Oglasi

Flego: Više nećemo birati najatraktivnije, već najsigurnije destinacije

Hrvatski eurozastupnik govori o fenomenu Istre u borbi protiv korona virusa, ali i drugim temama.
Flego: Smjernice su sjajna vijest za turističke zemlje i poruka građanima da će putovanja biti moguća i sigurna ovoga ljetaPixsell/ Duško Marušić

Istarska županija, iz koje je do početka pandemije korona virusa hiljade sezonskih radnica i radnika radilo u Italiji, prva je hrvatska regija i među prvim enklavama u Evropi u kojoj su prije tačno dva mjeseca uvedene rigorozne mjere za suzbijanje epidemije u strahu od katastrofe poput one u susjednoj Italiji. U Istarskoj županiji je tada bilo samo šest oboljelih i svi su već bili na liječenju u Općoj bolnici u Puli. Preduzete mjere za suzbijanje zaraze su i ovdje dovele do zamiranja privrede i javnog života. Već sredinom aprila Istarska županija je bila prva hrvatska regija bez novozaraženih, a prije skoro mjesec dana iz pulske Opće bolnice otpušten je posljednji od 83 pacijenta koji su bili pozitivni na koronavirus. Istra je zbog toga postala prva „slobodna zona“ Evrope i top-tema u evropskim razmjerama na čijem se primjeru izvlače pouke i izučavaju efektivnost pravovremenih odluka u kriznim situacijama, te uloga lokalne uprave i građana u tome.

Jedan od onih koji je na početku pandemije bio na pravom mjestu je Valter Flego, hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu, u dva mandata istarski župan i u tri mandata gradonačelnik Buzeta, diplomirani inženjer termoenergetike i magistar menadžmenta. Iako je u Evropskom parlamentu tek nepunu godinu, kroz razne parlamentarne aktivnosti a osobito članstvom u Odboru za transport i turizam, već je u evropskim institucijama prepoznat kao jedan od najprincipijelnijih eurozastupnika i nepopustljivih boraca za spas turizma. Odgovori koji slijede nastajali su u rijetkim trenucima predaha tokom parlamentarnih debata vođenih protekle sedmice o temama koje na dnevni red i dalje postavlja novi globalni vladar, moćnik i nevidljivi neprijatelj čovječanstva. Fenomen Istre u borbi protiv koronavirusa je ono što me na početku najviše interesiralo.

- Šta je to u Istri bilo presudno za tako hitru, dobro organiziranu i uspješno provedenu odbranu od COVID-19?

U trenutku kad se veliki broj privatnih iznajmljivača, ugostitelja i hotelijera punom parom spremao za uskršnji vikend i doček gostiju, nije bilo nimalo jednostavno reći da gostiju ovoga puta neće biti, niti je bilo lako reći roditeljima da im od ponedjeljka djeca ne idu u školu. A to smo svima rekli prvi u državi. Kada je zdravlje građana na udaru, sve pada u drugi plan. Upravo zahvaljujući takvoj pravovremenoj reakciji Županijskog stožera i disciplini i razumijevanju građana, Istra se prva suočila s pandemijom ali i izliječila od korone. Dok je svega par stotina kilometara od nas u Italji bilo po nekoliko tisuća

novooboljelih dnevno, što je i bio alarm za uzbunu i povod za tako rigorozne mjere, brojka u Istri nije ni do danas prešla 100 zaraženih iako su tisuće naših ljudi prije toga imali poslovne kontakte sa Italijom. Svi smo radili svoj posao najbolje što smo znali i nadam se da će tako i ostati. Odlučnost, jedinstvo i znanje su najvažniji faktori u teškim vremenima.

Da li je, i koliko, tako dobrim rezultatima u Istari doprinijela i činjenica da ste u odlučujućim trenucima bili na izvoru informacija i odlučivanja u Briselu i Evropskom parlamentu?

- Kolikogod su sami građani zaslužni za zdravu Istru, Županijski stožer i naši gradonačelnici koordinirali su aktivnosti na dnevnoj bazi. Medicinsko osoblje, prodavači, dostavljači, volonteri, svi koji su obavljali svoj posao i u vrijeme korone – to su ljudi koji zaslužuju puno poštovanje. Na vrijeme smo ostvarili kontakte i s pogođenim dijelovima Italije što nam je omogućilo da budemo korak ispred ostalih. Pomoglo je i to što smo imali informacije iz EU iz prve ruke i osobu koja direktno komunicira s Komisijom.

