Oglasi

Gabriel: Digitalizacija Zapadnom Balkanu donosi velike investicije

Evropska povjerenica za digitalnu privredu i društvo za AJB govori o cijeni roaminga i digitalizaciji u regiji.
Gabriel: Glavni problem Zapadnog Balkana nije formalno podudaranje sa pravilima i regulacijama EU-a, već sa efektivnim provođenjemUstupljeno Al Jazeeri

Neprihvatljivo je da stanovnici Zapadnog Balkana plaćaju ogromne troškove roaminga tokom posjeta gradova u susjedstvu, kao da su otišli na kraj svijeta, ističe evropska povjerenica za digitalnu privredu i društvo Mariya Gabriel.

Ova bugarska političarka ističe u intervjuu za Al Jazeeru kako digitalizacija donosi investicije i napredak regiji koja, sa druge strane, mora osigurati sigurno i konkurentno tržište.

Također je, kako kaže Gabriel, neophodna borba protiv govora mržnje, lažnih vijesti, te poštivanje autorskih prava i medijskih sloboda.

  • Nedavno se pozvali regionalne kompanije da provjere mogućnosti smanjenja naplate roaminga u državama Zapadnog Balkana. Da li ste dobili odgovore na ovaj poziv i da li možete komentirati trenutne cijene poziva iz EU-a ka Zapadnom Balkanu i suprotno? Kakva su Vaša očekivanja, da li će se regionalne složiti sa Vašim zahtjevom?

Moramo donijeti konkretne rezultate kako bi ljudi u regiji nastavili vjerovati u evropsku perspektivu. Sada postoji novi prozor prilika sa obnovljenim političkim interesom EU lidera ka regiji Zapadnog Balkana. U svome obraćanju o Stanju u Uniji, predsjednik (Jean-Claude) Juncker jasno je istakao evropsku budućnost država Zapadnog Balkana.

To je ponovo istaknutom objavom „Kredibilne perspektive proširenja i uvećanog angažmana EU-a na Zapadnom Balkanu“, koja je upravo objavljena. Trenutno bugarsko predsjedavanje Unijom je također uključilo regiju Zapadnog Balkana među svoje glavne prioritete. Iako je politički cilj jasan, nora se istaći kako je priključenje i uvijek će biti proces zasnovan na zaslugama i u potpunosti ovisan o napretku ispunjavanja ciljeva svake države.

Dozvolite mi da istaknem kako vjerujem da možemo unaprijediti povezanost ljudi Jugoistočne Evrope, bilo da je riječ o putevima, željeznicama, telekomunikacijama (uglavnom zbog visokih cijena)… Po prvi put u našim posljednjim komunikacijama imamo izdvojeno poglavlje o načinima poboljšanja povezanosti i poglavlje o digitalnim planovima za regiju. Dosta toga je urađeno u proteklih nekoliko godina, ali naši građani očekuju više od nas. I to moramo ispuniti. Stanovnici regije imaju poslovna putovanja, idu na odmore ili samo posjećuju članove porodice i prijatelje u drugim državama. Neprihvatljivo je plaćati ogromne troškove roaminga kao da idu na kraj svijeta, a zapravo put od Zagreba do Sarajeva ili od Beograda do Sofije traje nekoliko sati automobila.

Zato sam 15. januara pozvala sve aktivne telekom operatere na Zapadnom Balkanu na okrugli stol kako bi razmatrali njihovo stanje u regiji, kao i načine na koje naši građani mogu imati koristi od digitalne transformacije.

Taj sastanak je početak dijaloga sa sektorom telekoma, vladama i građanskim društvom povodom zajedničkog djelovanja na unapređenju ekonomske i digitalne integracije, kako unutar Zapadnog Balkana, tako i sa Evropskom unijom.

Namjeravam predstaviti mapu puta za smanjenje troškova roaminga na samitu EU-Zapadni Balkan 17. maja. To treba gledati kroz veći kontekst investicija za unapređenje povezanosti regije, naročito kroz telekom i širokopojasnu vezu.

No, važno je izbjeći sve zabune. Ovo nije riječ o okončanju naplate roaminga između EU-a i Zapadnog Balkana. Mi tražimo od regionalnih kompanija da istraže mogućnosti (na primjer komercijalne dobrovoljne sporazume ili neke druge načine) da smanje troškove roaminga. U Uniji je trebalo 10 godina da uvede „roaming-kao-kod-kuće“ režim i Komisija će u naredne dvije godine procijeniti njegove efekte.

Taj režim se ne može samo jednostavno proširiti ka Zapadnom Balkanu ili bilo kojoj drugoj regiji ili državi izvan EU/EFTA (Evropska asocijacija slobodne trgovine). Harmonizacija cijena roaminga i smanjenje roaming tarifa između različitih država je složen proces koji traži, ne samo političku volju strana, već i robusna rješenja pravnih, regulatornih, ekonomskih i tehničkih izazova.

  • Mnoge države Zapadnog Balkana jedva čekaju postati dio Evropske unije i njenog tržišta, no, kada govorimo o digitalnoj situaciji – da li su spremne za to i šta trebaju uraditi kako bi došle na nivo država članica Unije?

Moramo se uvjeriti kako su države propisno spremne kada se pridružuju Uniji. Dolaskom na jedinstveno tržište, oni će imati pristup velikom potencijalnom tržištu, ali će biti i izloženi konkurenciji iz ostalih članica EU-a. Stoga moramo biti sigurni da su njihove ekonomije digitalizirane i modernizirane, da su vlasti efikasne i transparentne, te da njihovi građani imaju prave vještine, naročito digitalne vještine.

