Foreign Policy: Zašto se trebamo brinuti zbog sukoba Kine i Indije?

Posljednji sukobi Kine i Indije na granici sve više zabrinjavaju (EPA)

U članku objavljenom u američkom političkom magazinu Foreign Policy navodi se da su Kina i Indija prije tri desetljeća uspostavile primirje kako bi izbjegle sukobe. Međutim, Peking je sada znatno jača sila, piše list, skrećući pažnju na tenzije prisutne između dvije strane.

Sumit Ganguly i Manjeet Pardesi, autori teksta objavljenog u američkom magazinu, dodaju da napetosti između Indije i Kine nisu novost. Dvije zemlje vodile su rat na granici 1962. i otad su sukobi nastavljeni.

Nedavni događaji ukazuju na to da je eskalacija vrlo moguća. Obje strane imaju velike vojne snage, koje se sve više razmještaju duž sporne granice. Prema tome, mir se više ne može uzimati zdravo za gotovo.

Dvojica autora spominju sukobe koji su se dogodili ranije ovog mjeseca i kažu da većina njih očito proizlazi iz različitih procjena položaja tzv. linije stvarne kontrole, de facto međunarodne granice.

Granični prodori

Nakon dugog razdoblja relativnog zatišja uz kinesko-indijsku granicu vojni okršaji ponovo dolaze u prvi plan. Prema navodima indijske vlade, kineska vojska prešla je na indijsku teritoriju približno 1.025 puta između 2016. i 2018. Budući da granica Kine i Indije još nije definirana, takva kršenja vjerovatno mogu biti posljedica različitih percepcija Pekinga i New Delhija vezano za područje na kojem se prostiru njihove teritorije, stoji u tekstu.

Foreign Policy dodaje da su se indijske i kineske snage borile dva mjeseca u Doklamu 2017. i da je tada postojala velika vjerovatnoća za izbijanje ozbiljnog vojnog sukoba. Također, sukobi između dvije strane izbili su i 1988, zbog čega je indijski premijer Rajiv Gandhi posjetio svog kolegu Deng Xiaopinga u Pekingu kako bi popravio odnose.

U članku se navodi da su se dva čelnika složila uspostaviti odnose okrenute budućnosti i ostaviti važna pitanja, poput graničnog spora, privremeno po strani. Razlog za taj pragmatizam počiva u ekonomskim i strateškim faktorima, jer su i Kina i Indija imale potrebu za stabilnim vanjskim okruženjem radi jačanja domaćeg ekonomskog razvoja.

Autori pojašnjavaju da se materijalna ravnoteža snaga između Kine i Indije otad drastično promijenila. Kineski BDP trenutno je uvećan za pet puta i dosegao je 13,6 milijardi dolara u 2018, u poređenju s 2,7 milijardi dolara u Indiji. Kina je potrošila 261,1 milijardu dolara na troškove za odbranu u 2019, što je gotovo četiri puta više od ukupne indijske potrošnje od 71,1 milijardu dolara. Iako je položaj Indije kao ekonomske i globalne sile ojačao u posljednja tri desetljeća, njena relativna snaga u odnosu na Kinu uveliko je opala.

Ozbiljniji igrač

Autori smatraju da je Kina posljednjih godina postala znatno upornija u svojim vanjskim poslovima, od aktivnosti izgradnje vještačkih otoka u Južnokineskom moru do snažne diplomatije u suočavanju s pandemijom korona virusa.

Dodaju kako su pojedini stručnjaci tvrdili da traje neminovna tranzicija moći između Kine i Sjedinjenih Američkih Država, trenutnog globalnog hegemona. Iako je New Delhi postao ozbiljniji igrač u globalnoj politici, taj uspon ne izaziva veliku zabrinutost Washingtona.

Posljednji sukobi Kine i Indije na granici sve više zabrinjavaju u kontekstu te promjenjive dinamike snage, stoji u tekstu.

Autori zaključuju da razvijanjem strateških partnerstava s drugim zemljama može biti spriječeno izbijanje dodatnih sukoba na granici, ali da time neće biti riješena suštinska pitanja koja su otvorena u kinesko-indijskim odnosima, uključujući i granični spor.

Izvor: Al Jazeera i agencije