  • Još sredinom aprila od evropskih lidera ste tražili da ne demotiviraju građane od putovanja „u sigurne destinacije“. Osim što ste na poziciju eurozastupnika došli iz turističke zemlje i turističke regije, šta Vas je još motiviralo da budete toliko uporni?

- Kada su pozitivni trendovi u borbi protiv koronavirusa postali očigledni apelirao sam na europske lidere vjerujući da nije kasno da spriječimo strahovite posljedice za europski turizam. Riječ je o sektoru koji zapošljava desetke milijuna ljudi u EU i otpisati ga dok još postoje načini da se spasi određeni dio sezone, nije opcija. Uvjeren sam da se uz maksimalnu sigurnost i kvalitetne mjere zaštite posrnuli sektor turizma može podići na noge. Mjere poput zabrane godišnjih odmora van granica svoje zemlje mogu u određenoj mjeri doprinijeti ekonomijama pojedinih zemalja, primjerice jednoj Njemačkoj ili Austriji, ali iste te mjere mogu doslovno uništiti ekonomije država koje upravo o tim putovanjima ovise. Kao zastupnik u proteklih desetak dana apelirao sam na Komisiju da osigura jednake mogućnosti i uvjete cjelokupnom sektoru europskog turizma, reagirao sam kad je Slovenija najavila mogućnost postavljanja vojske na hrvatskoj granici. Trudim se učiniti sve što kao zastupnik mogu kako bih pomogao Istri, Hrvatskoj i regionu.

  • Javnosti u regionu međutim smatra da je na početku pandemije izostala solidaranost i da su zemlje zapadnog Balkana prepuštene same sebi bez obzira što je svaka od njih u nekom od pretpristupnih odnosa s Evropskom unijom. Zašto je do toga došlo?

- Nitko nije bio spreman za koronavirus, pa nažalost ni Europska unija. U trenutku kad je trebalo reagirati najbrže europski je zajednički odgovor izostao, jednako kao i koordinirana reakcija država članica. Činjenica da zdravstvena politika nije u nadležnosti EU dodatno je tome pridonijela. Ali Europa se otrijeznila i krenula puno 'agresivnije', pa tako danas vodi računa i o turizmu kojim se nikad u povijesti nije pretjerano bavila. Ovo nije prva velika kriza s kojom se EU suočila. Migrantska kriza, teroristički napadi, velika ekonomska kriza i danas COVID-19 - sve su to ogromni testovi za EU. Što se tiče zemalja Zapadnog Balkana, EK i Evropska investicijska banka su izdvojile oko 3.3 milijarde eura za borbu protiv koronavirusa. Iako su početne reakcije europskih zemalja morale biti brže i usklađenije, solidarnost ostaje osnova europskog djelovanja. Ni jedna kriza nije uspjela urušiti stabilnost i sigurnost zemalja članica, a iz svake krize je izvučena pouka.

  • Kakve je pouke EU izvukla iz ove pandemije?

- EU je naučila da mora više voditi računa o sektorima koji su u nadležnosti država članica poput zdravstva i turizma te mora razviti zajednički okvir djelovanja za ta područja kako bi bila spremna za potencijalni drugi val pandemije. Također, pokušaji da prikažemo da europske zemlje bježe od odgovornosti ili solidarnosti naprosto nisu istinite. EU je u prvom paketu pomoći Italiji namijenila gotovo 11,2 milijarde eura za borbu protiv COVIDA-19 i pomoć gospodarstvu.

  • Imajući u vidu početnu zbunjenost i nejedinstvo u djelovanju EU, kako ocjenjujete rad institucija sada?

- Itekako su sada svi svjesni situacije. Mjere koje donosimo su usmjerene prvenstveno na osiguravanje likvidnosti, poput sto milijardi eura za spas radnih mjesta srednjih i malih poduzeća, zatim zajmovi Europskog investicijskog fonda koji će izdati jamstva za financiranje do 8 milijardi eura potičući banke i druge zajmodavce na pružanje likvidnosti za 100 tisuća europskih malih i srednjih poduzeća. Tu je i Financijska pomoć Inicijative za instrumente odgovora na koronavirus kojom se omogućuje tijelima javne vlasti preusmjeravanje neiskorištenih iznosa u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi osigurali najugroženija poduzeća. Zatim Pravila o državnim potporama (State Aid Rules) koja omogućuju državama članicama da nadoknade štete izravno uzrokovane izvanrednim okolnostima, te novi Fond za oporavak koji treba uskoro biti dogovoren. Ne zaboravimo da je Komisija uvažila i naš prijedlog da turizam dobije posebnu stavku u novom proračunu i dođe li do toga, prvi put u povijesti EU novac će biti direktno na raspolaganju državama članicama za pomoć ovom sektoru u i izvan Unije.

