednosti i s Izraelom, zemljama koje štuju slobodu, demokraciju i prava svakog pojedinca, bez obzira na etničku, vjersku ili bilo koju drugu pozadinu”, dodala je Grabar-Kitarović.

Također je kazala da je iznimno ponosna što danas u Yad Vashemu svi mogu odati slavu životu njenog prijatelja Branka Lustiga i njegovoj misiji izgradnje boljeg svijeta.

Najavila je izgradnju memorijalnog centra za žrtve holokausta u Zagrebu i pozvala Yad Vashem na saradnju, “kako bismo se mogli duboko pokloniti žrtvama svih totalitarnih režima”.

“I danas koristim ovu priliku da osudim sve totalitarne režime, nacizam, fašizam i komunizam”, kazala je predsjednica Hrvatske.

Žrtve progona

Odajući počast pravednicima među narodima, i ističući koliko je ponosna na njih 111 iz Hrvatske koji su zaslužili taj status, Grabar-Kitarović je na hebrejskom izgovorila riječi poznatog izraelskog pjesnika Haima Hefera: “Pred vama pravednicima, klanjam se”.

Branko Lustig je, poklanjajući svoj Oscar muzeju Yad Vashem u trajno vlasništvo, kazao da to čini kako bi priče kao one zabilježene u “Schindlerovoj listi” zaintrigirale sve više ljudi, posebice mladih, jer žrtve progona, svih progona na svijetu, zaslužuju da ih se ne zaboravi.

“Svi žele znati (što se dogodilo), ali ne žele se sjećati, ne žele to pamtiti”, kazao je Lustig i zahvalio hrvatskim vlastima koje rade na tome da i Zagreb konačno dobije memorijalni centar holokausta.

Yad Vashem je kao muzej holokausta (Shoa na hebrejskom) osnovan 1953. godine u spomen žrtvama i svim onima koji su, riskirajući svoje živote, odlučili pomagati Jevrejima i spasiti ih od genocida.

Kolinda Grabar-Kitarović u večernjim se satima sastaje s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, dok je u četvrtak očekuje susret s predsjednikom Reuvenom Rivlinom i predsjednikom Knesseta Yulijem Yeolom Edelsteinom.

Izvor: Agencije