FP: Trumpov put ka uništenju američke reputacije

Trumpovo ponašanje skupo je koštalo Sjedinjene Američke Države (AP)

Michael Hirsh, dopisnik magazina Foreign Policy, piše da pad američke meke sile nije započeo s Donaldom Trumpom, ali ga je on ubrzao svojim “rasisitičkim” izjavama koje je ove sedmice objavio.    

Hirsh piše kako ne ostaje nezapaženo “odudaranje” kada prvo poslušate vijesti u kojima se voditelji bave pitanjem ovosedmičnih rasističkih tweetova američkog predsjednika, a zatim uslijede vijesti o 50. godišnjici slijetanja Apolla 11 na Mjesec. “Govore li oni uopće o istoj zemlji?”, pita se Hirsh.

Meka moć

Hirsh kaže da su “mutne slike” čuvenog “malog koraka” astronauta Neila Armstronga na Mjesecu u to vrijeme predstavljale jedan od “sjajnih trenutaka” američke meke moći, što znači globalni utjecaj ideja i vrijednosti ove države i njenu sposobnosti da uvjeri druge države da stanu uz nju.  

Iako je tada bjesnio rat u Vijetnamu, a domaće medije su punili naslovi o nasilju i atentatima, Sjedinjene Američke Države su zadržale svoj status prvaka slobodnog svijeta, nadmašujući svoje suparnike u hladnom ratu (bivši Sovjetski Savez) u tehnološkom rivalstvu u svemirskoj utrci, iako je samo nekoliko godina ranije izgledalo kao da gube.    

I pored toga, Amerikanci su dodali dašak poniznosti ovom “velikom” postignuću, napisao je autor. 

Sjajni trenuci

Bilo je i drugih sjajnih trenutaka, kaže autor, u američkom putovanju, što je kulminiralo trijumfalnim izlaskom iz hladnog rata nakon raspada bivšeg Sovjetskog Saveza, koji je bio iscrpljen od borbe da drži korak s Amerikom u demokratiji i slobodi, uključujući i slobodu stvaranja bolje tehnologije.

Zaljevski rat, u kojem su Sjedinjene Američke Države predvodile međunarodnu koaliciju protiv Iraka, pokrenuo je eru pametnih bombi. Nekoliko godina kasnije, Washington je isplanirao spašavanje Bosne i Kosova, dok su se Evropljani činili neodlučnim.

Međutim, pisac vjeruje da su stvari nakon toga počele ići nizbrdo. Veliki dio svijeta je počeo ozbiljno propitivati ​​odluku Washingtona o invaziji na Irak 2003. godine, kada su navedena “lažna” opravdanja.

Nazadovanje

Kasnije su te zemlje dovele u pitanje sposobnost čitave američke države da donosi odluke nakon što su izabrali “profesionalnog cjenkaroša”, aludirajući na predsjednika Trumpa, kojeg je opisao kao “protivnika ideje globalizma”.

“Čini se da je američka reputacija sada dosegla još jednu nisku tačku”, kazao je autor, ukazujući na nedavne rasističke izjave Trumpa protiv četiri demokratske kongresmenke iz reda etničkih manjina.

Hirish dodaje da je Trump posljednje dvije i po godine proveo u vrijeđanju saveznika SAD-a i mnogih “nebijelih” država svojim rasističkim i ksenofobičnim stavovima.

Više nije velika Amerika

Iako je Trump kasnije demantirao da je rasista, njegove izjave kao da su potvrdile riječi Nancy Pelosi, predsjednice Zastupničkog doma iz Demokratske stranke, da Trumpov slogan ne treba biti “Učinimo Ameriku ponovno velikom”, nego “Učinimo Ameriku bijelom”.

Ovakav razvoj dešavanja još je jedan od dokaza, u očima mnogih naroda širom svijeta, da se država koja je ovako ekonomski i politički podijeljena poput SAD-a ne može smatrati “uticajnom” na međunarodnoj sceni, stoji u tekstu. 

Autor smatra da je Trumpovo ponašanje skupo koštalo Sjedinjene Američke Države, smanjujući sposobnost ovoj supersili da koristi svoj moralni i geopolitički potencijal kako bi potaknula druge zemlje da stanu na njenu stranu, bez obzira da li se radi o izoliranju Kine i zabrani proizvoda kompanije Huawei, ili pritiscima na Evropu, Rusiju i Kinu da nametnu nove sankcije Iranu.    

Može li Amerika, nakon svega toga, ponovo vratiti svoju meku moć? 

Autor kao argument navodi izjavu Josepha Nyea, profesora sa Univerziteta Harvard, koji je uveo u opticaj pojam “meka moć”, prema kojem je vraćanje te moći i dalje moguće. Kao primjer navodi to da je Amerika uspjela vratiti meku moć nakon vrlo lošeg razdoblja u Vijetnamu i afere Watergate koja je bila povezana s tadašnjim američkim predsjednikom Richardom Nixonom.    

Izvor: Agencije