Oglasi

Francuski energetski div Total povlači se iz Irana

Francuski naftni div Total se zbog američkih sankcija povukao iz projekata u Iranu vrijednih više milijardi dolara.
Total je u julu 2017. potpisao sporazum o razvoju velikog offshore plinskog polja na jugu Irana u vrijednosti 4,9 milijardi dolaraEPA

Francuski naftni div Total službeno se povukao iz svojih investicijskih projekata u Iranu vrijednih više milijardi dolara, što je direktna posljedica uvođenja američkih sankcija protiv te zemlje, objavila je u ponedjeljak iranska vlada.

"Total je službeno raskinuo ugovor o razvoju faze 11 plinskog polja Južni Pars", rekao je iranski ministar za naftu, Bijan Namdar Zanganeh, za agenciju Icanu povezanu s parlamentom.

"Već ima više od dva mjeseca da je najavio da će raskinuti ugovor", dodao je, prenosi Hina.

Zanganeh je, odgovarajući na pitanja zastupnika o nekoliko nedavnih požara u rafinerijama, upozorio također na katastrofalno stanje naftne i plinske infrastrukture u zemlji kazavši da je  treba obnoviti, a da Iran za to nema novca.

"Neke rafinerije stare su 80 godina, a životni vijek tvornice kreće se oko 30 godina", rekao je. "Nemamo ih čime obnoviti", kaže Zanganeh.

Veliki sporazum

Total je na čelu konzorcija s kineskim CNPCI-jem i iranskim Petroparsom u julu 2017. potpisao sporazum o razvoju velikog offshore plinskog polja na jugu zemlje u vrijednosti 4,9 milijardi dolara.

U početku je trebao uložiti milijardu dolara, no u maju je objavio da je uložio samo 40 miliona eura zbog sve neizvjesnije situacije u odnosima sa SAD-om.

Total u SAD-u ima 10 milijarda dolara imovine i američke banke sudjeluju u 90 posto njegovih finansijskih operacija pa bi bio jako pogođen američkim sankcijama.

Nije poznato hoće li kineski konzorcij CNPCI preuzeti vodstvo nad konzorcijem.

Iran je oprezan prema kineskim ulaganjima zbog lošeg iskustva. Godine 2011. već je suspendirao jedan ugovor s CNPCI-jem jer kineska grupa nije provela projekt na polju Južni Pars.

Washington se u maju jednostrano povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sklopljenog s Iranom 2015., a 6. augusta mu je uveo prvi paket sankcija te za novembar najavio drugi koji će biti usmjeren na naftni sektor. Prvi krug sankcija odnosi se na automobilski sektor i zračni promet te uvoz sirovina.

Druge potpisnice sporazuma s Iranom - Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Kina i Rusija - tvrde da žele sačuvati sporazum, no njihove kompanije bit će izvrgnute teškim sankcijama ako ostanu poslovati u toj zemlji.

Američke prijetnje

Washington je stranim kompanijama odredio rok od 90 do 180 dana da se povuku iz Irana. Među mnogim kompanijama koje su već najavile odlazak iz Irana strahujući od američkih sankcija je i njemački Daimler.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif izjavio je da Evropa nije još pokazala volju da "plati cijenu" spašavanja nuklearnog sporazuma.

Zarif je rekao da su evropske vlade predložile mjere za očuvanje veza s Iranom u naftnom i finansijskom sektoru nakon drugog kruga sankcija najavljenog za novembar.

No riječ je više o "izjavi namjere nego konkretnim mjerama", rekao je Zarif za portal Iranskog kluba mladih novinara.

"Mislimo da Evropa nije još spremna platiti cijenu" pružanjem otpora američkim sankcijama, kazao je.

Total je već prije dao do znanja da neće moći ostati ako ne dobije izuzeće od SAD-a, što nije dobio.

"Evropljani kažu da je nuklearni sporazum sigurnosni uspjeh za njih. Logično je da svaka zemlja mora ulagati i platiti cijenu za svoju sigurnost. Moramo vidjeti da plaćaju cijenu u mjesecima koji dolaze", rekao je Zarif.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.