Govor Grabar-Kitarović izazvao lavinu kritika

Glasnogovornik predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, Luka Đurić, objasnio je danas komentirajući njezin pozdrav diplomatima s kojima je surađivala 1992. godine, iako je tada još bila studentica, da je u vrijeme priznanja Hrvatske predsjednica stažirala u međunarodnom odjelu Ministarstva znanosti

Đurić je za portal Dnevnik.hr rekao da je Grabar-Kitarović u Ministarstvu znanosti i tehnologije počela stažirati u siječnju 1992. godine te je u vrijeme priznanja Hrvatske bila u međunarodnom odjelu toga ministarstva.

Prema tim informacijama, u travnju iste godine ona se javila na javni natječaj, nakon čega se i zaposlila u Ministarstvu znanosti, također u međunarodnom odjelu.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u nedjelju navečer održala je govor na svečanom koncertu kojim je obilježena 25. godišnjica međunarodnog priznanja Hrvatske u zagrebačkoj koncertnoj dvorani “Vatroslav Lisinski”, a kojim je izazvala i brojne negativne komentare čitatelja hrvatskih internetskih portala koji su prenijeli njezine riječi.

Ponavljajući riječi iz inauguracijskog govora “Vjerujem u te, zemljo moja Hrvatska” te ističući da je od međunarodnog priznanja Hrvatske učinjeno puno, hrvatska predsjednica najprije je pozvala da se za domovinu učini puno više.

“Prva nam je zadaća osigurati ostanak, opstanak i dobrobit naših mladih, da nam ne odlaze diljem svijeta. Doista vjerujem da Hrvatska ima sve preduvjete da bude prosperitetna država, u kojoj će ljudi ne samo ostajati već se i vraćati. Imamo slavnu povijesti, geografski prostor, klimatske uvjete, resurse i marljive i dobre ljude”, rekla je Grabar-Kitarović, pozvavši na gradnju bolje budućnosti, prenijela je Hina.

Najavila je nastavak snažne i asertivne vanjske politike.

Negativni komentari

“Nastavit ćemo biti dijelom aktivnog predvođača donošenja odluka u EU-u i NATO-u, izgrađivati dobrosusjedske odnose, ali nećemo nikome dopustiti da revidira našu povijest i etiketira državu raznim imenima”, poručila je predsjednica iz dvorane “Vatroslav Lisinski”.

U nizu pozdrava i zahvala Grabar-Kitarović najprije je odala priznanje prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, čiji su vizija, hrabrost i odlučnost, kako je rekla, vodili Hrvatsku prema konačnoj pobjedi.

Nakon toga je pozdravila veterane i njihove obitelji te ondašnju Vladu nacionalnog jedinstva. A poseban pozdrav potom je uputila i diplomatima s kojima je surađivala 1992. godine.

“Pozdravljam svakog hrvatskog diplomata i diplomatkinju s kojima sam imala čast raditi u to vrijeme, koji su se toliko zdušno borili za našu samostalnost i neovisnost. Nisu to bila laka vremena”, kazala je Grabar-Kitarović, kako su prenijeli hrvatski mediji.

No, prema službenoj biografiji Kolinde Grabar-Kitarović, ona je diplomirala 1993. godine, kad je počela i raditi u Ministarstvu vanjskih poslova, tako da je 1992. godine još bila studentica Filozofskog fakulteta.

Dio čitatelja obrušio se zbog toga negativnim komentarima na hrvatsku predsjednicu u kojima je prozivaju da sebi pripisuje tuđe zasluge, a neki zamjeraju i što je priznanje prije nego veteranima odala Franji Tuđmanu.

Dio njih u komentarima je upitao predsjednicu koliko se mladih iselilo otkad je na ona na funkciji predsjednice te da je i nekim svojim ranijim potezima i izjavama pokazala da toj funkciji nije dorasla.

Prigodnim govorima okupljenima su se obratili i premijer Andrej Plenković te predsjednik Hrvatskog sabora Božo Petrov. 

Na koncertu brojni učesnici prijelomnih vremena

Svečani koncert u spomen na 15. siječnja 1992. i međunarodnog priznanja Hrvatske okupio je brojne sudionike tog prijelomnog vremena, hrvatske veterane, predstavnike političkog, kulturnog, vjerskog, javnog života, diplomatski zbor.

Prije četvrt stoljeća, 15. siječnja 1992., Hrvatsku je zajedno priznalo svih 12 članica tadašnje Europske zajednice, Njemačka, koja je, uz Vatikan, odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Republikom Hrvatskom.

U tim danima rat u Hrvatskoj bio je u punom jeku, a gotovo trećina zemlje pod okupacijom tadašnje Jugoslavenske armije (JNA) i pobunjenih lokalnih Srba.

Na svoje tada priznate granice Hrvatska je izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, odnosno nakon šest godina.

Izvor: Al Jazeera i agencije