Godišnjica Aneksije BiH: Začarani krug u kojem se i danas nalazimo
Interes vodećih političkih figura unutar Austro-Ugarske bio je da nakon okupacije Bosne i Hercegovine koja se dogodila 1878. godine u što kraćem vremenskom periodu sprovede i aneksiju ove zemlje.
Međutim, za takav poduhvat trebali su saglasnost tadašnjih vodećih sila, prije svega Njemačke i Rusije. Od vremena kada je Bosna i Hercegovina okupirana u njoj se počinju dešavati radikalne društvene promjene, koje su definitivno iz korijena promijenile bosanskohercegovačku dotadašnju svakodnevnicu.
Posebno je to bilo vidljivo početkom prošlog stoljeća, kada Bosna i Hercegovina nakon skoro petstotina godina i definitivno raskida veze sa Osmanskim carstvom.
Nezadovoljstvo prema činu aneksije
Aneksija Bosne i Hercegovine uprkos mnogobrojnim preprekama provedena je 6. oktobra 1908. godine. Ovaj događaj različito je prihvaćen među narodima Bosne i Hercegovine, dok su se bošnjačka i srpska politička elita javno protivili aneksiji, hrvatski političari su pozdravljali ovaj potez.
Ono što treba napomenuti je i savezništvo Srba i Bošnjaka, koji su se otvoreno zalagali za autonomiju Bosne i Hercegovinu, doduše svaka strana zbog različitih interesa. Dok su Bošnjaci (tada Muslimani) željeli autonomiju zbog očuvanja vjere i vakufske imovine, srpska strana je autonomiju vidjela kao idealnu priliku za lakše ujedinjenje sa Srbijom.
Hrvati su uživali naklonost nove vlasti koju su zbog toga podržavali još od vremena okupacije. Iako je u očima Austro-Ugarske, aneksija bila pozitivno rješenje u pogledu državno-pravne koncepcije Bosne i Hercegovine, ona je dovela do razjedinjenosti i novih podjela među narodima.
Stanje koje je uslijedilo nakon provođenja aneksije donijelo je neizvjesnost, a promjene su bile vidljive u svim društvenim segmentima. Veliki broj Bošnjaka je u periodu nakon objave aneksije odlučio da napusti svoje domove, a najčešće destinacije u kojima su nastavljali svoj životni put bili su obližnji Sandžak, te Turska. Ovakav radikalan istup dijela Bošnjaka pokazao je šta ovaj narod misli o činu aneksije Bosne i Hercegovine.
Iako je u narednim godinama uslijedio veoma turbulentan period, nezadovoljstvo prema činu aneksije kulminiralo tek 1914. godine atentatom Gavrila Principa na Austro-Ugarskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.
Prosrpski orijentirana organizacija Mlada Bosna, čij je prepadnik bio Princip željela je na ovaj način pokazati šta misli o Austro-Ugarskoj i njenoj upravi na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Loša procjena Austro-Ugarske
Ovaj čin dokazao je da aneksija nije riješila „bosansko“ pitanje, već je samo produbila podjele među narodima. Atentat u Sarajevu koji je izveo Gavrilo Princip, doveo je do početka Prvog svjetskog rata, u kojem je potpuno promjenjen stav Bošnjaka, prema Austro-Ugarskoj.
Naime, da je tadašnja politika išla linijom od suparništva do savezništva dokaz je podrška Bošnjaka Austro-Ugarskoj tokom rata. Podjeljenost i konflikti izazvani aneksijom koja se desila na današnji dan prije stotinu deset godina utihnuli su početkom decembra 1918. godine kada je osnovana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, u čijem sastavu se našla i Bosna i Hercegovina.
Aneksija je bila samo jedna u nizu od loših procjena Austro-Ugarske, koja je umjesto da radi na približavanju naroda u Bosni i Hercegovini izazivala suparništva i dalje podjele. Gledajući sa distance od stotinu deset godina, vidljivo je da Austro-Ugarska nije dovoljno razumjela stanje u Bosni i Hercegovini što je direktno imalo uticaja na stvaranje netrpeljivosti među narodima, koji su u više navrata i tada pokazali da veoma lahko mogu međusobno surađivati.
Događaji od prije stotinu deset godina sasvim sigurno imaju odraza i na današnje stanje u bosanskohercegovačkom društvu, koje je daleko od idealnog. Podjeljenost među političkim predstavnicima navedenih naroda, danas je čak i veća nego što je bila u vremenu kada je ovim područjem upravaljala tadašnja respektabilna evropska sila Austro-Ugarska.
Stare, ali i neke nove sile sa svjetske pozornice indirektno i danas utiču na procese u Bosni i Hercegovini, što nam definitivno govori da se nije promijenilo puno toga. „Ljudi su zarobljeni u historiji i historija je zarobljena u njima“ riječi su istaknutog američkog pisca Jamesa Baldwina koje najbolje opisuju začarani krug u kojem se već duže od jednog stoljeća nalazimo.
Izvor: Al Jazeera