Gasovod između Srbije i Bugarske
Piše: Metodi Metodijev
Dana 14.12.2012. godine predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić potpisao je u Briselu sa bugarskim premijerom Bojkom Borisovom Sporazum o izgradnji gasovoda koji će povezati dvije zemlje.
Projekt je vrijedan 120 miliona eura. Sporazum o izgradnji gasovoda, koji će povezati Srbiju i Bugarsku, potpisali su u Briselu predsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić i bugarski premijer Bojko Borisov.
Novac za izgradnju gasovoda ukupne dužine od 180 kilometara i godišnjeg kapaciteta od 1,8 milijardi kubika osigurat će se iz fondova Evropske unije.
Prema projektu, za Srbiju će biti izdvojena blizu 62 miliona eura.
Potpisivanju sporazuma prisustvovao je i evropski komesar za energetiku Gjunter Etinger.
Cilj ovog projekta jeste da se izbjegne ponavljanje krize iz 2009. godine, kada su veliki dijelovi jugoistočne Evrope, uključujući Bugarsku, Srbiju i BiH bili pogođeni prekidom isporuke gasa.
Izgradnja i eurointegracije
Premijer Srbije Ivica Dačić izrazio je zadovoljstvo činjenicom da je potpisivanje sporazuma uslijedilo odmah poslije zaključaka Vijeća EU-a, kojima se daje perspektiva Srbiji da do kraja juna sljedeće godine otpočne pregovore o članstvu. “Kako se izgradnja gasovoda bude približavala kraju i Srbija će biti sve bliža EU-u”, poručio je Dačić.
Srbija je, pored Bugarske, jedna od rijetkih zemalja regiona Jugoistočne Evrope koja ima relativno razvijeno gasno tržište čak i do potrošača na malo, a ima samo jedan pravac dopremanja gasa – iz Mađarske.
“U slučaju bilo kakve havarije ili problema sa isporukom gasa iz Mađarske, Srbija će imati rezervni pravac za snabdevanje gasom”, ukazao je Dačić.
On dodaje da će izgradnja gasovada biti “još jedan povod za što bolje odnose između Bugarske i Srbije”, dodao je srpski premijer.
Početkom godine vlasti Bugarske odabrale su rutu preko koje će biti izgrađena gasna interkonekcija prema Srbiji, kao dio gasovoda Južni tok, saopćeno je iz bugarskog Ministarstva ekonomije, energetike i turizma (MIET) u Sofiji.
Od četiri prijedloga izabrana je najkraća ruta, koja će ići od Novog Iskara, blizu Sofije, ka Slivnici, Dragomanu, Kostinbrodu do Kalotine, na granici sa Srbijom.
Stabilizacija tržišta
Zamjenica ministra energetike Bugarske Evgenija Haritonova izjavila je da će gasna interkonekcija između Bugarske i Srbije stabilizirati tržište prirodnog gasa i pružiti uvjeravanja Evropskoj komisiji da su vlasti u Sofiji i Beogradu ozbiljna po tom pitanju.
Haritonova je objasnila da je izabrana najkraća i ekološki najprihvatljivija ruta, zbog čega neće biti neophodna izrada posebnog dokumenta o utjecaju na životnu sredinu.
“Zahvaljujući gasnoj vezi između Srbije i Bugarske, naša zemlja će imati pristup skladištima gasa u Mađarskoj, tako da ćemo moći sami da biramo dobavljača. Bugarska će biti u prilici da dobije gas i iz Centralne Evrope”, rekla je Haritonova.
Ona je podvukla da projekt “Priprema, studija i dizajn konstrukcije gasne interkonekcije Bugarska-Srbija” košta 437.000 eura.
Izgradnja sistema će početi polovinom 2013. godine, a završena 2015. godine. Projekt, koji se provodi uz učešće Evropske komisije koštat će između 100 i 200 miliona eura, od kojih će za Srbiju biti izdvojena blizu 62 miliona eura.
Potrebno je ukazati na zaboravljeni fakt – dana 05.03.2010. godine u Briselu su tadašnji ministri rudarstva i energetike Srbije Petar Škundrić i ministar ekonomije, energetike i turizma Bugarske Trajčo Trajkov potpisali dogovor za izgradnju istog gasovoda.
‘Gasni prsten’
Tom prilikom je saopćeno: “Gasovodni projekat, pod okriljem Evropske komisije, ići će trasom Niš-Dimitrovgrad-Dubnica, kod Sofije, u dužini od 180 kilometara, sa kapacitetom od dvije milijarde kubnih metara gasa godišnje.”
Procjenjuje se da će koštati između 100 i 120 miliona eura, uz podršku projekta iz fondova Evropske unije.
Priprema, studija i dizajn konstrukcije gasne interkonekcije Bugarska-Srbija košta 437.000 eura.
Projekt je dio koncepta Gasnog prstena Energetske zajednice i očekuje se da uđe u fazu izrade studije izvodljivosti na jesen 2010. godine. Prve količine gasa u Srbiju bi trebalo da se transportiraju 2013.
Očigledno je da je riječ o jednom te istom projektu. Potpisi ministara Škundrića i Trajkova definitivno nisu bili dovoljni da projekat startuje 2010. godine. Dvije i po godine su prošle nakon što su premijeri Srbije i Bugarske ponovo potpisali isti projekt, sa istim kapacitetom i cijenom.
Ako se sa izgradnjom projekta ne startuje početkom ove godine, sljedeći ugovor o gasnoj interkonekciji između Srbije i Bugarske će potpisivati predsjednici Srbije i Bugarske – Tomislav Nikolić i Rosen Plevneliev.
Izvor: Al Jazeera