Godišnjica ‘Oluje’: Završena vojna parada u Zagrebu

Hrvatska obilježava 20. godišnjicu akcije “Oluja” kojom je u ljeto 1995. godine pod kontrolu Zagreba vraćena petina državnog teritorija.

Tim povodom, u Zagrebu je održan vojni mimohod u kojem je sudjelovalo gotovo 3.000 vojnika i policajaca, a vojska je pokazala i svu tehniku – od zrakoplova, brodova do borbenih vozila.

Premijer Zoran Milanović poručio je, nakon završetka mimohoda, kako ta proslava “nije protiv nikoga, već za Hrvatsku i njezine građane”, te da to “nije bila proslava tuđe nevolje i jada”.

Ponovio je kako su vrata otvorena za sve one koji se nakon “Oluje” nisu vratili u Hrvatsku.

“Neke stvari smo napravili nakon ‘Oluje’ loše kao država i nismo se u nekim stvarima baš proslavili. Bilo je i propusta i tu je država trebala ozbiljnije djelovati”, ustvrdio je Milanović.

Akcija “Oluja” će, naglasio je, još neko vrijeme kod nekih ljudi, pa čak i prijatelja Hrvatske, biti kontroverzna.

“Na nama je da im nastavimo objašnjavati što je to bilo. Mi znamo što je to bilo – to je bila pravedna borba za slobodu jedne države i jedne političke nacije i naroda, a s druge strane su bili ljudi koji su zavedeni i koji su se pobunili, a među njima je uvijek jedan manji dio ljudi koji su za to krivi i to je cijela priča”, rekao je Milanović.

Predsjednica Hrvatske, Kolinda Grabar-Kitarović rekla je kako je “današnji mimohod bio mimohod mira, a ne rata, mimohod budućnosti, a ne prošlosti, mimohod dostojanstva”.

“Žalimo za svakim životom koji je izgubljen u Domovinskom ratu – i hrvatskim, i srpskim, žalimo za svakim hrvatskim braniteljem koji je poginuo, nestao ili dao svoje zdravlje za domovinu. Žalimo za svim civilnim žrtvama i suosjećamo sa svim obiteljima, ali ističemo i kako je to rat koji nismo željeli, to je rat koji nam je nametnut i koji je bio rezultat agresivne Miloševićeve velikosrpske politike. To je jedina istina. Obranili smo se i idemo dalje – u budućnost sigurnosti i mira”, poručila je Grabar-Kitarović.

Dva dana obilježavanja godišnjice ‘Oluje’

Zapovijed za početak mimohoda, kojim se po prvi put godišnjica “Oluje” obilježila predstavljanjem vojnih potencijala, dala je hrvatska predsjednica i vrhovna zapovjednica Oružanih snaga, Kolinda Grabar-Kitarović.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja, koji Hrvatska slavi 5. kolovoza, ove će godine biti obilježen tijekom dva dana budući da je riječ o 20. obljetnici vojno-redarstvene operacije “Oluja”, kojom su oslobođeni Knin i najveći dio do tada okupiranog teritorija, čime je omogućena i mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja te postizanje mira u tom dijelu Europe.

U srijedu, središnja proslava održava se u Kninu, kao i prethodnih godina.

Operacijom “Oluja”, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200.000 hrvatskih vojnika, u samo 84 sata oslobođeno je 10.400 četvornih kilometara do tada okupiranog područja ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske.

Hrvatske su snage krenule u operaciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara, a oslobađanjem Knina, već drugog dana operacije, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije “Oluja” i cijelog Domovinskog rata.

U “Oluji” su, prema službenim podacima, poginula 174 hrvatska vojnika i policajca, a ranjeno ih je najmanje 1.400.

Za 20 godina od ‘Oluje’ – 20 plotuna

U svečanom vojnom mimohodu, koji se održao u zagrebačkoj Ulici grada Vukovara, sudjelovale su pješačke, zrakoplovne, motorizirane, mehanizirane i oklopne postrojbe s različitim borbenim i neborbenim vozilima.

