Oglasi

Gavrankapetanović: Ne mogu nam bolnice biti prazne dok pacijenti pate kod kuća

Sarajevo je moglo bolje odgovoriti na pandemiju korona virusa, rekao je profesor Ismet Gavrankapetanović za Al Jazeeru.
Profesor Ismet Gavrankapetanović je bio načelnik saniteta Armije Republike Bosne i Hercegovine tokom rata u zemlji devedesetihUstupljeno Al Jazeeri

Sarajevo je moglo puno bolje i efikasnije odgovoriti na pandemiju korona virusa, jer je za to bilo dovoljno resursa i vremena, ali su zakazali ljudi u organizaciji, rekao je u intervjuu za Al Jazeeru profesor Ismet Gavrankapetanović, načelnik saniteta Armije Republike Bosne i Hercegovine tokom rata u BiH devedesetih.

Gavrankapetanović je rekao da je pandemija korona virusa, koja je od izbijanja u Kini krajem prošle godine do danas u svijetu ubila više od 83.000 a zarazila oko 1,5 miliona osoba na svim kontinentima, poput ratnog stanja i da organizacija borbe protiv virusa mora biti jednako oštra, odlučna i brza.

„Neki ljudi bi se morali povući sa čelnih pozicija u ključnim medicinskim ustanovama u Sarajevu, ukoliko nisu u stanju odgovoriti potrebama građana“, rekao je Gavrankapetanović, ne imenujući nikoga direktno ali upozoravajući da uočava greške u organizaciji zdravstvenih službi.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine u zemlji su zaključno sa 7. aprilom novim tipom korona virusa zaražene 803 osobe, od čega su 34 pacijenta preminula. U Sarajevu je do utorka bilo potvrđeno 30 zaraženih novim tipom korona virusa.

  • Građani kritikuju da jako sporo dobivaju ljekarsku pomoć. Neki od njih tvrde da nisu testirani čak ni kada su imali jasne simptome korona virus? Često ih se stimuliše da virus prebole kod kuće. Je li to ispravan način?

Svaki dom zdravlja treba da ima covid ekipe koje idu na teren. Prvi kontakt se uspostavlja telefonom, ali nakon toga se ljudi moraju pregledati. Oni koji mogu doći u dom zdravlja, pregledaju se u domu zdravlja. Oni koji ne mogu doći do doma zdravlja, onda se pregled obavlja u kući, nakon čega se pacijenti transportuju hitnom pomoći u bolnicu. Dakle, svi ljudi se moraju direktno pregledati, jer u ovakvim slučajevima važni su sati. U osam ujutro možete imati odličnu kliničku sliku a već u jedanaest da pacijentu treba intubacija.

  • Sindikati ljekara također tvrde da su zbog nedostatka opreme ugroženi i sami zdravstveni radnici, i da tako nezaštićeni jednako mogu biti prenosioci virusa?

Zbog toga je ekstremno važno istaknuti direktnu odgovornost rukovodioca zdravstvenih ustanova – a to je da su oni odgovorni da osiguraju zaštitu zdravstvenih radnika sa potrebnom opremom ... Mi ne možemo kriviti ljekare, tehničare, medicinske sestre ... oprema direktno ovisi od prvog rukovodioca medicinske ustanove. To je njihova odgovornost. Ako se vidi da ima greška u sistemu, rukovodioci moraju odstupiti sa funkcija.
Žalbe građana u medijima govore o greškama u Domovima zdravlja Kantona Sarajevo i Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. To treba provjeriti odmah, i tražiti od rukovodica kritikovanih institucija da daju ostavke iz moralnih razloga. Ali, resetovati sistem ne znači dovesti ljude po stranačkoj križaljci, već prema iskustvu i znanju.

  • U Sarajevu trenutno teško funkcioniše sistem telefonske komunikacije između pacijenata i ljekara, iako je ta vrsta komunikacije postavljena kao uslov. Domove zdravlja je teško dobiti jer su linije zauzete, dok se pacijenti žale da ih se uvijek iznova upućuju da pozovu neki drugi broj. Kako riješiti problem?

