Globalno halal tržište raste 20% godišnje

Razgovarala: Snježana Mulić-Softić

U Sarajevu se od 15. do 17. maja održava prvi Međunarodni sajam halal industrije – SAHAF 2013, koji će okupiti predstavnike halal industrije, stručnjake i akademike iz zemalja jugoistočne Evrope i svijeta. O tržištu halal proizvoda i usluga, značaju halal standarda za čovjeka i njegovo zdravlje, te percepciji ovog fenomena u regiji i svijetu razgovarali smo sa Amelom Kovačevićem, članom Organizacionog odbora SAHAF-a.

• Otkud ideja za organiziranje sajma u Sarajevu i šta je njegov osnovni cilj?

– U vremenu teške ekonomske krize proizvođači se okreću stabilnim i brzorastućim tržištima, a to je sigurno halal svjetsko tržište. Indikator velikog interesiranja za halal industriju je i izuzetan interes za izlaganje na SAHAF-u u Sarajevu.

Naš cilj je promocija halal vrijednosti, približavanje halal proizvoda i usluga potrošačima regiona, ali i kreiranja poslovnih prilika za regionalnu halal industriju. Želimo da izlagačima pomognemo da izađu na halal svjetsko tržište, pa će gosti foruma biti mnogi poslovni ljudi koji posluju na svjetskom halal tržištu.

Halal hrana je zdrava i nije namijenjena samo muslimanima, nju preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija. 

Izlagači će predstaviti svoje halal proizvode, aditive i poluproizvode, farmaceutske i kozmetičke proizvode, usluge na području finansija, bankarstva i osiguranja, turizma, ugostiteljstva i sl. Posjetioci će na jednom mjestu imati uvid u širok spektar halal proizvoda i usluga, te dobiti informacije o certificiranim halal proizvodima, načinima proizvodnje kao i o dostupnosti proizvoda.

Drugog dana će se održati konferencija “Halal – povezivanje vrijednosti: industrija, tehnologija i životni stil”, na kojoj će renomirani domaći i svjetski stručnjaci govoriti o izazovima sa kojima se susreću halal industrija i muslimansko potrošačko društvo. 

Organizatori SAHAF-a –  GHB Invest, Agencija za certificiranje halal kvalitete i Centar Skenderija – žele Sarajevo pozicionirati kao prijestolnicu jugoistočne Evrope u halal industriji i povezati domaće proizvođače sa svjetskim halal tržištima.

• Šta je halal standard, odnosno koje kvalitete treba posjedovati neki proizvod ili usluga da bi zaslužili certifikat?

– Halal je termin koji se koristi za proizvode i usluge koji se smatraju dozvoljenim konzumirati po islamskom pravu. Islamska zajednica u BiH, kao tumač islamskog prava, osnovala je Agenciju za certificiranje halal kvalitete, koja je kreirala Halal standard kao dokument koji jasno definira postupke i procedure tokom i nakon halal certificiranja.

Halal standardom je prevashodno utvrđeno šta je dozvoljeno, a šta zabranjeno muslimanima da konzumiraju, te definiran način certificiranja i provjere primjene tih odredbi, kao i obilježavanja halal proizvoda. Ovaj standard, također, definira kako se vrši halal klanje životinja, te koji su aditivi dozvoljeni za korištenje, a koji nisu.

Globalno tržište halal proizvoda i usluga je procijenjeno na 2.770 milijardi američkih dolara.

Halal hrana je zdrava i nije namijenjena samo muslimanima, nju preporučuje i Svjetska zdravstvena organizacija. Neki halal hranu nazivaju ekološkom i organskom. Ona ne smije biti svinjskog porijekla, ne smije biti od životinja koje su uginule, sadržavati emulgatore, pojačivače okusa i krv. Halal standard radi u korist čovjeka.

Kada je riječ o BiH, halal standard se odnosi samo na hranu i regisitriran je kod Instituta za standardizaciju BiH kao državni standard pod nazivom Halal hrana – zahtjevi i mjere, BAS 1049:2007 i kompatibilan je sa drugim međunarodnim standardima koji uređuju oblast kvalitetnog upravljanja proizvodnjom, kao što su ISO, HACCP i drugi.

