Glasanje o Brexitu: Šta treba znati

Duboko podijeljeni Britanski parlament u subotu će odlučivati o revidiranom sporazumu za Brexit koji je premijer Boris Johnson dogovorio s Evropskom unijom.

Očekuje se da subotnje glasanje 650 članova Donjeg doma parlamenta bude neizvjesno, a dolazi manje od dvije sedmice od datuma koji je Velika Britanija odredila za napuštanje Unije, 31. oktobra.

Ukoliko pobijedi, Johnson će izboriti izlazak iz EU-a, na kojem uporno insistira od preuzimanja fotelje u julu. Ali ukoliko izgubi, dugogodišnja britanska politička drama o napuštanju EU-a, prema rezultatima referenduma iz 2016. godine, bit će dodatno zakomplikovana.

Ovo su najvažnija pitanja uoči subotnjeg zasjedanja.

Kada će se članovi sastati?

Zastupnici će zasjedati od 9.30 sati po srednjoevropskom vremenu, u prvoj parlamentarnoj sjednici u subotu ovog stoljeća.

Posljednji put, zastupnici su se sastali u subotu u aprilu 1982. godine kada su raspravljali o invaziji Argentine na Foklendske otoke, koji su pod kontrolom Velike Britanije.

Kako će zastupnici odlučivati?

Zasjedanje će početi govorom zastupnicima, u posljednjem pokušaju premijera da ih ubijedi da podrže njegov plan. Oni će poslije toga održati debatu o sporazumu.

Na kraju debate, koja bi trebala trajati najmanje 90 minuta, a koja nije vremenski ograničena, zastupnici će glasati. Za odluku je potrebna prosta većina, a ishod će se znati brzo nakon glasanja.

Johnsonu će trebati 320 glasova za pobjedu, ukoliko svi zastupnici budu na broju. Ta brojka je manja od 326 jer ne uključuje sedam članova irske nacionalističke partije Sinn Fein, predsjedavajućeg, te njegova tri zamjenika, koji ne glasaju.

Hoće li Johnson pobijediti?

Rano je reći.

Johnsonova vladajuća Konzervativna partija je prošlog mjeseca izgubila većinu u parlamentu nakon serije poraza u vezi premijerovih planova o Brexitu

Johnson će sada biti na muci da dobije podršku 28 tvrdokinijskih euroskeptičara među zastupnicima, koji su uporno glasali i protiv sporazuma koji je sa EU-om postigla bivša premijerka Theresa May, kao i 23 bivših konzervativaca, od kojih je u septembru 21 izbačen iz stranke zbog glasanja protiv Johnsonove strategije.

Ako dobije podršku obje grupe i još 259 glasova iz Konzervativne partije, što se i očekuje, Johnson će i dalje imati samo 310 glasova.

Sjevernoirska Demokratska unionistička partija (DUP) može pomoći Johnsonu, ukoliko njenih 10 zastupnika podrži sporazum.

No, ova stranka je odbacila mogućnost da podrži sporazum, koji sadrži revidirani plan za Sjevernu Irsku i ne uključuje kontroverzni „backstop“, koji je bio u prethodnim sporazumima. Ova stranka kaže da ne može podržati ono što je označeno „beskorisnim“ za ekonomiju pokrajine i što prijeti da „naruši integritet Unije“.

Za rezultat, Johnson će se za podršku vjerovatno morati okrenuti nezavisnim, pa čak i zastupnicima opozicione Laburističke partije.

No, lider Laburističke partije Jeremy Corbyn najavio je da će njegovih 245 zastupnika odbiti sporazum. To su najavile i druge opozicione partije, poput proevropslih Liberalnih demokrata i Škotske nacionalne partije, koji zajedno imaju 54 zastupnika.

Šta ako zastupnici izglasaju sporazum?

Ako većina zastupnika podrži Johnsonov dogovor, potez će biti na Evropskom parlamentu, koji također mora ratificirati sporazum kako bi stupio na snagu.

To bi značilo da bi Velika Britanija mogla napustiti EU do 31. oktobra, s tim što bi London mogao tražiti kratku odgodu kako bi zastupnici mogli potpisati nove zakone. Brisel bi, u praksi, to mogao odbiti, ali to je malo vjerovatno, pošto EU ne želi Brexiz bez dogovora.

Tokom tranzicijskog perioda, Evropska unija i Velika Britanija mogu početi pregovore o budućim odnosima, a za to vrijeme bi postojeći zakoni još bili na snazi.

Tranzicijski period trebao bi trajati do decembra 2020. godine, mada može biti prudužen za najviše dvije godine ukoliko Velika Britanija i EU procijene da im treba još vremena.

Šta ako zastupnici odbiju sporazum?

Prema zakonu koji je Britanski parlament usvojio u septembru, Johnson bi morao tražiti četveromjesečnu odgodu Brexita ili podnijeti ostavku.

Ukoliko EU pristane, Brexit bi bio odgođen do 31. januara, a u međuvremenu bi se moglo desiti dosta toga – prijevremeni izbori, drugi referendum ili čak poništenje odluke o britanskom napuštanju EU-a.

EU može poništiti alternativni datum, koji bi Johnson mogao prihvatiti, ili to pitanje prepustiti zastupnicima.

Johnson insistira na tome da Velika Britanija napusti EU do 31. oktobra, sa ili bez sporazuma. No, bilo kakav pokušaj prisilnog Brexita bez dogovora do kraja ovog mjeseca vjerovatno bi izazvao pravne reakcije na Otoku, te bi mogao voditi glasanju o nepovjerenju Vladi, u posljednjem pokušaju da se izbjegne Brexit bez sporazuma.

Izvor: Al Jazeera