Gdje se u regiji i zbog čega najviše gine na putevima

Saobraćajne nesreće sa tragičnim posljedicama i smrtnim ishodima u regiji su, prema statističkim pokazateljima, sve rjeđe. Iako javnost potresu detalji nezgoda i sudbine nastradalih, intenzitet pažnje za još bolje sistemske rezultate smanjenja nesreća ubrzo padaju. Nesreće u drumskom prevozu nikada neće nestati, ali izgradnja novih i savremenih puteva je jedno od rješenja.

U Hrvatskoj je to najlakše uočiti. Od 1.605 poginulih na tamošnjim cestama 1979. godine, ukupno 701 žrtve u 2003. godini, do 317 lani. U međuvremenu je izgrađena mreža autoputeva. U prvih pet mjeseci ove godine su živote izgubile 94 osobe, od čega je 16 pješaka. Iako je broj poginulih pješaka manji negu u identičnom periodu prošle godine, on ustvari mnogo ne odstupa u posljednjem desetljeću. Upravo je Hrvatska nedavno bila među najlošije rangiranim zemljama Evropske unije po postotku (46 posto) nastradalih pješaka, biciklista, motociklista, koji se smatraju najugroženijom grupom učesnika u saobraćaju.

Međutim, Hrvatska može ponuditi registar sa poginulim osobama prema okolnostima koje su prethodile nesreći sa smrtnim ishodima. Njihova analiza može dati smjernice budućim strategijama. Brzina neprimjerena uslovima je daleko najčešći uzrok, a greške pješaka uzimaju tri do četiri procenta.

Broj smrtno stradalih lica je u posljednjih deset godina na crnogorskim drumovima smanjen za 50 posto, između ostalog i zahvaljujući i aktivnostima crnogorske saobraćajne policije na preventivnom i respresivnom nivou.

Ljudski faktor

„Iz godine u godinu stanje bezbjednosti saobraćaja se poboljšava, uprkos činjenici da saobraćajna infrastruktura i starost vozila, pored ljudskog faktora, u značajnoj mjeri utiču na povećan broj saobraćajnih nezgoda. Broj učesnika u saobraćaju za vrijeme ljetnje turističke sezone također u određenoj mjeri utiče na broj saobraćajnih nezgoda pa samim tim i na broj posljedica saobraćajnih nezgoda. Analize pokazuju da je ipak ljudski faktor najčešći uzrok nastanka saobraćajnih nezgoda, a prekršaji koji dovode do saobraćajnih nezgoda sa najtežim posljedicama najčešće su prekoračenje dozvoljene brzine kretanja, vožnja pod dejstvom alkohola u organizmu ili psihoaktivnih supstanci, nepropisno preticanje vozila i neprilagođena brzina kretanja uslovima i stanju puta“, navode iz Uprave policije Crne Gore.

Kosovska policija  poručuje da i oni preventivnim radnjama policijskih službenika bilježe manji broj nezgoda i broj poginulih. U prvih pet mjeseci ove godine je bilo 29 nesreća sa fatalnim ishodom u kojima je živote izgubilo 35 osoba. To je smanjenje od gotovo 17 posto u odnosu na isti period prošle godine. Ukupno je bilo 5.217 nezgoda u kojima je bilo 3.569 povrijeđenih osoba.

Nove tehnologije pomažu vozačima

Prometni stručnjak i profesor Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Željko Marušić o oslanjanju vozača na nove tehnologije u vozilima i kažnjavanju prekršitelja saobraćajnih pravila kaže:

„Nove tehnologije pomažu vozaču, prvenstveno u slučaju smanjene pažnje zbog umora, korištenja mobitela, smanjene vidljivosti… i pritom najviše pomažu sustavi za upozorenje napuštanja trake, odnosno autonomno kočenje. No, to donekle generira i opasnosti jer potiče vozače, posebice mlađe, na prebrzu i neopreznu vožnju.

Najveći problem je što se promet ne nadzire dovoljno učinkovito i što imamo loše pravosuđe pa je mala izvjesnost kažnjavanja, odnosno najteži prekršitelji znaju da u pravilu prolaze bez sankcija. Zbog toga je najvažnije da se sva opasna raskrižja i dionice gdje ima većeg pješačkog prometa, te sve autoceste sustavno nadzire radarskim kamerama. Najteže prekršitelje treba još oštrije kažnjavati, a ponavljače teških prekršaja, treba trajno isključiti iz prometa“.

Njegov kolega iz Beograda, Krsto Liipvac nudi rješenja: „Neophodno je stvarati povoljno okruženje i odgovornost za stanje širiti sa pojedinca na kreatore sistema. Umesto svođenja problema samo na pravnu odgovornost, raditi na isticanju i razumevanju stručne, moralne i posebno političke odgovornosti. Mnogo toga se treba uraditi i to je poznato struci, ali im treba dati šansu da deluju. Bezbednost saobraćaja mora biti zasnovana na nauci i podacima“.

Iz MUP-a Srbije su dostavili podatke za period od posljednje četiri godine. Primjetan je ogroman procenat nastradalih pješaka, od 23,1 do 27,7 posto.

