Oglasi

'Glasnije od oružja', dokumentarni film na Al Jazeeri Balkans

Priča o ulozi domoljubne muzike u političkim promjenama 1990-ih i Domovinskom ratu te o sudbinama njenih autora i pjevača.

Regioskop: Glasnije od oružja

Krajem 1980-ih i početkom 1990-ih domoljubna muzika igra vrlo važnu ulogu u političkim promjenama u svim zemljama bivše Jugoslavije, posebno u Hrvatskoj.

Na prvim višestranačkim izborima nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) pobjeđuje reformirane komuniste uz nemalu pomoć pjesme, koja te 1990. već aktivno učestvuje u buđenju nacionalnog duha. Mijenja se sistem – iz unitarne, socijalističke Jugoslavije u nezavisnu i demokratsku Hrvatsku, ali ne i struktura muzike u službi politike.

Otvorena agresija na Hrvatsku u jesen 1991. potiče, kao nikad prije ni kasnije, impulsivnu reakciju muzičara. Od guslara i tamburaša preko pjevača zabavne muzike i dancea do rokera i pankera. Nacionalna radiotelevizija (HRT) postaje njihov najmoćniji pokrovitelj. Naručuje nove domoljubne pjesme, emituje postojeće, organizira i finansira brojne festivale domoljubne muzike i dobrotvorne koncerte te omogućava snimanje mnogih domoljubnih spotova. Samo u prvih nekoliko mjeseci rata nastaje nekoliko stotina novih pjesama. Njihov konačan broj niko ne zna. No, mnoge taj rat nisu "preživjele", a do danas priča o njima nije ni zaključena ni ispričana.

U filmu učestvuju Zrinko Tutić, Vera Svoboda, Josip Ivanković, Mladen Kvesić, Davor Gobac, Boytronic, Sandra Kulier, Mario Pešo, Borut Šeparović, Miroslav Lilić, Ante Perković i brojni drugi.

Riječ režisera o filmu

“Raspjevane” devedesete bile su i godine moga odrastanja. Kao i cijela moja generacija, odrastao sam pod fizičkim i psihičkim opterećenjem rata, koji je u jesen 1991, putem televizije i radija, nahrupio u naše domove i zaposjeo ih. Dok se Zapadom nezaustavljivo razlijevao buntovnički grunge i njegova supkultura, nas su “bombardovale” patriotske budnice, kojima je bio preplavljen elektronički medijski prostor. Drugačijeg zvuka gotovo da i nije bilo.

Popularna muzika, općenito, najbrže odgovara na socijalne i političke promjene. To se pokazalo i devedesetih kad se od svih, pa tako i od muzike, tražilo da jasno zauzme i drži političku stranu. Masovna produkcija domoljubnih pjesama tokom Domovinskog rata pokazuje da je mlada hrvatska država pjesmu obilato koristila ne samo kao učinkovito sredstvo homogenizacije nacije, nego i kao efikasan oblik političke borbe, legitimacije državotvornih nastojanja te traženja pomoći međunarodne zajednice.

Te pjesme nisu samo moja prva asocijacija na ta turbulentna vremena i njihov “prirodni” zvuk, nego i bitan aspekt svakodnevnog života tih godina, odraz romantičnog patriotizma, nevinog jedinstva i naivnog idealizma, koji će se ubrzo rasplinuti pod teretom neispunjenih očekivanja, tranzicijskog kriminala i ličnog koristoljublja. Naravno, pjesme ne mogu baš sve reći o licu društva i likovima države u nastajanju, ali mogu biti emocionalno i identifikacijsko sredstvo sagledavanja tog važnog i još nezaključenog dijela hrvatske povijesti.

Na kraju valja reći i to da je muzička kulisa rata ostala do danas filmski neistražena te da je Glasnije od oružja prvi ozbiljniji filmski pokušaj da se napravi cjelovitiji uvid u taj zapretan muzičko-propagandni aspekt hrvatske borbe za neovisnost, kada su muzičari svojim najjačim oružjem, pjesmom, “ratovali” protiv neželjenih povijesnih i političkih okova Jugoslavije, komunizma i Balkana. Gotovo trideset godina od početka raspada bivše Jugoslavije i osamostaljenja Hrvatske te dvadesetak godina od završetka Domovinskog rata, možda je napokon došlo pravo vrijeme da se iskopaju te stare, danas zaboravljene pjesme, skine s njih prašina i dublje sagledaju isprepletene niti muzike, politike i rata te uvidi šta nam je na koncu “naša borba dala”.

Miroslav Sikavica

Hrvatski filmski i televizijski reditelj i scenarist. Rođen je 1975. u Zagrebu. Diplomirao je na dodiplomskom studiju filmske i televizijske režije na Akademiji dramske umjetnosti (ADU) u Zagrebu i stekao akademski naziv magistar filmske i televizijske režije. Prije ADU-a diplomirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je stekao i stručno zvanje diplomirani komparatist književnosti i profesor hrvatskog jezika i književnosti. Od 2007. član je Društva hrvatskih filmskih redatelja (DHFR), a od 2010. član je Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU) te ima status samostalnog umjetnika – filmski i televizijski reditelj. Autor je mnogobrojnih dokumentarnih filmova (Oblak, Od 6 mjeseci do 3 godine, Čardak ni na nebu ni na zemlji, C2H5OH, Kako miriše nebo...), koji su osvojili niz festivalskih nagrada i priznanja: Glavna nagrada na 10. Liburnia Film Festivalu (2012.), Nagrada za najbolju montažu i produkciju na 21. Danima hrvatskog filma (2012.), Nagrada za najbolji dokumentarni film na 7. Luksuz Film Festivalu (2009.), Glavna nagrada na 5. F.R.K.A. (2003.), Rektorova nagrada Sveučilišta u Zagrebu (2003.) i druge.

Njegov kratkometražni igrani film Zvir premijerno je prikazan 2016. u prestižnom programu Quinzaine des Réalisateurs filmskog festivala u Cannesu, na kojem je nagrađen posebnim priznanjem ocjenjivačkog suda. Film je dosad prikazan na više od četrdeset eminentnih međunarodnih filmskih festivala na kojima je osvojio sedam nagrada: 48th Director's Fortnight Cannes Film Festival 2016 (special mention), 22nd Sarajevo Film Festival 2016. (special jury mention), Festival de cinéma de la ville de Québec 2016. (Grand Prix ex aequo de la Compétition internationale, courts-métrages), 15th Kaohsiung Film Festival (Green S.O.S. Award), Festival du film court de Villeurbanne 2016. (Mention Format Court), 26. Dani hrvatskog filma 2017. (Grand Prix i nagrada Oktavijan Hrvatskog društva filmskih kritičara za najbolji igrani film). Dobitnik je nagrade građana i građanki Grada Zagreba Nada Dimić Fonda za druge (2017.).

Trenutno je na dužnosti umjetničkog savjetnika Hrvatskog audiovizualnog centra (HAVC) za kratkometražni igrani film.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.