Oglasi

Festival glumca BiH: Konjic, grad teatra

Kulturni radnici u Bosni i Hercegovini ističu važnost decentralizacije bh. kulturnog života jer svaki dio zemlje zaslužuje da mu se posveti barem malo pažnje.
Na Petom festivalu glumca Bosne i Hercegovine bit će predstavljeno devet pozorišnih ostvarenja i 11 pratećih sadržajaUstupljeno Al Jazeeri

"Kada se sjetim našeg prvog festivala i ciljeva koje smo sebi postavili, onda sa sigurnošću mogu utvrditi da smo na pravom putu", ističe Benjamin Mušinović, direktor Festivala glumca Bosne i Hercegovine povodom petog festivala te vrste, koji će biti održan u Konjicu od 23. aprila do 14. maja.

Zbog želje Mušinovića i tima ljudi koji ga okružuju za promocijom Konjica kao grada teatra, hercegovačkoj publici i ove godine predstavit će se neka od najvećih glumačkih imena u regiji.

Na Petom festivalu glumca Bosne i Hercegovine bit će predstavljeno devet pozorišnih ostvarenja i 11 pratećih sadržaja.

"Željeli smo stvoriti festival koji promovira glumu i stavlja glumca u prvi plan, dovesti u Konjic kvalitetne predstave, koje publici omogućavaju da vide sjajne glumačke izvedbe, publici pružiti najbolje što teatarska bh. scena pruža i ujedno promovirati Konjic kao grad teatra. Uspjeli smo", navodi Mušinović.

Ustupljeno Al Jazeeri

Njemu i timu ljudi koji ga okružuju 'ne pada na pamet da se zaustave'.

"Svake godine smo išli po korak naprijed, a ovogodišnji festival je korak naprijed u ostvarenju naših želja da, osim ukupnog umjetničkog dojma, pružimo publici mogućnost da vidi i najbolje glumačke izvedbe, u artističkom, ali i emotivnom doživljaju. Iako artizam predstavlja majstorsko, savršeno ovladavanje tehničkom i formalnom stranom neke umjetnosti i mnogi ga smatraju prenaglašenim u izvedbi neke glumačke role, bit će zanimljivo gledati u nekim predstavama kako se artizam uspješno spaja s emotivnim i kako talentirani glumci uspijevaju odgovoriti i na ona vječna pitanja: šta je zapravo gluma i koliko je ona odraz života."

Šta je to gluma?

Mušinović nije htio govoriti o glumačkim ostvarenjima bh. glumaca, jer će, kako je naveo, publika reći svoje i nagraditi najbolje među njima.

"Želio bih istaknuti važnost scene tog mikrokosmosa, u kojem nalazimo pribježište. To je naš prostor na kojem ćemo i ovog puta kroz različite poetike tragati za odgovorom na pitanje: šta je to gluma, koliko korespondira sa  svakodnevnim životom, je li glumački zadatak samo puko preslikavanje života ili glumac u svoje uloge unosi sebe i svoje viđenje svijeta", pojašnjava on.

Za bh. glumicu Selmu Alispahić Festival glumca u Konjicu možda je i najvažniji jer u prvi plan stavlja glumca i njegovu vještinu.

Pozorište ne smije biti samo deset dana godišnje

Profesor i književnik Almir Bašović kaže da se ne smije pristati na festivalizaciju kulture u Bosni i Hercegovini.

"Ako se dobro sjećam, veliki pozorišni čovjek iz Tuzle Zoranović pokrenuo je inicijativu da je pozorište dužno igrati u ostalim manjim mjestima. Tuzlansko pozorište ili Narodno pozorište Sarajevo nisu samo bili vezani konkretno za svoju zgradu već je postojala obaveza da se gostuje. To se izgubilo. Mislim da mi ne možemo pristati na festivalizaciju kulture. Slične stvari dešavaju se i u Jajcu i u Brčkom, gdje su gostovanja jako rijetka. Ne može se u sedam ili deset dana nagurati predstava i zamijeniti to da građani tokom cijele godine nemaju priliku vidjeti šta se događa. Pozorište je od 19. stoljeća naovamo vezano za građansku klasu i to podrazumijeva neki kontinuitet gdje se ta građanska klasa potvrđuje. U tom smislu pozorište ne smije biti samo deset dana godišnje", navodi on.

"Sve zemlje u regiji odavno imaju festivale glumca i drago mi je da je direktor festivala Benjamin Mušinović došao na jednu ovakvu ideju. Glumačka umjetnost kod nas se nedovoljno cijeni i ovo je jedan od načina da se skrene pažnja na segment teatra koji i jeste najvažniji, a to je glumac. Teatar počiva na glumcu, on je suština, duša i uslov za opstanak teatarske umjetnosti", kaže Alispahić.

Za nju su festivali uvijek bili mjesto susreta i razmjene iskustava, kao i način da se čovjek informiše o onome što se trenutno dešava u toj oblasti.

"Prije svega očekujem da publika u Konjicu uživa u glumačkim izvedbama, to je sjajna publika koja zna prepoznati kvalitet i iskreni doživljaj na sceni. Od svih internacionalnih i domaćih glumačkih nagrada koje sam dobila nagrada za najbolju glumicu Festivala glumca u Konjicu, koju upravo publika dodjeljuje, jedna mi je od najdražih."

