Gašenje malih seoskih škola značit će smrt za ta sela

Tijekom proteklih stoljeća hrvatska Slavonija prolazila je kroz niz većih ili manjih iskušenja koja su, opet, manje ili više utjecala na život i opterećivala živote ljudi. Bilo je tu ratova, suša, poplava, bolesti, puno lijepih trenutaka i svega drugoga.

Tijekom Domovinskog rata Slavonija i njeni građani najviše su propatili ali su ipak izdržali i ostali svoj na svome. Međutim, zadnjih godina nad Slavoniju su se ponovno nadvili crni oblaci. Osnovni razlog tome je „bijela kuga“, odnosno, činjenica da se veliki broj ljudi odlučio napustiti svoja sela i gradove i odseliti najčešće u neku od bogatih zemalja zapadne Europe u potrazi za boljim poslom i kvalitetnijim životom.

Najavljeno gašenje?

Vidi se to po polupraznim selima, ugašenim kulturno – umjetničkim društvima i sportskim klubovima ali i školama koje iz godine u godinu broje sve manje učenika. A, upravo su škole te koje bi mogle zapečatiti sudbinu Slavonije. Kakvo je stanje u školama, kada se govori o broju učenika, govori i podatak kako je početkom ove pedagoške školske godine u osnovne škole, kojima je Županija osnivač, upisano čak 1.100 učenika manje u odnosu na prethodnu godinu.

Ukazala je na to, na jednoj od redovitih Koordinacija načelnika, gradonačelnika i župana s područja Vukovarsko-srijemske županije i županijska pročelnica za obrazovanje Jadranka Mustapić Karlić koja je govorila na temu Plana mreže osnovnih škola. Prema njenim riječima sugestije i smjernice Ministarstva obrazovanja govore kako radi rentabilnosti i ekonomskih pokazatelja sve škole koje imaju manje od 150 učenika biti će zatvorene.

„Vukovarsko-srijemska županija ima 41 osnovnu školu od kojih bi, prema tom kriteriju, 16 matičnih škola i 37 područnih škola bilo zatvoreno. Ne slažemo se sa ukidanjem područnih škola, a isto tako i matičnih škola. Imamo 37 područnih škola koje uistinu nisu rentabilne, ekonomski opravdane, ali takve ustanove u tim malim mjestima, to su mahom uređene područne škole od 1. do 4. razreda koje zadovoljavaju sve uvjete i djeca ni po čemu nisu zakinuta, a, na kraju krajeva, a to su mala djeca, ne moraju putovati. Takve male škole u malim mjestima su izvor kulturnoga, društvenoga, čak i sportskoga života jer se u njima, kada nema nastave, trenira stolni tenis, mještani imaju sastanke, održava se folklor… Znači, ako to ukinemo i ono mladih što nam je ostalo, otići će. Takav stav ćemo iznijeti prema van”, rekla je Mustapić-Karlić.

Dodala je i kako se mreža škola treba definirati u roku od šest mjeseci ali i da se radi o projektu o kojem ovisi i demografska slika županije. Smjernice ministarstva odnose se i na škole kojima Županija nije osnivač, a to su škole u Vukovaru i Vinkovcima kojima su ta dva grada osnivači.

„Naše su škole dobro opremljene, djeca u manjim školama nisu zakinuta i kod pripajanja s većim ne bi dobili bolje uvjete niti poboljšali rezultate učenika. Kod dodjele nagrada na državnim natjecanjima imamo djecu koja su izvrsna, što znači kako ne zaostaju za onima u većim sredinama“, zaključila je Mustapić – Karlić.

Cijela Hrvatska na udaru

Ukoliko ta odluka, protiv koje su snažno načelnici, gradonačelnici i župani, zaživi zatvaranje školskih vrata prijeti ne samo u Vukovarsko-srijemskoj županiji nego i u cijeloj Hrvatskoj. Prema službenim podacima, a po smjernicama Ministarstva obrazovanja, novom mrežom osnovnih škola, od osnivača na razini Hrvatske očekuje se da opravdaju rad škola s manje od 150 učenika, kojih je u Hrvatskoj 174, kao i rad prekapacitiranih škola, a takvih je 235 širom Hrvatske.

Govoreći o ovoj temi predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem tvrdi kako bi prenamjenom iz matičnih, u područne škole, došlo do poplave tehnoloških viškova s obzirom da bi veći broj dosadašnjih zaposlenika ostao bez posla. Podsjeća i kako su do sada svi ministri, pod izlikom ušteda, pokušavali optimizirati škole ali i da se niti jedan ministar do sada nije uhvatio u koštac sa zatvaranjem škola.

„Zapravo će sve ovisiti o moći politike. Sve ovo neće biti lako provedivo jer moramo uzeti i politički aspekt. Tko je utjecajniji zaštitit će škole“, istaknula je Šprem.

Kako god nedavna najavama o mogućem zatvaranju škola rezultirala je pravom uzbunom u Slavoniji. Načelnici i gradonačelnici otvoreno se bune protiv ovakve najave te tvrde kako bi to zapravo bio posljednji čavao u lijes Slavonije.

