Francuska: Dopusti za očeve, korona haos i atentat

Najava oštrih preventivnih mjera protiv širenja zaraze u Francuskoj izazvala je oštre reakcije javnosti (EPA)

Sedmica je počela dobrom vešću da će očevi u Francuskoj uskoro, po rođenju deteta, moći da dobiju “očinski dopust” u trajanju od četiri nedelje. Svi mediji doneli su detaljne izveštaje i analize na ovu temu. Ova će mera stupiti na snagu u julu 2021. godine. Očevi će bti obavezni da iskoriste bar sedam dana “očinskog dopusta”.

“Poslednjih meseci više članova vlade izrazilo je želju da produži očinski dopust. Konačno, sam predsednik Republike Emmanuel Macron najavio je da će ovaj dopust sa dosadašnjih 14 dana biti udvostručen na četiri nedelje”, izveštava pariski Le Monde.

Do sada su preduzeća plaćala tri od 14 dana dopusta za očeve, a ostalih 11 dana finansiralo je zdravstveno i socijalno osiguranje. Produženje dopusta za očeve ići će na račun državnog budžeta, dok će obaveze preduzeća ostati neizmenjene.

Vlada najavljuje da će ova mera koštati vladu oko 260 miliona evra za iduću godinu i oko 500 miliona godišnje od 2022. godine.

Le Monde podseća da su slobodni dani za očeve posle rođenja deteta ustanovljeni prvi put 2002. godine. “To podrazumeva veće uključenje očeva u vaspitanje dece, uravnoteženje podele kućnih poslova, ali i jednakost između žena i muškaraca na profesionalnom planu, pošto je materinstvo identfiikovano kao kočnica u razvoju karijere kod žena”, podseća autor teksta u ovom pariskom dnevniku.

Prisustvo očeva u razvoju djeteta

Najava ove reforme usledila je posle izveštaja komisije stručnjaka na čelu sa poznatim neuropsihijatrom Borisom Cyrulnikom o “hiljadu prvih dana” kod dece. Le Monde prenosi da je ovaj izveštaj ipak “manje ambiciozan” od zaključnih preporuka komisije u kojima se predlaže dopust za očeve u trajanju od ukupno devet nedelja i to podeljen u više delova kako bi se postigao “pozitivan efekat” očevog prisustva i učešća u razvoju deteta.

Treba podsetiti ne-francuskog čitaoca da su u Francuskoj legalizovane istopolne bračne zajednice i njihovo pravo na usvajenje dece, kao i pravo na veštačku oplodnju. To znači da dopust za očeve mogu da uzmu i žene ukoliko su roditelji deteta dve žene (majka i majka). U dokumentima o rođenju govori se o roditelju1 i roditelju2.

U očima zakonodavca roditelj i muškog i ženskog pola može da bude “otac”. U saopštenjima vlade na temu produženja dopusta za očeve zato se ne pominju ni otac, ni majka – isključivo termin “roditelj”. Termin “otac” upotrebljavaju mediji.

Le Monde prenosi statistike koje govore da sedam od deset očeva koristi dopust posle rođenja deteta. “Kazna od 7500 eura predviđena je za preduzeća koja izbegavaju da poštuju novi zakon, čiji će tekst predloga biti podnet parlamentu početkom iduće godine”, izveštava pariski dnevnik.

Najava oštrih restriktivnih mjera

Druga tema koja je zatim došla u središte pažnje medija prošle nedelje bilo je širenje epidemije korona virusa.

Najava oštrih preventivnih mera protiv širenja zaraze u Francuskoj izazvala je oštre reakcije, kako među građanima, tako i među brojnim gradonačelnicima, pa i lekarima i medicinskim osobljem.

Gnev zbog centralističkog upravljanja iz Pariza izazvala je najava vlade da će u oblasti Marseilla svi ugostiteljski objekti biti potpuno zatvoreni tokom dve nedelje. Ova oblast oko luke na jugu zemlje proglašena je zonom “maksimalne uzbune”, koja je jedina na epidemiološkoj karti zemlje obojena tamnocrvenom bojom.

U francuskim departmanima obojenim u crveno – što znači da su u zoni “pojačane uzbune” – nalazi se 11 velikih gradova juga i zapada zemlje kao i pariska oblast. Svi restorani i kafići u ovoj zoni zatvaraće najkasnije u 22 sata.

Više stotina ugostitelja i medicinskih radnika protestovalo je zato u petak u Marseillu tvrdeći da su mere neopravdane, a njima su se pridružili gotovo svi lokalni političari.