• Postoji li svjetski halal standard ili je različit od države do države?

– U zavisnosti od položaja muslimanskih zajednica u društvu, njihove organiziranosti i kadrovskih kapaciteta, metodi halal certifikacije su različiti. Mi se u BiH možemo pohvaliti Agencijom za certifikaciju halal kvalitete, koja je stručno i organizacijski vrhunski osposobljenja da svojim djelovanjem štiti potrošače koji preferiraju halal.

Agencija za certifikaciju halal kvalitete IZ-a u BiH je dobila veliko svjetsko priznanje za svoju stručnost kada je Ekspertna grupa za standarde Organizacije islamske saradnje (OIC) u pripremi jedinstvenog međunarodnog halal standarda i procesa halal certificiranja i akreditacije kao radnu podlogu i referentni dokument koristila bh. Halal standard BAS 1049:2007.

• Ko kontrolira halal proizvode?

– Agencija za certifikaciju halal kvalitete. Postoje certificirani revizori koji obilaze proizvodne pogone halal proizvođača i kontinuirano provjeravaju usklađenost sa standardom.

Ključno je pitanje ovdje šta sa onim proizvodima koji nemaju halal certifikat, a njihove deklaracije nisu dovoljno jasne običnom potrošaču. Često se iza nerazumljivih izraza kriju sastojci koji nisu dozvoljeni potrošačima koji preferiraju halal kvalitetu. Težište mnogih udruženja potrošača muslimana je da upozore javnost na takve proizvode i usluge, te na tome da ohrabre njihove proizvođače na transparentnost.

• Svjedoci smo zloupotrebe halal certifikata. U Sloveniji i Velikoj Britaniji nađena je svinjetina u proizvodima obilježenim kao halal. Postoje li sankcije za takve drastične prekršaje i da li su oni inkorporirani u legislative država u kojima postoje halal proizvodi?

– Zbog neuređenosti ove oblasti, u mnogim državama gdje halal standard nije dio nacionalne legislative dolazi do zloupotreba. Vjerujem da će kompanije koje su to zloupotrijebile i izigrale povjerenje kupaca imati velike materijalne štete, jer će tržiste adekvatno reagirati. Pitanje je i to ko je uopće dozvolio datim kompanijama da koriste halal znak na svojim proizvodima. Stoga je vrlo teško pretpostaviti kakve pravne sankcije slijede.

Cooking show, izložba, koncert

U okviru SAHAF-a održat će se osnivačka skupština Udruženja muslimana potrošača Balkana, koja će na regionalnom nivou zastupati interese potrošača, vršiti njihovu edukaciju i participirati u kreiranju zdravijeg društva. Želja nam je da kreiramo svijest i kulturu poštivanja halal kvalitete u BiH i u regionu, te da potrošačima ukažemo na njihovo pravo da na tržištu traže istinu o proizvodima koje konzumiraju.

Sajam će imati i druge sadržaje, poput izložbe, koncerta i modne revije, a Udruženje kuhara BiH će prirediti “halal cooking show”, putem kojeg će posjetioce podučiti receptima jela, a koja će pripremati namirnicama izlagača sajma.

• Kako konzument može biti siguran da je proizvod koji ima halal certifikat ispravan?

– Svaki proizvod koji nosi halal znak Agencije za certifikaciju halal kvalitete IZ-a u BiH je sigurno u skladu sa halal standardima. Do trenutka kada se uspostavi jedinstven svjetski standard halal kvalitete, svakako, treba obratiti pažnju na halal znak na proizvodu, za koji je certifikacijsko tijelo ovlastilo proizvođača da ga prikaže. Živimo u svijetu informacija i veoma je lahko ustanoviti kredibilitet svake institucije, pa i kredibilitet certifikacijskih kuća. Tu na scenu stupaju udruženja potrošača, koja javnosti blagovremeno pružaju pouzdane informacije o proizvodima i o certifikacijskim kućama.

