Gora dijeli kosovsku stvarnost

Na krajnjem jugu Kosova pravo glasa na lokalnim izborima, zakazanim za nedjelju, ima nekoliko hiljada etničkih Goranaca.

Riječ je o muslimanskom stanovništvu južnoslovenskog porijekla. Imaju svoj jezik i kulturu, ali i tradicionalnu balkansku podijeljenost. Dio Goranaca prihvatio je kosovske institucije, a dio njih bi u Zajednicu srpskih opština nakon izbora.

Gora dijeli kosovsku stvarnost – nezaposlenost, siromaštvo i beznađe kod mnogih građana… Sve to je, čini se, i malo izraženije nego u ostatku Kosova.

Najkvalitetnije mlijeko

“Tržište je trenutno slabo… veoma slabo. Ove godine mnogo se osetila kriza… stvarno ima krize. Inače, teško je ovde živeti od stočarstva. Skupa je hrana. Skupo je sve. Mnogo je teško. Trenutno je veoma teško, treba prvo da se otvori put ka Makedoniji, pa da živimo malo bolje”, kazuje Habir Duljmen, stočar iz Restelice.

Stoka za koju u šali kažu da “pase pod ručnom” na velikim visinama daje najkvalitetnije mlijeko i najzdravije meso.

Ovaj stočarski kraj početkom devedesetih se mogao pohvaliti sa više od 200.000 grla sitne stoke. Danas je taj broj desetkovan, kažu, jer im je ogroman dio proizvodnje išao u obližnju Makedoniju.

Sada se do susjedne zemlje stiže terenskim vozilom, a izvoz je zanemarljiv.

Teritorija kosovske Opštine Dragaš na Kosovu graniči s Makedonijom, ali graničnog prelaza nema. Granicu pokazuju samo dva kamena.

“Mnogi u tome vide glavni problem zašto i razlog za ekonomski zaostatak Gore”, javlja Al Jazeerin reporter Stefan Goranović.

Bijele zvijezde na kosovskoj zastavi pred zgradom Opštine Dragaš predstavljaju narode. Jedna zvijezda pripada Gorancima.

Kosovo je podijeljeno po mnogim linijama. Dijeli se i relativno mala goranska zajednica koja broji, rečeno nam je, blizu deset hiljada ljudi.

Jedni gledaju ka Beogradu, drugi kažu da prihvataju realnost kosovske državnosti, neki se identifikuju sa bošnjačkom nacionalnom zajednicom.

“Slučaj sa nama je u tome što smo se mi ranije izjašnjavali kao Muslimani sa veliko M. Tako da se to odrazilo na nas same, iz razloga što smo mi živeli i radili u raznim mestima bivše Jugoslavije, tako da je svako na svoj način, putem svojih ličnih interesa formulisao i svoje nacionalno opredeljenje”, kazuje Veljid Hadžisin iz koalicije Vakat.

Ova tačka na Kosovu najdalja je od Beograda. Zato je glasno odjeknuo prijedlog dijela Goranaca da se uspostavi predratna opština Gora u okviru Zajednice srpskih opština. Nju su u Briselu dogovorili premijeri Kosova i Srbije.

“Briselski sporazum omogućava da se mi vežemo za Zajednicu srpskih opština. Mi smo osamdeset posto povezani kako finansijski, tako i sa dokumentima sa državom Srbijom”, navodi Adem Hodža iz CDU – Jedinstvene goranske liste.

Vidljivi potencijali

U Građanskoj inicijativi Gore kažu da su jedina samo goranska stranka. Imaju predstavnika u Parlamentu Kosova, ali i objašnjenje zašto je dio Goranaca ne odustaje od Beograda.

“Ljudi su opskrbljeni primanjima i prinadležnostima iz Srbije, što na neki način omogućava tim ljudima život na ovim prostorima. Složićete se, ne postoji neka alternativa, bar za sada, koja može da pokrije sve te potrebe stanovništva”, kaže Murselj Haljilji iz Građanske inicijativa Gore.

Ništa se do sada nije pokazalo kao idealno rješenje za lošu ekonomiju u Gori. A, njeni potencijali su vidljivi na prvi pogled.

Izvor: Al Jazeera