Francuski mediji: Nema korona virusa u morskoj vodi

Ekološki talas koji je pobijedio na nedavnim lokalnim izborima u Francuskoj postao je nova politička snaga (EPA)

“Reka Il postala je zelena, zaista zelena. U Flouoroscentno zelena boja je impresivna – ne sadrži otrove, ekološki je bezbedna. Ova pritoka Rajne koja doprinosi lepoti grada Strazbura kao da se „presvukla“  u zeleno kako bi poželela dobrodošlicu novoj ekološkoj gradonačelnici Strazbura Žan Barzegian. Boju u reku prosuli su pripadnici lokalne grupe Extinction Rebellion čiji su pripadnici mladi ekološki aktivisti okupljeni oko projekta potpune izolacije 42 hiljade tona opasnog otpada u starim rudnicima soli i kalijuma kojima upravlja preduzeće Stocamine. Reč je o otpadu koji bi mogao da zagadi rečne tokove Rajne i njenih pritoka, jednu od najvećih vodenih rezervi u Evropi. Dakle, (bojenje reke Il) je poklon za dobrodošlicu (gradonačelnici Strazbura) ali možda i upozorenje. U gradovima Strasbourg, Marseille, Bordeaux, Lyon, Tours, Besançon ili Poitiers – u svim tim velikim graodvima koje sada (posle lokalnih izbora) vode ekologisti – najčešće udruženi sa levicom – gradonačelnici su pod pritiskom onih koji očekuju akciju i to odmah…“.

Ovako izveštava pariski dnevnik desnog centra Le Figaro u tematskom bloku posvećenom „ekološkom talasu“  koji je pobedio na nedavnim lokalnim izborima u Francuskoj i postao nova politička snaga. Po viđenju ovog lista „pod pritiskom zahteva da se hitno rešavaju klimatski problemi, mnogi gradonačelnici preduzeli su ponekad i radikalne inicijative“ koje kritički raspoloženi Le Figaro naziva „novim dogmama“.

Grégory Doucet, novi gradonačelnik grada Lyona, izabran kao kandidat ekološke stranke, izjavio je da je projekat voza velike brzine – TGV, zapravo promašen projekat na kome ne treba insistirati, prenosi Le Figaro. List citira odgovor međuvladinog komesara za projekat Lyon – Torino koji poručuje da bi upravo zaustavljanje projekta pruge za voz velike brzine bilo anti-ekološko jer bi sav saobraćaj morao da ide autoputem, a teret kamionima.

„…Glavna uloga pruge za vozove velike brzine bila bi u prevozu tereta – 80 odsto linije bilo bi tome posvećeno, naglašava Stéphane Guggigno, delegat u transalpskom komitetu za vozni projekat. To bi omogućilo da se na ovom putnom pravcu broj kamiona svede na dva miliona umesto tri miliona koliko ih ima danas”, izveštava Le Figaro.

Progon reklamnih plakata, asfata i automobila

U gradu Grenobleu novi ekološki gradonačelnik Eric Piolle ponovio je svoju ambiciju iz prošlog mandata da zabrani bilo kakvo lepljenje reklamnih plakata po gradu. Ovo do sada nije mogao da ostvari zbog velikih finansijskih interesa koje bi takva odluka dovela u pitanje.

„Reklameri se snalaze. Iako je prognan (reklamer) JCDecaux potpisao je sa sindikatom javnog transporta ugovor. Sindikat je odobrio da do 2031. godine na gradske autobuse mogu da budu lepljene reklame. Zauzvrat reklamer je obećao da će se pobrinuti da drveće bude posađeno na autobuskim stanicama, da se održavaju odvodi za kišnicu, da se smanji broj reklamnih plakata, da se izmeni sistem elektičnog osvetljenja kako bi ušteda iznosila 50 odsto i da se polovina reklmanog prostora ustupi domaćim, lokalnim oglašivačima“, piše Le Figaro.

Ostali primeri govore o gradskim vlastima koje žele da ukinu sveprisutni asfalt u školama, da otvore više mesta za bicikle, a da malo po malo prognaju automobile, a svi mediji najavljuju moguće uvođenje novčanih taksi za vožnju motora i motorcikla.

Takođe u ekološkom registru, pariski dnevnik Le Monde, izveštava da je administrativni sud na vrhovnoj instanci osudio francusku državu na globu od 10 miliona evra po semestru jer „nije preduzela tražene mere kako bi smanjila zagađenje vazduha u osam zona u zemlji“. Ovim je definitivno, nakon tri godine, potvrđena odluka prve susdske instance.

„Tek što je imenovana vlada, premijer Castex i njegova nova ministarka ekologije Barbara Pompili našli su se pod pritiskom suočeni sa borcima protiv zagadjenje vazduha.  U istorijskoj odluci, kakvoj nema slične u prethodnom periodu, Državni savet naložio je vladi da bez odlaganja preduzme mere neophodne da bi smanjio nivo zagadjenja i odredio kaznu od 10 miliona evra po semestru zakašnjenja. Odredio je šest meseci kao rok za izvršenje ove odluke“, izveštava Le Monde.   