Početak vojnog dijela mimohoda s tri počasna plotuna označili su šest topova, a potom su tri borbena aviona MiG-21 preletjela preko ulice grada Vukovara, te je počeo mimohod pješačkih postrojbi u kojem je sudjelovalo više od 2.500 vojnika.

U mehaniziranom dijelu mimohoda, sudjelovalo je više od 300 borbenih i neborbenih vozila i tehnike.

Za vrijeme prolaska postrojbi hrvatskih veterana, šest topova je ispalilo 20 počasnih plotuna koji simboliziraju 20 godina od vojno-redarstvene operacije “Oluja”, provedenih u miru i slobodi.

Istovremeno su u Bračkom kanalu isplovile četiri raketne topovnjače Flotile Hrvatske ratne mornarice i dva ophodna broda Obalne straže.

Vojnom mimohodu u Zagrebu proteklih dana protivile su se nevladine i antiratne udruge, ukazujući plakatima i komemoracijama svim žrtvama ”Oluje” da je izlazak vojske nepotreban.

U ponedjeljak su nevladine udruge iz Hrvatske, u suradnji s kolegama iz Bosne i Hercegovine – prosvjedom na zagrebačkom Trgu bana Jelačića pozvale na moralnu i političku odgovornost prema svim žrtvama vojne akcije “Oluja”.

Dan žalosti u Srbiji i Republici Srpskoj

Dok se u Hrvatskoj slavi Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Srbija će 5. kolovoza obilježiti kao Dan sjećanja na stradanje i progon Srba.

Odlukom koja je donesena na nedavno održanoj zajedničkoj sjednici, vladâ Republike Srbije i bh. entiteta Republika Srpska,  taj je dan proglašen i Danom žalosti u Srbiji i Republici Srpskoj.

Dan sjećanja i 20 godina od stradanja Srba u akciji “Oluja” 1995. godine obilježen je središnjom manifestacijom na mostu u Sremskoj Rači, koji dijeli Bosnu i Hercegovinu od Srbije, gdje su premijer Srbije Aleksandar Vučić i predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik, simbolično bacili vijence u rijeku. Patrijarh srpski Irinej je potom služio parastos.

“Strašan zločin je bila ‘Oluja’ i Srbija to više neće da krije”, rekao je Vučić, dodajući da “Oluje treba da se stide oni koji su je počinili”.

“Nadam se da će Srbija moći od sada slobodno da kaže da je to bio zločin i poručio da se zločin mora oprostiti, ali nikako ne sme i ne može da se zaboravi”, poručio je Vučić.

“Danas odavde šaljemo svetu jasnu poruku da se zločin mora oprostiti, ali ne može i ne sme zaboraviti – i to baš na ovome mestu gde su Republika Srpska i Republika Srbija ujedinjeni u bolnoj tuzi na mestu koje je pregazilo 250.000 prognanih Srba u strahu da ih ne pregazi hrvatska, kako neki kažu oslobodilačka čizma” naveo je.

Pročitavši imena nekoliko prognanih Srba, rekao je da su oni “deo strašne statistike od 250.000 imena koji su ubijeni i proterani pre 20 godina”.

“Za taj spisak žrtava potrebno je ispisati 4.000 stranica i šest dana i noći da se pročita. Dođe mi kada to znam da pitam one koji taj pogrom slave dva dana: Zašto ne slavite šest dana i noći? Tako ćete bar moći da se setite svakoga koga ste proterali – da ga proslavite pojedinačno”, poručio je Vučić.

Srbija će u srijedu obilježiti Dan žalosti, a za sve žrtve “Oluje” će biti služen parastos u beogradskoj crkvi Svetog Marka te održana svečana akademija, na kojoj će govoriti predsjednik Srbije Tomislav Nikolić.

Prema podacima Centra “Veritas”, na koji se poziva agencija Tanjug, tokom i nakon “Oluje” poginulo je i nestalo 1.853 Srba, a protjerano najmanje 220.000 stanovnika samoproglašene Republike Srpske Krajine, područja koje je tada bilo pod zaštitom Ujedinjenih naroda.

Izvor: Al Jazeera i agencije