Foreign Policy: Pandemija neće vratiti radna mjesta u SAD

Trumpova administracija tvrdi da se proizvodna radna mjesta vraćaju u Sjedinjene Američke Države, dok činjenice govore suprotno.

Kako piše Foreign Policy, nijedna ideja nije bila ključnija za filozofiju američkog predsjednika Donalda Trumpa “Amerika na prvom mjestu” od vraćanja radnih mjesta kući, prenosi Tanjug.

U svom inauguracijskom obraćanju 2017. Trump je poručio da je jedna po jedna fabrika zatvarana čak ni ne razmišljajući o milionima američkih radnika.

Samo što je izabran, Trump je obećao da će vratiti radna mjesta u Ameriku.

Više od tri godine kasnije, u najnevjerovatnijem scenariju pandemije, u kojoj je život izgubilo 100.000 Amerikanaca i uništeno više radnih mjesta nego ikad od Velike depresije, Trumpova administracija konačno vjeruje da je stigla prilika.

Kako je ranije ovog mjeseca napisao američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer, poremećaj izazvan pandemijom korona virusa ostavio je američke kompanije bez izbora, osim da radna mjesta vrate u Ameriku.

Povratak radnih mjesta

I ministar trgovine Wilbur Ross u januaru, kada se korona virus vezivao samo za Kinu, rekao je da će to pomoći ubrzanju povratka radnih mjesta u Sjevernu Ameriku.

Američka administracija radila je na tome prekovremeno.

Prošle sedmice Taiwan Semiconductor Manufacturing najavio je da će izgraditi novu fabriku za proizvodnju čipova u Arizoni, koja će djelomično smanjiti američku zavisnost od Azije kad je riječ o naprednim poluprovodnicima, koji su ključni za odbranu i industriju.

Federalna vlada dodijelila je i 354 miliona dolara startup firmi u Virginiji koja će proizvoditi generičke lijekove i njihove sastojke, uključujući one koji se koriste za liječenje COVID-a 19, u SAD-u.

Ako se ostave po strani štetne vanjskopolitičke posljedice trgovinske politike “Amerika na prvom mjestu”, napori su pogrešni iz dva razloga, navodi list.

Prvo, malo je vjerovatno da će kombinacija trgovinskog rata i pandemije primorati kompanije da vrate znatniji obim proizvodnje u SAD.

Drugo, napredak automatizacije vjerovatno neće donijeti obećanu korist Amerikancima kad je riječ o dobro plaćenom poslu.

Potpisivanje carinskih nameta na čelik i aluminij, pregovaranje o Sjevernoameričkom sporazumu o slobodnoj trgovini s Kanadom i Meksikom, vođenje trgovinskog rata s Kinom – sve je napravljeno s ciljem da prisile američke kompanije da proizvodnju vrate u SAD.

Od januara 2018. prosječna tarifna stopa na uvoz kineske robe u SAD povišena je sa samo 3,1 na gotovo 20 posto.

Pobjednik trgovinskog rata

Pa ipak, tek mali broj američkih kompanija vratio je svoje poslovanje u SAD.

Prema podacima koje je prikupio Panjiva, ogranak S&P Globala koji prati podatke o kretanju lanaca opskrbe, pobjednik trgovinskog rata jest jugoistočna Azija, a posebno Vijetnam.

Chris Rogers iz Panjive navodi da će rizik od zatvaranja granica, obustavljanja transporta i sve veća ograničenja izvoza vjerovatno primorati kompanije na diversifikaciju izvora opskrbe kako bi se zaštitile od takvih poremećaja.

Međutim, u izvještaju konsultantske kuće Carney navodi se da je malo vjerovatno da će to značiti da će SAD biti pobjednik drugog talasa relokacije.

Čak i da pandemija nekako pomogne u tome, malo je vjerovatno da će ona stvarno pomoći Amerikancima da opet dobiju visoke plaće i stabilna radna mjesta.

Izvor: Agencije