„Najčešći uzroci saobraćajnih nezgoda s poginulim licima su nepromišljenost vozača, što najčešće podrazumeva neprilagođenu brzinu uslovima u saobraćaju, nepravilno sagledavanje situacije u saobraćaju, vožnja pod uticajem alkohola, umor, propusti usled neiskustva, neprimereno i nepropisno ponašanje. Propusti pešaka uzroci su skoro polovine saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima. Ipak, postoji trend smanjenja ukupnog broja poginulih lica u saobraćajnim nezgodama“, navode iz MUP-a Srbije.

Stanje procjenjuje i profesor Saobraćajnog fakulteta u Beogradu Krsto Lipovac: „Globalni broj nastradalih i dalje raste, jer su negativne promene u nerazvijenim i zemljama u razvoju značajnije od napretka koji beleže razvijene zemlje. Srbija je od devedesetih godina prošlog veka ostvarila ozbiljan napredak. Broj poginulih je smanjen sa preko 1.900 na ispod 600. Međutim, poslednjih godina broj nastradalih je rastao zbog izostanka jasne političke podrške i zastoja u razvoju sistema bezbednosti saobraćaja u Srbiji“.

U Bosni i Hercegovini nadležnosti su podijeljene po entitetima i kantonima, koji vode odbradu i evidencije. Zbirni podaci govore o blagom padu broja smrtno stradalih (277 u 2018. godini), iako broj nesreća čak i raste.

Neprilagođena brzina

„Najviše saobraćajnih nezgoda je evidentirano 2018. godine -10.369, pa ipak možemo konstatovati da je stanje bezbjednosti saobraćaja u toj godini povoljnije u pogledu broja nezgoda sa poginulim i teško povrijeđenim licima. Petogodišnji prosjek smrtno stradalih lica je 131. Najčešći uzroci su bili brzina neprilagođena uslovima kretanja i nepropisna brzina kretanja vozila“, konstatuju u MUP-u entiteta Republika Srpska.

Neprilagođenu brzinu navode kao najčešći uzrok nesreća i u Federaciji BiH. Broj poginulih u ovom bh. entitetu posljednjih godina nešto osjetnije pada, kao i ukupan broj saobraćajnih nezgoda, mada je i dalje duplo veći u odnosu na drugi bh. entitet – 25.926 u 2018.godini.

„Naši podaci nemaju selekciju poginulih lica pojedinačno u odnosu na uzrok nezgode. Federalna uprava policije raspolaže samo statističkim podacima vezanim za pitanje saobraćaja, a pitanje saobraćajnih aktivnosti su u nadležnosti kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova“, kaže Ensad Korman, zamjenik direktora Federalne uprave policije.

Na teritoriji Distrikta Brčko je prošle godine šest osoba izgubilo život u saobraćajnim nezgodama. Interesantno je da niti jedna policijska agencija putnu infrastrukturu ne navodi kao jedan od razloga za nesreće. Za njih je dovoljna krilatica da se mora „prilagoditi vožnja uslovima na putu“, kakav god da on jeste. Stoga se analize takve situacije ostavljaju drugim ministarstvima.

„Gledajući stopu smrtnosti, Bosna i Hercegovina se nalazi pri samom vrhu ljestvice europskih zemalja sa 72 poginule osobe na milijun stanovnika dok je prosjek zemalja Europske unije 49 poginulih. Stanje sigurnosti u prometu na cestama u BiH je nezadovoljavajuće. Među ostalim problemima vezanim za sigurnost na cestama, na razini Federacije nema nezavisne agencije za koordinaciju i pokretanje aktivnosti između mnogih različitih uključenih organizacija. One su u rasponu od Federalnih ministarstava prometa i komunikacija, Federalnog ministarstva zdravstva, kantonalnih ministarstava obrazovanja, kantonalnih MUP-ova… Osim toga, Federacija još uvijek nije usvojila postupke za reviziju i nadzor cestovne sigurnosti tako da budu u skladu sa zahtjevima Evropske direktive 2008/96 o upravljanju sigurnošću na cestama“, objašnjavaju iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.

Agencije za sigurnost saobraćaja

Ovo ministarstvo je u saradnji sa EBRD-om odabralo konsultanta za projekt „Uspostave jedinice za cestovnu sigurnost i uz to vezanih procedura za Reviziju cestovne sigurnosti unutar Federalnog ministarstva prometa i komunikacija“.

„U sastavu ovog Ministarstva se formira Jedinica za sigurnost prometa koja bi razvojem modela, trebala prerasti u Agenciju za sigurnost prometa Federacije BiH. Ovim  se postupno rješava osnovni problem na koji ukazuju konsultanti, a to je nepostojanje odgovarajućeg subjekta koji bi mogao konkretno raditi na definiranju modela“, navode iz nadležnog ministrastva prometa uz konstataciju da sa kolegama na državnom nivou i kantonalnim ministarstvima policije rade na projektu obuke saobraćajnih policajaca za prikupljanje podataka o nezgodama u skladu sa CADaS (Osnovni set podataka o saobraćajnim nezgodama) po preporukama Evropske komisije i na iznalaženju rješenja za bazu podataka saobraćajnih nezgoda.

Ovakve agencije ili uprave imaju sve države u okruženju, ali i entitet Republika Srpska. Sve imaju i svoje auto-moto saveze ili klubove. Dakle, dosta institucija se u regiji bavi pitanjem u kojem se godišnje i dalje gube hiljade života.

Izvor: Al Jazeera