Finska smješta izbjeglice u šatore i kontejnere
Finska se sprema da smjesti tražioce azila u šatore i brodske kontejnere kako raste priliv izbjeglica, potvrdilo je finsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Ta skandinavska zemlja u oktobru je primila oko 7.000 izbjeglica, ali je samo prošle sedmice stiglo više od 2.000 tražilaca azila.
“Uprkos novim centrima za prihvat izbjeglica, to neće biti dovoljno i vlasti se pripremaju da upotrijebe šatore i brodske kontejnere”, navode finske vlasti.
Finska je nedavno prekinula obradu zahtjeva za azil izbjeglica iz Afganistana zbog sigurnosnih razloga, ali je pooštrila kriterijume za Iračane i Somalijce za dobijanje azila na osnovu procjena da se sigurnosna situacija u tim zemljama poboljšala.
Susjedna Švedska, koja očekuje 190.000 tražilaca azila ove godine, upozorila je prošle sedmice da više ne može da garantuje smještaj za nove izbjeglice i zatražila hitnu pomoć EU.
Sve hladniji prijem Skandinavaca
Ranije je objavljeno kako izbjeglice koje pristižu u Skandinaviju nailaze na sve hladniji prijem kako njihov broj raste. Istovremeno raste i pritisak desničarskih stranaka na imigracionu politiku skandinavskih zemalja, ocjenjuju analitičari.
Danska, Norveška i Finska, ali i Švedska, koja je posebno otvorena prema prilivu izbjeglica, počele su u posljednje vrijeme da smanjuju socijalnu pomoć za novopridošlice, ali i da pooštravaju propise za dobijanje azila, prenijela je agencija AFP.
Danska politika prema imigrantima se pooštrava još od 2001. godine, kad je krajnje desničarska Danska narodna partija (DPP) počela da vrši uticaj na kreiranje politike.
U julu ove godine, nedugo nakon što je DPP na izborima postao druga najveća stranka u zemlji, Danska je smanjila socijalnu pomoć za tražioce azila u pokušaju da smanji njihov priliv.
Prema najnovijim propisima, izbjeglice bez djece sada dobijaju 800 eura mjesečno po osobi, dok su ranije dobijali skoro dvostruko više.
Danska samo prolazna stanica
Sirijci, Afganistanci i Eritrejci ipak i dalje u velikom broju stižu u Dansku, ali kasnije većinom odlaze u druge zemlje gdje su više dobrodošli.
Norveška i Finska, u čijim vladama učestvuju i antiimigracione stranke, također smanjuju socijalna davanja za izbjeglice i pooštravaju uvjete za dobijanje državljanstva ili stalnog boravka.
Čak je i ultraliberalna Švedska, uprkos tome što prima više tražilaca azila po osobi nego ijedna druga članica EU, odlučila da ublaži svoj imidž velikodušnog domaćina izbjeglicama, navode agencije.
Ta zemlja sada sve češće zahtijeva od svojih evropskih partnera da ravnopravnije podijele teret prihvata izbjeglica i planira da pooštri uvjete za ujedinjenje izbjegličkih porodica.
Izvor: Agencije