Francuska: Noćni klubovi protjerani u šume

Predsjednik i premijer treba pre svega da 'presjeku' oko teških pitanja reforme penzijskog sistema i osiguranja za nezaposlene, piše Le Figaro (Reuters)

„Recesija je udarila na Francusku“, izveštava na prvoj strani pariski dnevnik desnog centra Le Figaro.

„Privredni rast je ovog proleća opao za 13,8 odsto što je više nego u Nemačkoj i u Italiji. Insee (zavod za statistiku) predviđa da ovo leto donese visok rast, ali to neće sprečiti bankrote ili zatvaranje radnih mesta“.

U udarnom članku list prenosi izjavu predsednika Emmanuela Macrona.

“Suočićemo se sa talasom socijalnih planova na jesen“, kaže.

List dodaje da je predsednik suočen i sa pretnjom od izbijanja socijalnog nezadovoljstva.

„Predsednik Macron i premijer Jean Castex znaju da moraju mnogo toga da postignu da bi 2022. (kada se održavaju sledeći parlamentarni i predsednički izbori) mogli da izađu pred javnost sa solidnim bilansom. Predsednik i premijer treba pre svega da ‘preseku’ oko teških pitanja reforme penzijskog sistema i osiguranja za nezaposlene o čijim detaljima treba još da se raspravlja. Ako ne izgura do kraja te reforme predsednik Macron će možda izbeći socijalno nezadovoljstvo, ali će zato u isto vreme suštinski izneveriti svoj politički program. Eto još jedne jednačine za rešavanje“, piše Le Figaro.

Neki zatvaraju vrata i bankrotiraju, a neki prave nove projekcije budućih zarada jer će zaraditi više nego što su očekivali pre izbijanja epidemije korona virusa.

Niži porezi, više otkaza

Na primer, farmaceutska industrija i giganti digitalne ekonomije GAFA (Google, Apple, Facebook i Amazon. Ekonomski nedeljnik Challenge prenosi da je farmaceutski gigant Sanofi (sa sedištem u Francuskoj) ponovo napravio projekciju svojih profita za aktivnosti u 2020. godini pošto je u drugom trimestru registrovao povećanje zarade.

Sadašnja projekcija govori o rastu od sedam posto, dok se prethodna ograničavala na pet.

Portal Slate.fr izveštava da to što je vlada “oslobodila” korporacije plaćanja nekih poreza (na bogatstvo, na primer), nije donelo rezultate koje su predsednik Macron i vlada najavljivali.

I ne samo to. Dve multinacionalne grupe – Sanofi i Nokia – koje nisu u finansijskim teškoćama, u isto vreme plaćaju sve manje poreze i sve više otpuštaju zaposlene.

Challenge izveštava da je Sanofi, posle podele rekordnih dividendi, najavio zatvaranje 1.700 radnih mesta uglavnom u sektoru farmaceutskih istraživanja i razvoja (R&D). Sve ovo uprkos činjenici da socijalni plan iz 2019. (koji podrazumeva da država učestvuje u održavanju radnih mesta)  još nije završen.

Nokia, telekomunikacijski gigant, najavila je otpuštanje 1.233 zaposlena u francuskoj filijali Alcatel-Lucent. Slate.fr podseća da je ista Nokia 2015. godine, kupujući ovu filijalu potpisala ugovor kojim obećava tadašnjem ministru ekonomije – izvesnom Emmanuelu Macronu –  da će sačuvati 4.200 radnih mesta u Francuskoj. Ugovor je istekao u polovinom juna i samo nekoliko dana kasnije “ne gubeći vreme” Nokia je najavila masovna otpuštanja. 

‘Sramota letenja avionom’

L’Opinion, dnevnik izrazito neoliberalne i desne orjentacije takođe konstatuje da će predsedniku Macronu biti teško da nastavi sa provođenjem svojih neoliberalnih reformi koje ovaj list uglavnom podržava. Umesto da ih otvoreno sprovodi Macronu je prema analitičaru ovog lista pokrenuo javnu raspravu oko deset predmeta-ciljeva.

Ovaj dnevnik desnog centra objavljuje tekst sa listom od deset „predmeta – ciljeva“ koji su dobili političku težinu. Iza ovih deset predmeta zapravo se kriju reforme, koje predsednik i vlada više ne smeju da pomenu direktno na predjašnji način jer su podele u društvu duboke i konfliktne – smatra autor teksta.