  • Turizam je posljednjih godina činio preko 10 posto bruto domaćeg proizvoda EU, a sada bi više od 6 miliona ljudi moglo ostati bez posla. Da li najnovije smjernice Komisije o postepenom otvaranju granica mogu oživjeti turističku sezonu?

- Smjernice su sjajna vijest za turističke zemlje i poruka građanima da će putovanja biti moguća i sigurna ovoga ljeta. Zamislite da Njemačka i dalje poziva svoje ljude da ne napuštaju zemlju, a EU šuti o otvaranju granica. Slobodno kretanje i prekogranična putovanja ključni su za normalizaciju života. Samo suradnjom na razini EU možemo građanima omogućiti odmor u inozemstvu i osigurati kakvu-takvu sezonu.

  • Zadržimo se još na Schengenskom sporazumu koji je sredinom marta u cjelosti zamrznut prvi put u 35 godina. Takva mjera je dozvoljena ukoliko je ugrožena javna politika i unutarnja sigurnost EU. Ipak, da li je potpuno zatvaranje granica bila ispravna odluka?

- Odluka o zatvaranju granica donesena je kako bi se spriječilo nekontrolirano širenje virusa i to nije ni prvi ni zadnji test zajedništva i snage EU i schengenskog prostora koji je bio na provjeri i prije 2020. godine. Ali, Europa se nikad ranije nije našla u zdravstvenoj situaciji koja je totalno van naše kontrole i zato vjerujem da je takva odluka bila mudra i potrebna. Krizne situacije zahtijevaju brza i nekonvencionalna rješenja, a zdravlje i životi ljudi imaju prednost nad svakom javnom politikom.

  • Budu li okolnosti dopuštale, da li će granične kontrole u Schengenskom prostoru biti potpuno ukinu za mjesec dana, kako najavljuje Komisija?

- Sve ovisi o daljnjem razvoju situacije. To danas ne možemo predvidjeti, možemo samo priželjkivati. Granične kontrole utječu na kretanje ljudi, roba i usluga, a naročito na prekogranične dostave i preko 1,7 milijuna radnika koji putuju preko granice na posao. Najnoviji podaci kažu da se na razini EU, turistička poduzeća suočavaju s akutnom krizom likvidnosti zbog gubitaka prihoda koji dosežu 50% za hotele i restorane, 85% za organizatore putovanja, putničke agencije i željeznicu, te 90% za krstarenja i aviokompanije. Bit ću najsretniji na svijetu budemo li za mjesec dana imali vraćen Schengenski sporazum u punom kapacitetu.

  • Ako sam dobro upratio Vaše posljednje nastupe u EP, Vi se zalažete za “jednostavan i brzi tranzit putnika“, uz kvalitetne mjere zaštite i prevenciju širenja virusa“. Kako bi to izgledalo u praksi? S maskama na plaži?

- Ideja je da zemlje i regije sa sličnom epidemiološkom situacijom otvaraju svoje granice za međusobna putovanja. Ukoliko epidemiološka situacija dozvoljava, ograničenja bi se najprije ukidala između onih koje imaju dovoljno nisku razinu zaraze. Komisija je podržala i izradu digitalne interaktivne karte EU koja će biti ažurirana na dnevnoj bazi i sadržavat će sve najnovije epidemiološke informacije svih država članica. Time će ljudi u svakom trenutku moći procijeniti mogu li krenuti na godišnji odmor u željenu destinaciju. Svima je nadam se jasno da više nećemo birati najatraktivniju, već najsigurniju destinaciju.

  • A fizička distanca i maske?

- Nastave li se pozitivni trendovi u borbi s pandemijom, ljeto nije propalo. Nećemo biti ni usamljeni na plažama, ali će pristojna distanca biti nužna. Istra i Hrvatska kao autodestinacije imaju pravo nadati se relativno uspješnoj turističkoj sezoni, a ja se nadam da će i dio vaših čitatelja provesti godišnji odmor u Hrvatskoj.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.