Film Svi iz naše porodice pobjednik SFF-a

Rumunski film „Svi iz naše porodice“ reditelja Radua Jude dobitnik je ovogodišnje nagrade Srce Sarajeva za najbolji film na 18. Sarajevo Film Festivalu.

Žiri, kojim je predsjedavao mađarski reditelj Kornel Mundruczo ocijenio je kako je taj film “poput života u kojemu sudjelujemo iako ga u cjelosti ne razumijemo”.

Bh. glumica Marija Pikić dobitnica je Srca Sarajeva za najbolju žensku ulogu, ostvarenu u filmu „Djeca“ rediteljice Aide Begić.

Uliks Fehmiu osvojio je Srce Sarajeva za najbolju mušku ulogu, u filmu „Ustanička ulica“  srbijanskog redItelja Miroslava Terzića.

Kako je izvijestila reporterka Al Jazeere Dalija Hasanbegović, Specijalnu nagradu žirija u kategoriji takmičarskih igranih filmova dobio je film „Iza brda“ turskog reditelja Emina Alpera.

U kategoriji takmičarskih kratkih filmova, Srce Sarajeva dodijeljeno je filmu „Povratak“ kosovske rediteljice Blerte Zeqiri, dok su specijalne plakete žirija osvojili filmovi „Parafinski princ“ bugarskog reditelja Pavela G. Vesnakova i  „Tata je glavni“ , rumunskog reditelja Radua Potcoava.

Srce Sarajeva za najbolji dokumentarni film dodijeljeno je rumunskom filmu „Ugasi svjetlo“, rediteljice Ivane Mladenović.

U kategoriji dokumentarnih filmova, Nagradu za ljudska prava osvojio je „Muški film“ hrvatskog reditelja Nebojše Slijepčevića.
Dvostruki Oskarovac, hrvatski producent Branko Lustig, dobitnik je ovogodišnjeg počasnog Srca Sarajeva.

Direktor SFF-a Mirsad Purivatra kazao je kako je Lustig “živa legenda” filmske historije, “veliki profesionalac i džentlmen koji je postigao mnogo, a ipak ostao vjeran regiji”. Podsjetio je i kako je Lustig kao dječak preživio koncentracioni logor Auschwitz.

“Jako sam uzbuđen i jako sam impresioniran”, kazao je Lustig, podsjećajući na svoje duge veze sa Sarajevom koje su uz film vezane još od 1957. godine.

“Imam jako puno prijatelja ovdje i ovo srce koje sam dobio je srce Sarajlija”, kazao je Lustig, te dodao kako je jako važno da je SFF okupio toliko mladih ljudi.

“Moje srce je s vama”, kazao je Lustig, ispraćen burnim pljeskom publike u sarajevskom Narodnom pozorištu.

Na 18. SFF-u je prikazano 210 filmova iz 57 zemalja, a potpunu listu pobjednika možete pročitati ovdje.

Mjesto susreta i saradnje

Proces od ideje do filmskog platna ili crvenog tepiha često je dug i mukotrpan, a zato postoje filmski festivali, kao mjesta susreta i ostvarivanja kontakata filmskih radnika, izvijestila je reporterka Azalea Džanko.

“SFF je od samog početka odlučio da postane platforma za ubrzavanje ovakvih saradnji”, rekao je Jovan Marjanović.

Već 10 godina u okviru SFF-a postoji i Cinelink, koji je i platforma za podršku regionalnoj kinematografiji. On bira najbolje filmske projekte u regiji, promovira ih i prati njihovu implementaciju.

“Kada dođe 450 gostiju na Cinelink, kada se sretnu, vi svakako možete da prepoznate generacije producenata iz regije koji se znaju, jedni druge smatraju partnerima i mislim da je to najvažniji rezultat Cinelinka, pored onoga da smo imali projekte koji su dobili Zlatnog, Srebrenog medvjeda, bili prezentirani u Cannesu, itd.”, kaže Amra Bakšić iz Cinelinka.

Producentica Snežana Marić, koja je prije dvije godine na sarajevski festival prvi put došla sa filmom u postprodukciji, već se vratila sa novim projektom u okviru Cinelinka.

“Što je umnogome doprinelo projektu, jer smo radili sa skript konsultantima, raznim profesionalcima za finansiranje, budžete, tako da sada imamo koprodukciju sa Makedonijom i Nemačkom i zakazali smo snimanje za prvi oktobar”, kaže Marić.

Okrenutost koprodukciji isplatila se i kosovskoj kinematografiji.

“Mogu reći sa ponosom da smo ove godine valjda zbog ovih aktivnosti, dobili sedam aplikacija za koprodukciju s Kosovom, što je za nas veliki uspjeh i mi smo krenuli u tom pravcu”, rekao je Fatos Berisha, direktor Kosovskog nacionalnog centra za kinematografiju.

Pomoć države

Potrebe tržišta, kao i zakonske regulative u oblasti filma variraju u zemljama regije. Neke zemlje otišle su korak dalje.

“U Hrvatskoj trenutno javni i privatni emiteri, svi koji imaju državnu licencu za emitovanje plaćaju određeni dio sredstava Fondu za audio-vizuelnu djelatnost, isto tako i telekomi u Hrvatskoj, kao i distributeri i prikazivači, dakle kompletan sistem industrije ulaže u to da se podrži i kreacija”, kaže Marjanović.

Hrvatska za filmsku produkciju godišnje izdvaja oko šest miliona eura. U Bosni i Hercegovini, koja se još uvijek oslanja na budžet i ministarstva kulture, ta cifra iznosi jedan milion. Isto je i sa Kosovom, koje za tu namjenu dobije 500 hiljada eura.

Bosanskohercegovački reditelj Pjer Žalica smatra da je veoma komplicirano baviti se filmom u regiji, te da su festivali najbolji oslonac za filmadžije.

“U paradoksalnoj smo situaciji da smo siromašna zemlja u kojoj je jako skupo raditi. Vrlo je komplikovana legislativa pravna ako želite da se bavite filmom, kao i u svim granama privrede”, rekao je Žalica.

“Mi skoro da drugog puta i nemamo nego da ako se film pokaže na nekom od značajnijih festivala, da ga tu vide neki distributeri i da eventualno ima neki internacionalni život”, dodao je on.

Ove godine u takmičarskom programu festivala našla su se četiri projekta koja su prošla kroz Cinelink. 

Izvor: Al Jazeera