GERB pobjednik bugarskih izbora, bez većine

Stranka GERB bivšeg bugarskog premijera Bojka Borisova pobjednica je parlamentarnih izbora u Bugarskoj s osvojenih 32,6 posto glasova i u velikom je vodstvu pred sedam ostalih stranaka koje ulaze u parlament, ali ima nedovoljno glasova da sama formira vladu, pokazali su službeni nepotpuni podaci u ponedjeljak.

Stranka socijalista, koja je podržavala vladu nepopularnog aktuelnog premijera, tehnokrata Plamena Orešarskog, osvojila je 15,29 posto glasova, prema podacima 94 posto prebrojanih glasačkih listića.

Stranka turske manjine, Pokret za prava i slobode (DPS) osvojila je 14,91 posto i mogla bi premašiti socijaliste nakon što se prebroje i rezultati iz Turske, gdje je glasalo 37.000 bugarskih emigranata, objavio je glasnogovornik Izborne komisije Svetozar Tomov, prenosi agencija Hina.

Spremnost za sastavljanje vlade

Četiri do pet manjih stranaka prijeći će izborni prag od četiri posto za ulazak u parlament: Reformski blok (desnica, potencijalni saveznik GERB-a) s 8,91 posto, zatim Domoljubna fronta (nacionalisti) sa 7,32 posto, Bugarska bez cenzure (populisti) s 5,58 posto, Ataka (ultranacionalisti) s 4,56 posto te moguće i socijaldemokrati ABV bivšeg predsjednika Georgija Parvanova s 4,18 posto.

Službeni konačni rezultati bit će objavljeni sredinom sedmice.

Borisov je izrazio spremnost sastaviti vladu uspije li ostvariti većinu u parlamentu od 240 poslaničkih mjesta te je obećao uhvatiti se ukoštac s ekonomskim teškoćama koje proživljava najsiromašnija država članica Evropske unije.

Smještena na evropskom jugoistoku na rubu Crnog mora, Bugarska je izašla iz komunizma prije četvrt stoljeća, no još je podijeljena između odanosti staroj saveznici Moskvi i Briselu.

Diplomatski izazov

Ta je zemlja uvelike ovisna o ruskim energentima i jedna od najranjivijih kada su u pitanje isporuke ruskog plina ukoliko se spor između Zapada i Rusije oko ukrajinske krize produži u zimu.

Koja god vlada dođe na vlast u Sofiji morat će se suočiti s diplomatskim hodom po žici u pogledu predložene izgradnje ruskog plinskog pravca Južni tok koji će zaobilaziti Ukrajinu.

Pod pritiskom EU-a i SAD-a Bugarska je u junu nevoljko obustavila radove na tom projektu.

Jedna od najvažnijih odluka za novu vladu će biti sudbina Corporate Commercial Bank (Corpbank), četvrte po veličini bugarske banke koja je zatvorena pošto su klijenti pohrlili podići svoje pologe u junu i čija je sudbina otada neizvjesna.

Napori da se “počisti nered” u banci obustavljeni su političkim prijeporima i natezanjima i još se ne zna hoće li vlasti spašavati banku.

Problem Bugarske je i siromaštvo, a ta zemlja sa 7,3 miliona stanovnika koja je s velikim nadama ušla u EU prije sedam godina ima žalosnu statistiku – svaki pet građanin živi ispod crte siromaštva. Korupcija je i dalje, podsjeća Reuters, duboko ukorijenjena.

Izvor: Agencije