Pariski dnevnik citira deo presude u kome se kaže da je ovo „najveća suma koja je ikada bila nametnuta državi kao kazna i prinuda da bi ona sprovela jednu administrativno-sudsku odluku u delo“.

Reč je o velikim naseljenim podrčujima u kojima je nivo zagađenja premašen, a državna vlast ništa nije učinila tokom poslednje tri godine da ga smanji iako je administrativni sud na to već bio obavezao. „To su Paris, Grenoble, Lyon, Marseille-Aix, Reims, Strasbourg i Toulouse zbog premašenih normi azot-dioksida u vazduhu i oblast Paris Fort-de-France zbog mikro-čestica“, izveštava Le Monde.

Otkazani avionski letovi

Dnevnik Aujourd’hui objavljuje tematski blok posvećen letnjoj temi „otkazanih avionskih letova“. „Posle velike blokade – veliki haos“, izveštava ovaj list navodeći primere putnika obaveštenih 15 dana unapred da im je let otkazan, koji se žale da kompanije isplaćuju novac sa velikim zakašnjenjem.

List prenosi da nisko-tarifne kompanije priznaju da ima haosa oko obeštećenja putnika. „Posle otvaranja evropskih granica 15. jula imali smo eksploziju rezervacija, ali svi naši službenici nisu još bili na poslu, sve naše letelice nisu dakle bile na raspoloženju i malo je toga u vezi sa destinacijama bilo sigurno“, kaže Nicolas Henin, pomoćnik komercijalnog direktora avio-kompanije Transavia. Rezultat: talas otkazivanja letova izmedju 22 i 25 juna. „To je obuhvatilo nekoliko hiljada putnika i naše službe za isplatu jednostavno nisu mogle da odgovore na toliko zahteva”, objašnjava on, a prenosi Aujourd’hui.

List izveštava da po evropskim pravilima sve avio-kompanije moraju da isplate putnicima cenu otkazanih letova ukoliko se oni ne opredele za zamenu destinacije ili datuma. Posle kovid-pauze “poletanje nije lako ne samo za nisko-tarifne već i za klasične avio-kompanije”, izveštava ovaj list.

Zbog korona-virusa ubrzana je “ekologizacija” politike pa su udarne političke teme – uglavnom one ekološke.

Svi mediji tako prenose da je aktivirana nadzorna mreža kontrole otpadnih voda u celoj Francuskoj i da se taj projekat stalnog analiziranja zove Obépine.

Lokalni dnevnik Sud-Ouest koji „pokriva“  jugo-zapad Francuske, izvestio je da se analize sprovode bez prestanka na stanicama za prečišćavanje vode kako bi se najranije moguće detektovao eventualni ponovni rast epidemije jer virus još uvek kruži ali u kontrolisanim razmerama.

„Ovaj proces je jednostavan: svaki čovek izbacuje preko fekalnih materija tragove virusnog gena COVID-19 znatno pre nego što se pojave prvi simptomi zaraze. Ovo je i slučaj kod zaraženih osoba  bez simptoma. Analizirajući otpadne vode možemo dakle nedelju dana unapred da otkrijemo da li se virus širi medju stanovništvom”, objašnjava autor članka u dnevniku Sud-Ouest.

Krajem nedelje Le Mond je preneo da su ponađeni tragovi korona-virusa u otpadnim vodama u pariskoj oblasti koja je pored južnog Alzasa najteže i najduže bila pogođena epidemijom. “Rezultati poslednjih analiza pokazuju da se virus ponovo širi ali u minimalnim količinama. Ipak, još je rano govoriti o povratku epidemije“, prenosi Le Monde.

Le Parisien prenosi najnoviji nalaz stručnih analiza morske vode. Naslov „Nema korona virusa u morskoj vodi“. Nadležni institut objavio je da nema virusa ni u morskoj vodi, ni u morskim plodovima.

„Možete mirno da se kupate u moru bez bojazni da ćete se zaraziti korona virusom. U ovo vreme početka godišnjih odmora i anti-zaraznih pravila držanja distance i brige zbog mogućnosti izbijanja ’drugog talasa’ epidemije, Francuski institut za istraživanje i eksploataciju mora Ifremer odbacio je sve pretpostavke zaražavanja preko morske vode. Nijedan trag nije pronađen – pokazale su analize“, izveštava Aujourd’hui.

List dodaje da je još od polovine aprila Ifremer analizirao više stotina uzoraka duž francuskog priobalja od Normandije do Mediterana preko Atlantske obale i ništa sumnjivo nije nađeno.

Izvor: Al Jazeera