„Svi mi maksimalno se trudimo da zadržimo mlade ljude i djecu na svojim ognjištima. Nudimo im razne poticaje, radimo na osiguravanju radnih mjesta, veselimo se svakom novom uspjehu i njihovom dobrom rezultatu. Sve ovo bi, preko noći, moglo baciti u vodu jer jednostavno mladi ljudi, s djecom, više ne bi imali razloga da ostanu u svojim selima. Bojim se kako bi takva odluka rezultirala novim egzodusom mještana poslije kojega se većina sela nikada ne bi oporavila“, kaže načelnica Općine Lovas Tanja Cirba.

U Lovasu kao i Opatovcu, pripadajućem selu ove srijemske općine, bila bi zatvorena područna škola u Opatovcu dok bi osnovna škola u Lovasu izgubila status. Inače,  škola u Opatovcu je moderno uređena i opremljena dok je ona škola u Lovasu škola s sportskom dvoranom, dvije knjižnice, modernom opremom… Cirba kaže i kako su svi načelnici i gradonačelnici glasovali protiv prijedloga mreže škola jer su svi svjesni što bi to značilo za njihova sela.

Znak za odlazak

„Pričamo o demografskoj obnovi, a onda se razmišlja o takvim mjerama. Predlagali smo mi i svoju mrežu škola ali prijedlog nije prošao“, istaknula je Cirba.

I mještani ne kriju kako su zabrinuti s mogućim zatvaranjem škola s manjim brojem učenika. Neki već sada najavljuju kako bi to bio znak za pakiranje kofera i odlazak iz Hrvatske.

„Ako dijete nema školu u svom selu pa što ćemo onda tu? Tko bi više, tko razmišlja o budućnosti svoje djece, više ostao? Zamislite da dijete od šest godina ujutro vodite na autobus kako bi išlo u školu u neko dalje selo. Ljudi jednostavno ne žele živjeti na takav način“, rekli su nam roditelji iz Lovasa.

Ravnateljica OŠ Čakovci Martina Balić smatra kako bi provedba jedne takve odluke donijela niz novih problema počevši od učenika pa sve do tehnološkog viška.

„Smatram kako ovo nije dobar prijedlog i da neće donijeti ništa dobroga nikome. Mislim kako neće donijeti niti uštede jer će se novac morati trošiti na organizaciju što će iziskivati nove troškove. Roditelji svakako da neće biti za takav prijedlog jer bi im djeca morati ići dalje u školu. Nadam se kako će se još razmisliti o ovome i da to nije konačna odluka. U sustavu postoji prostora za uštede ali se ne smije štedjeti na djeci“, rekla nam je jedna ravnateljica škole iz Vukovarsko-srijemske županije koja bi, radi manjka učenika, bila ugašena.

Pojašnjava i kako tu ima niz neriješenih pitanja koja bi donijela brojne glavobolje svima redom. Djeca bi morala znatno ranije ustajati kako bi otišla u školu. Isto tako u školama nije riješeno pitanje boravka za učenike gdje bi učenici, po završetku nastave, boravili i čekali prijevoz za kući. Ne zna se niti kako bi bilo riješeno pitanje učeničkog prijevoza jer se učenike ne može do škole prevoziti javnim prijevozom. Tu je i niz drugih pitanja i problema poput otkaza za veći broj zaposlenika. Ne zna se niti što bi bilo s objektima, poput područne škole u Opatovcu, koji su obnovljeni, opremljeni, a sada bi bili prazni. Strahuje se kako bi vrlo brzo postali derutni.

Odgovor ministarstva

Odgovarajući na postavljena pitanja Ministarstvo znanosti i obrazovanja navode kako je člankom 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano što se utvrđuje Mrežom te kojim zahtjevima Mreža mora udovoljiti.

„Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u tijeku procesa priprema Smjernica koje predstavljaju uputu osnivačima za izradu prijedloga Mreže za svoje područje. Naime, temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi  Mrežu škola predlažu osnivači, a na temelju tog prijedloga i uz mišljenje Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, Ministarstvo znanosti i obrazovanja izrađuje konačan prijedlog mreže za područje RH. Mrežu za područje RH donosi Vlada RH“, stoji u odgovoru ministarstva.

Dalje navode kako je u tijeku priprema Smjernica za donošenje Mreže te će iste biti upućene na javno savjetovanje kako bi svi zainteresirani imali priliku dati svoje prijedloge i komenatare. Kažu i kako je u ovom trenutku prerano govoriti o svim detaljima, s obzirom da je prijedlog Smjernica tek prezentiran osnivačima, a da se očekuje i javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću. 

„Ističemo kako se u Smjernicama ne nalazi prijedlog Mreže, već smjernice za osnivače vezano uz izradu nove Mreže. Napominjemo i da to ne znači da će škole koje imaju manje od 150 učenika prestati s radom, već je moguća statusna promjena, primjerice matična škola može postati područna, a sve će biti usuglašeno s osnivačima“, stoji u odgovoru Ministarstva. 

Izvor: Al Jazeera