Prvo – avion (vezan za reforme u energetskom sektoru koji treba da se okrene ka obnovljivim izvorima energije).

„Nije li vas sramota da letite avionom? … Nekada spoljni znak bogatstva, putovanje avionom se demokratizovalo u XX veku posebno preko nisko-tarifnih kompanija. U medjuvremenu entuzijazam za avione je opao. Austrijska vlada najavila je u junu nameru da zabrani prodaju karata jeftinijih od 40 evra. U Švedskoj pojavila se reč ‘flygskam’ koja znači ‘sramota od putovanja avionom’. Ovaj izraz pojavio se da bi označio osećanje krivice zbog učešća u izazivanju klimatskih poremećaja i kupovini karata za ‘tri centa’  iz Lisabona za neku destinacij“, piše L’Opinion.

Ako se posle ovoga ne osećate dovoljno krivima evo još nekoliko podataka iz članka koji objavljuje ovaj list.

„U ekološkim krugovima kruži statistika po kojoj je u toku 29. juna 2018. godine nebom letelo 202.157 aviona. Samo u toku jednog dana! Za let Cairo – Seattle (SAD) utroši se isto onoliko energije koliko je bilo potrebno za izgradnju piramide u Gizi“, tvrdi filozof i ekolog Dominique Bourg.

Protjerivanje plastičnih flaša

Posle aviona, drugi predmet iza koga se skriva reforma i potencijalna krivica običnog građanina je – plastična flaša za vodu. Kao što je nekada šezdesetih godina prošlog veka putovanje avionom bilo izraz bogatstva, tako je i plastična flaša bila simbol „modernog doba i progresa“, i nešto „fantastično“.  Više nije.

„Plastična flaša postala je posle šest decenija –  nepoželjna. To je predmet koji treba prognati… Ona je simbol prevelike potrošnje i zagađenja okeana”.

„U Francuskoj se svake sekunde proda 175 plastičnih flaša što iznosi 5,5 milijardi godišnje. Ako ih više ne kupujete, već ste investirali u jednu stalnu flašu – učinili ste nešto za očuvanje prirode“, piše list.

Treći predmet – maska – vezana za ekološke reforme i kontrolu otpada u kome se planeta davi.  Nosite li masku ili ne? Bacate li je bilo gde? 

„Još pre samo godinu dana u metrou smo se podsmevali japanskim turistima koji nose maske jer su prehlađeni. Danas – nošenje maske je svugde obavezno i deo je vladine politike brobe protiv zaraze“, piše L’Opinion.

Četvrti predmet je automobil koji je decenijama bio simbol društvenog statusa i uspeha. Sada je drugačije. U očima onih koji se bore za očuvanje čovekove okoline ili bar imaju svest o njenom značaju za zdravlje – loše se gleda na onoga ko seda u svoj automobil da bi prešao jedan kilometar do pekare. Ni manje, ni više, to je „kriminalni čin“. 

Nekada vrijednost, sada najgore na svijetu

„U dogledno vreme, zabranićemo auto“, obećao je novi gradonačenik Bordeauxa nedavno.

„Nastavićemo da smanjujemo prostor za automobile“, najavio je sekretar za saobraćaj u opštinskoj upravi Pariza. 

Drugim rečima, tehnička civilizacija prvo je decenijama nudila nešto kao vrednost i vrhunski životni cilj, a sada to proglašava najgorom stvari na svetu. Prvo je bila potrošačka sloboda bez granica – a sada, zbog opasnosti od širenja zaraze, kao da su na redu zabrane bez granica.

Mnogi mladi ljudi izgleda ne uspevaju da isprate ove promene, niti da se udube u osećanje krivice koje im sugeriraju nove koncepcije sveta. Na naslovnoj strani dnevnik levog centra Liberation izveštava o posledicama zabrane noćnih klubova, diskoteka, koncerata i festivala…

Rezultat i nije neka novost u istorijskim okvirima – ono što je zabranjeno da se čini javno, čini se tajno.

„Pošto su noćni klubovi zatvoreni, pojavile su se tajne ‘žurke'“, piše u podnaslovu.

Free-partyji organizuju se svakodnevno, uglavnom u šumama – izveštava Liberation uz rečite fotografije, dodajući da ih organizuju profesionalci.

Izvor: Al Jazeera