• Koliko su halal proizvodi prisutni u regiji i, finansijski, na koliko se procjenjuje to tržište? Da li region zaostaje kad je to u pitanju u odnosu na druge zemlje u svijetu?

– Globalno tržište halal proizvoda i usluga je procijenjeno na 2.770 milijardi USD, te eksponencijalno raste 20 posto na godišnjem nivou. Najmanje 38 miliona potrošača koji preferiraju halal proizvode i usluge živi u Evropi.

Kada se radi o islamskim finansijama, njihov cilj je da novac koji se posuđuje ne bude upotrijebljen za nešto što škodi čovjeku i da on proizvede neku vrijednost.

Bosna i Hercegovina je najveće pojedinačno halal tržište jugoistočne Evrope. Korporacije iz jugoistočne Evrope izvoze godišnje više stotina miliona eura halal certificiranih proizvoda širom svijeta. Sve je veći broj turista koji preferiraju halal proizvode i usluge, te je razumljiv poslovni trend da sve više proizvođača i pružatelja usluga certificira svoje proizvode i usluge kod Agencije za certifikaciju halal kvalitete.

• Uvriježeno je mišljenje da se halal standard odnosi samo na muslimane i dugo se na to gledalo s podozrenjem. Međutim, svijest o tome se lagano mijenja, pa je sve više konzumenata tih proizvoda koji nisu muslimani. Usljed čega je došlo do toga?

– Mislim da ta konstatacija nije na mjestu, pošto su halal certificirani proizvodi, makar na našim prostorima, relativno novi fenomen, pa do tog dugog podozrenja nije ni moglo doći. Evo primjera: koliko znam za sebe, ja kupujem hljeb, a znam da to rade i sve moje komšije. Nisam primijetio da je iko odustao od kupovine hljeba zato što je najveća pekara u našem gradu implementirala certifikat halal kvalitete.

Naprotiv, mislim da su svi kupci hljeba mnogo zadovoljniji, jer je kvaliteta datog hljeba sada na višem nivou. Svjestan sam toga da nepoznavanje stvara predrasude, ali živimo u informacijskom dobu i veoma je jednostavno doći do svih odgovora, pa i odgovora na pitanje šta znači halal. Podsjećanja radi, halal je arapska riječ, koja znači “dozvoljeno”.

• Kad se kaže halal, misli se uglavnom na hranu. Međutim, taj standard se odnosi i na mnoge druge proizvode i usluge. O kojim proizvodima i uslugama se radi i koliko su te komponente prisutne u halal industriji u BiH i u regiji?

– Sve što osoba konzumira treba biti dozvoljeno iz perspektive islamskog prava. Dakle, ne radi se samo o konzumiranju hrane i pića, već i drugih proizvoda i usluga koje, također, trebaju biti u skladu sa islamskim vrijednosnim sistemom, od knjige i filma, preko finansijskih usluga, pa do toga kako se odijevamo.

Mi smo u našem regionu na početku i još imamo predominantno halal prehrambene proizvode. Na Balkanu postoje dvije finansijske institucije koje pružaju usluge halal komercijalnog bankarstva, tu i tamo proizvođače kozmetike i lijekova koji ne upotrebljavaju nedozvoljene supstance, hotele i restorane i to bi bilo to. Kada se radi o islamskim finansijama, njihov cilj je da novac koji se posuđuje ne bude upotrijebljen za nešto što škodi čovjeku i da on proizvede neku vrijednost.

Zašto je halal bitan u farmaciji? Evo primjera: ljekar vam prepiše lijek koji se pakira u kapsule koje se prave od želatina čije vi porijeklo ne znate. Ako počnete istraživati, vidjet ćete da je želatin životinjskog porijeka i, vrlo često, onog koji prema halal standardu nije prihvatljiv.

Zbog toga nam treba više halal certificiranih proizvoda i usluga, kako bismo onima koji preferiraju halal standard olakšali zivot.

Izvor: Al Jazeera