Regiji su neophodne velike investicije, potrebna je i saradnja između vlada i Evropske unije kako bi bili sigurni kako se stvara okruženje pogodno za investicije. Države moraju osigurati da njihovi pravni sistemi budu u skladu sa pravnim aktima EU-a, da je vladavina prava učinkovita i da se ona provodi. Investitori će doći samo ukoliko su sigurni da postoji pravna održivost, da su njihove investicije u potpunosti osigurane i da će imati fer i jednak tretman.

Prečesto su pravila i regulacija nedovoljno harmonizirana i mogu varirati od jedne općine do druge. To je naročito problem u digitalnom sektoru gdje su veoma potrebne investicije u širokopojasnu mrežu, no dobijanje novih građevinskih dozvola i pristup postojećoj infrastrukturi je često predug i nesiguran proces.

Škole trebaju bolje pripremiti učenike za digitalni svijet. Digitalne vještine su potrebne i trebaju biti dodate u plan rada škola, a taj proces već traje u nekim od država Zapadnog Balkana. Ne smijemo zaboraviti ni druge grupe, na primjer starije osobe koje također treba uključiti u digitalno društvo.

Uvjerena sam kako ljudi ove regije svi imaju potencijal da napreduju ka svojoj evropskoj budućnosti.

  • Brojni digitalni mediji djeluju na Zapadnom Balkanu. Prema Vašim saznanjima, da li oni ispunjavaju pravila EU-a oko autorskih prava i kodeksa rada medija. Šta se može uraditi u regiji kako bi medijska slika bila bolja?

Glavni problem Zapadnog Balkana nije formalno podudaranje sa pravilima i regulacijama EU-a, već sa efektivnim provođenjem. U polju autorskih prava, države su u procesu dovođenja u sklad i progresivno rade ka potpunom podudaranju.

Glavni problem autorskih prava u regiji leži drugdje. Najveće i pitanje koje donosi najviše zabrinutosti je provođenje.

Prvo što treba uraditi kako bi se unaprijedila situacija za autore, bilo lokalne ili iz EU, na Zapadnom Balkanu je efikasnije provođenje zakona o autorskim pravima, kao i povećanje svijesti i javne osjetljivosti o ulozi i važnosti autorskih prava.

Kada je riječ o samim medijima, ponovo je lakši dio problema formalno usaglašavanje sa pravilima i regulacijama EU-a. Mediji su u skladu sa time. Izazov je provođenje samih zakona, kao i njihova potvrda u svakodnevnom životu. Nadležni za regulacije moraju biti politički i finansijski nezavisni kako bi mogli ispunjavati svoje obaveze. Različitost medija znači da oni trebaju prikazivati različite stavove i mišljenja, poštivati međunarodne standarde o ne poticanju na mržnju i diskriminaciju, kontrolirati sadržaje reklama, osigurati zaštitu maloljetnika…

  • Društveni mediji su veliki dio svakodnevnog života ljudi, kako na zapadu Balkana, tako i širom svijeta, ali su puni govora mržnje, lažnih vijesti, nasilja… Šta se mora uraditi u ovoj regiji kako bi se ti problemi riješili?

Tako je, društveni mediji su postali ključni dio naše svakodnevnice. Tehnologija i inovacije koji su i napravili platforme društvenih medija imaju potencijal da donesu više demokratije društvima, da ona postanu transparentnija i da njeni članovi budu jednaki.

Nažalost, govor mržnje i lažne vijesti koriste istu sferu koja daje ljudima slobodan pristup vijestima i informacijama. Izazovi u tom polju su veoma slični i za Zapadni Balkan i za EU.

Evropska unija je svoj stav veoma jasno iznijela. Od 2016. godine, internetske platforme su morale pojačati svoje napore kako bi uklonile sa interneta govor mržnje. Sada 70 posto otkrivenog govora mržnje se uklanja sa platformi. Ipak, dosta toga se treba uraditi i zato je Komisija početkom januara održala sastanak sa kompanijama koje su napravile ove platforme kako bi našli nove načine saradnje.

Za razliku od govora mržnje, lažne vijesti nisu protivzakonite i zato nam trebaju nova rješenja. Trenutno smo u fazi analiziranja problema. U novembru smo otvorili javne konsultacije kako bi od građana dobili njihova mišljena. Sredinom januara je ekspertna grupa na visokom nivou počela sa radom i javno mišljenje će nam dati vrijede informacije. Želim da taj dijalog bude što je više moguće otvoren i iskren, a i ja sam otvorena na sve stavove kako se izboriti sa ovim izazovima. Razmatrat ću sve moguće opcije. Objavit ćemo na proljeće prve analize o lažnim vijestima i dezinformacijama na internetu, kao i moguća rješenja.

Rad će biti nastavljen. Dugoročno, moramo ojačati medijsku pismenost kao i odnos između tradicionalnih medija, emitera i internetskih platformi jer su sloboda izražavanja i medijski pluralizam ključni za zdravu demokratiju.

Nadam se kako će naši napori u borbi protiv lažnih vijesti biti primjer koji će inspirirati druge države da razviju efikasne i proporcionalne protivmjere koje neće ugroziti slobodu izražavanja.

Države Zapadnog Balkana su posvećene daljim naporima kako bi postigli digitalnu transformaciju. Digitalnost donosi modernizaciju država, povećava transparentnost, bolju efikasnost, te stvara bolju klimu za investicije sa čvrstim pravnim sistemom i obrazovanom radnom snagom na raspolagaju. Posvećena sam i stalno ponavljam kako svi potezi koje uradimo u ovom polju mogu donijeti značajnu korist svim našim građanima.

Izvor: Al Jazeera