Lokalni dnevnik La Marseillaise prenosi reči jednog vlasnika kafića: “Za sada sve je uredu, mirni smo. Ali uskoro ćemo biti gladni i moraćemo da idemo da tražimo hranu”.

Član bolničkog sindikata Guillaume Algrin smatra da vlada dvostruko kažnjava njega i njegove kolege: “Igraju na kartu naše posvećenosti i obaveze da radimo i negujemo bolesnike i u isto vreme nas guraju u propast. Ono što tražimo to je da radimo u uslovima koji su dostojanstveni, a sve se čini da se ti uslovi pogoršaju na račun bezbednosti medicinskih radnika”, prenosi La Marseillaise.

“Zdravstvena situacija je takva da te mere nisu opravdane. Odbijam da građani Marseilla budu pretvoreni u žrtve političkih mera koje niko ne može da shvati”, napisala je na Twitteru gradonačelnica Marseja Michele Rubirola, inače lekar po profesiji i članica Ekološke stranke.

Kritike na račun vlade

Najteže kritike na račun vlade čule su se od lekara koji smatraju da vlada prebacuje na leđa građana teret epidemioloških mera, umesto da ozbiljno investira u javno zdravstvo.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Gostujući u studiju informativne stanice BFM-tv Dr Phillip Jouvin, šef hitne službe javne pariske bolnice Georges Pompidou upitao je šta je vlada uradila da se spremnije dočeka drugi talas epidemije. 

“Znate li koliko smo kreveta u intenzivnoj nezi imali u martu? Pet hiljada. A koliko ih danas imamo na raspolaganju? Isto toliko”, rekao je.

On je vladi prebacio i haos oko testiranja. Mnogi pacijenti dolaze na hitnu pomoć i traže da budu testirani, jer ne mogu da čekaju pred laboratorijama.

U Francuskoj se dnevno besplatno testira između 700 hiljada i million ljudi. Ispred laboratorija su svuda dugački redovi. Na rezultate se često čeka i po pet do nedelju dana zbog toga što nema dovoljno opreme za analizu. Procena je da zdravstveno osiguranje ima trošak od dve milijarde evra zbog masovnog testiranja. Pošto testirani građani dugo čekaju na rezultate, to znači da oni koji su zaraženi dugo mogu da se kreću i prenose bolest okolini. Postavlja se onda pitanje kakav je smisao masovnog testiranja – upozorio je dr. Jouvin.  

Lekar pariske hitne službe dr. Arnaud Chiche potvrdio je da je i njegovo osoblje umorno, čak deprimirano.

Po njemu ne treba nikoga da zavara vladina odluka da otvori 14 hiljada novih mesta za medicinske radnike i četiri hiljade novih medicinskih kreveta. “Za poslednjih 20 godina ukinuto je 60 hiljada medicinskih kreveta. Kada otvarate nove krevete potrebno vam je obučeno medicinsko osoblje koje će negovati bolesnike u njima”, rekao je dr. Chiche dodajući da je mnogo medicinsko ne-lekarskog osoblja odavno otišlo iz javnih bolnica.

Napad u Parizu

Vesti i snimke sa demonstracija u Marseillu u petak ujutru prekinula je vest o atentatu u blizini zgrade u kojoj se nekada nalazila redakcija satiričnog nedeljnika Charlie Hebdo, u kojoj su 15. januara 2015. godine napadači ubili 12 osoba. U napadu hladnim oružjem teško su povređeni jedna žena (28) i jedan muškarac (32), oboje zaposleni u produkcijskoj kući Premières lignes, vezanoj za istraživačko novinarstvo. Prilikom napada pre pet godina zaposleni u ovoj kući bili su prvi svedoci istrage.

Policija je ubrzo uhapsila pet osumnjičenih da su povezani sa ovim napadom.

Javni radio servis France-Info preneo je da je glavni osumnjičeni Pakistanac star 18 godina, koji je priznao da je on napadač. Ministar unutrašnjih poslova izjavio je da je “očigledno reč o terorističkom činu”.

Napad se dogodio upravo u vreme dok traje proces optuženima za attentat na redakciju Charlie Hebdo, dok mediji svakodnevno izveštavaju o potresnim svedočenja preživelih, kao i članova porodica ubijenih.

“Otvorene su duboke rane atentata na Charlie Hebdo i Hyper Cacher (masakr u jevrejskoj samoposluzi)…”, izveštava Le Monde posle napada u petak ujutru.

Izvor: Al Jazeera