Alispahić smatra da je decentralizacija kulture suštinska za opstanak kulture u bilo kojoj državi.

"Ja sam gotovo cijelu Bosnu i Hercegovinu obišla igrajući predstavu ¡Ay Carmela! i tek tada sam istinski upoznala svoju zemlju. To bi trebala biti obaveza svakog grada koji ima teatar. U malim mjestima ove zemlje postoji sjajna publika koja ne smije biti uskraćena za ono sto se dešava u tzv. centrima. Tako povezujemo i obrazujemo ljude, pogotovo mlade ljude kojima treba pružiti kvalitetne kulturne sadržaje kako im kriterije ne bi formirali reality show programi i kojekakve Grand produkcije."

Kulturni život Konjica

Alispahić se nada da će Festival glumca u Konjicu živjeti dugo i dobiti adekvatnu podršku od onih koji moraju shvatiti da je ovu državu održala kultura i da tako treba biti i u budućnosti.

Ustupljeno Al Jazeeri

Kulturni život Konjica, prema riječima bh. glumca Izudina Bajrovića, trenutno je neočekivano bogat za jedno tako malu sredinu koja, kaže, ima kulturnu tradiciju, "ali u ovim vremenima su se mnoge pozitivne tradicije izgubile, pa je bilo za očekivati da će se prije to desiti u Konjicu nego ovo što se ustvari dešava".

A dešava se to, nastavlja Bajrović, da Konjic tokom čitave godine ima jedan bogat kulturni i umjetnički život.

"Festival glumca je ustvari logička posljedica tih napora koje su Konjičani uložili u poslijeratnom periodu. Kada se sve rušilo, oni su uspjeli da grade. Kako su obnovili stari dio grada, tako su obnovili i kulturni život. Naravno da to sve počinje od pojedinca, ali ako pojedinac ne dobije podršku šire javnosti, onda je taj trud često uzaludan. Mladi ljudi koji su pokrenuli ovaj projekt dobili su podršku na neki način. Bitno je i da su njihovi programi jako posjećeni i da su Konjičani željni kulturnih dešavanja.

Ustupljeno Al Jazeeri

"Mislim da je važno kada se tzv. produkcija dešava u manjoj sredini, dakle, ovo što je van centra. Jedan od takvih primjera je Konjic, a imamo i slične primjere u Kaknju, Zavidovićima, gdje su neki tamošnji ljudi pokrenuli neke stvari i stvorili novu energiju. Naravno da, gledajući sebe, pa i sve svoje kolege, mogu reći da mi s radošću dolazimo u te sredine i da želimo biti dio te atmosfere. Želimo, onoliko koliko je u našoj moći, doprinijeti tome da se te stvari unapređuju i kreću naprijed", ističe bh. glumac.

Nedostatak kulturne politike

Važnost decentralizacije bh. kulturnog života ističe i profesor književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Almir Bašović.

"Ja podržavam festivale u Jajcu, Brčkom i drugim bh. gradovima. Kao urednik književnog časopisa Život dajem neki skromni doprinos širenju bh. kulture. Upravo je to važno: malo promijeniti perspektivu. Sarajevo je ponekad pretjerano zaljubljeno samo u sebe, malo uljuljkano, ne želi vidjeti šta se dešava oko njega. Zato mi je drago zbog ovih događaja. Pogotovo Konjic, koji je čaršija i svaki put kada odem tamo iznenadim se koliki je interes za kulturu", kaže Bašović.

Dodaje da je pozorište, otkad postoji, moglo bez režisera, scenografije, teksta, a da jedino bez publike i glumaca nikad nije moglo.

"Važno je naglasiti povodom ovog festivala da se na ovaj način zapravo ispravljaju nepravde prema našim glumcima. Mi imamo fantastične glumce koji ne dobijaju priliku koju bi trebali dobiti. Prečesto smo žrtve nedostatka kulturne politike. Mislim da naša glumačka imena nisu dovoljno igrala ni kod nas, a ni u regiji. Na svu sreću, neki filmovi i serije promijenili su tu sliku. Oni su otvorili prostor našim glumcima da pokažu šta znaju i nadam se da je i ovaj festival jedan od načina da podsjetimo da imamo zaista velike glumce", zaključuje Bašović.

Festival će 23. aprila otvoriti predstava Fistik ili san o suncu, mjesecu i još nekim sitnicama Narodnog pozorišta Sarajevo i Sarajevske zime, slijede predstave Punim jedrima Pozorišta lutaka Mostar (24. aprila), Partija remija Teatarsko-edukativne asocijacije Zenica, Zeničko proljeće i BNP Zenica (28. aprila), Mlijeko Studentskog pozorišta Banja Luka (3. maja), Neće biti smak svijeta Narodnog pozorišta Mostar (12. maja) i Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru (13. maja).

U okviru festivala planirana je i izložba Zulfikara Zuke Džumhura "Zuko u Teatru – skice, crteži i neobjavljene karikature", "FreeDom" Mess/Modul memorije 2018. i "Mak Dizdar, prvih stotinu godina", kao i predstavljanje 11. kola edicije Bošnjačka književnost u 100 knjiga.

Festival se završava 14. maja dodjelom nagrada za najboljeg glumca i glumicu.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.