FT: Macronov veto historijska greška

Veto Emmanuela Macrona na početak pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom o pristupanju Evropskoj uniji prošle sedmice može biti upamćen kao historijska greška koja je oslabila Evropu i potkopala težnje da postane geopolitička sila.

U osvrtu objavljenom u listu Financial Times autor piše da je francuski predsjednik, u činu neogolističke nepopustljivosti, torpedirao politiku proširenja Evropske unije, lišio blok jednog od svojih glavnih vanjskopolitičkih instrumenata, potkopao povjerenje u njegova obećanja i destabilizirao njegovo balkansko dvorište.

I sve je to došlo od čelnika koji za sebe tvrdi da je primjer evropskog duha solidarnosti i saradnje.

Prošle sedmice na samitu u Briselu Sjeverna Makedonija i njen zapadni susjed Albanija suočile su se s francuskim “ne”.

Macron je dao dva argumenta za tu odluku. Prvi je da EU treba ojačati postojeću politiku i institucije prije nego što priključi nove članice. Drugi je da je proces proširenja manjkav, što novim članicama nudi potpunu korist od priključenja od samog početka. To su valjani argumenti.

Crni dani za Balkan

EU treba usmjeriti donošenje odluka, ojačati eurozonu i mnoge druge stvari. Potrebni su i novi mehanizmi kako bi članice bile odgovorne za složene demokratske standarde, ali nema razloga da se tim pitanjima počne baviti nakon što počnu pristupni pregovori o pristupanju Sjeverne Makedonije i Albanije, što je proces koji bi vjerovatno trajao deceniju.

Postoji i ozbiljna zabrinutost u vezi s organiziranim kriminalom, korupcijom i vladavinom prava, naročito u Albaniji, čija je mafija prisutna u više zemalja EU-a. Danska i Holandija također su odbile pregovore s Albanijom, dok je Francuska odbijajući, uz to, i Sjevernu Makedoniju, pokazala da uopće ne želi proširenje. Teško je zamisliti, procjenjuje autor teksta, da bi Macron mogao promijeniti mišljenje prije izbora 2022.

Zatvarajući vrata proširenju, Francuska je Evropsku uniju ostavila bez kredibilnog okvira odnosa sa susjedima, ne samo na zapadnom Balkanu nego i s Moldavijom, Ukrajinom, Gruzijom, za koje je pristupanje EU-u zasad samo prijedlog.

FT piše da bi nakon promjene vlasti u Sjevernoj Makedoniji i mogućeg dolaska na vlast tvrdolinijaša, koji su se protivili sporazumu s Grčkom o promjeni imena zemlje, Balkan mogao ponovo zakoračiti u crne dane.

Izvor: Financial Times