Analizirao sam taj dio i vidio da tu zaista postoje greške. Ljudi zovu a da uopće ne znaju sa kim razgovaraju sa druge strane telefonske linije. Pacijent ne zna ko mu je spustio slušalicu. Potrebno je uspostaviti call centar, da se zna tačno imenom i prezimenom ko se javlja građanima, da centar bude uvezan sa domovima zdravlja, i sa policijom. Ukoliko se zadužena osoba ne javlja na urgentni telefon, obavještava se policija i lice mora biti uhapšeno. Siguran sam da se u takvom sistemu niko ne bi ponašao neodgovorno prema ljudskim životima. Čini se da je princip odbijanje liječenja djevojčice Nadin već ranije dao nemoralno pravo zdravstvenom radniku da se ne javi bolesnom čak ni na telefon.

  • Šta je vaš odgovor na optužbe da neki ljekari također ne daju svoj maksimum? Sa građanima najčešće rade medicinske sestre. Po pacijente u njihove domove nerijetko ide samo vozač hitne pomoći?

Zdravstveni sistem grada i građani su jedno tijelo. Oni se ne smiju odvajati. Ne možemo zatvoriti domove zdravlja, bolnice, a da pacijenti lutaju i da ne znaju šta će sa sebe. Ljekari se ne mogu zatvoriti u ordinacije, jer smo izabrali taj poziv. Tokom rata u BiH išli smo kroz šume i planine da bi liječili ljude. Bili smo u šumama po mjesec dana. Mi i sada moramo odgovoriti na krizu. Građani su izgubili povjerenje u zdravstveni sistem, to povjerenje je potrebno vratiti. Zbog toga moramo djelovati odmah. Nemamo vremena za čekanje, mi već sutra ne znamo šta će se desiti.

  • Zašto medicinske ustanove tako teško primaju pacijente i radije ih ostavljaju kod kuća?

Službe u bolnicama koje primaju covid pacijente treba organizirati prema potrebama pacijenata intenzivne njege, mi to kažemo prema potrebama kritično oboljelih, i prema protokolu za covid pacijente. Ovo je poruka za sve one koji u bolnicama organizuju taj dio posla. Tačno postoje smjernice kako se to radi. Konačno, mi moramo znati da nam ljudi umiru i od drugih bolesti. Oni moraju imati jednaka prava na liječenje. Teško oboljeli pacijenti koji sada čekaju kod kuća moraju biti zbrinuti odmah. Ne možemo sebi dozvoliti da te ljude ne zbrinjavamo zbog pandemije korona virusa. Nas ne mogu čekati maligna oboljenja, ne mogu nas čekati kardiovaskularna oboljenja ... Konačno mi ne smijemo dozvoliti da nam bolnice ostaju prazne, a da pacijenti ostaju kod kuća i da pate. Ne smijemo dozvoliti da nam umiru pacijenti zbog korona virusa, iako lično nemaju korona virus. Kantonalni ministri zdravlja moraju odmah da definiraju jasan put pacijenta, ili neka odstupe sa funkcija. Ovdje nema samilosti. U pitanju su ljudski životi. Ili će ministri raditi svoj posao, ili moraju odstupiti.

  • Dakle, stječe se dojam da u zdravstvenom sistemu glavnog grada Bosne i Hercegovine postoje i novac i resursi da se kvalitetnije odgovori na pandemiju, ali nedostaje kvalitetne organizacije?

Suština je organizacija. Jer, zbog organizacije se gube životi. Neki ljekari su sjajni ljudi, ali se u nekim situacijama jednostavno ne snalaze, i bilo bi korektno da to priznaju. Ovdje je ratno vrijeme, neprijatelj jeste nevidljiv, ali on ubija ljude. Iz tog razloga nam trebaju i odgovori koji će biti brži, efikasniji, odlučniji. Važno je da govorimo iskreno i otvoreno sa aspekta znanja i dobre namjere a sve sa ciljem da ispravimo greške i da grad prođe bez novih tragedija.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.