Oglasi

Feminizam kao odgovor na ekstremizam

Pored sveobuhvatnih i najsavremenijih mjera koje svijet poduzima kako bi se suprotstavio ekstremizmu koji vodi u terorizam, ponavljaju se strašni zločini nadahnuti upravo ekstremnim ideologijama.
Napad u Novom Zelandu zabrinuo je sigurnosne eksperteEPA

Eksperti za terorizam upozoravaju kako je nasilni ekstremizam kao globalna pojava zahvatio većinu država zapadnog Balkana, u različitim oblicima i manifestacijama, od onog povezanog sa religijom do krajnje desnog ekstremizma. Bosna i Hercegovina je posebno osjetljiva za prihvatanje ekstremnih ideologija iz razloga što je postkonfliktna država, sa izraženim ratnim narativom.

Prema mišljenju eksperata za sigurnost, faktori kao što su postojanje velike količine nelegalnog oružja, djelovanje pojedinaca i grupa koji su učestvovali u ratnim dešavanjima i zločinima na zapadnom Balkanu tokom '90-ih godina, zatim pojedinaca sa istim ili sličnim profilom, koji su se priključili terorističkim i drugim oružanim grupama u Siriji, Iraku, Ukrajini, Libiji i nekim drugim afričkim i južnoameričkim državama, korupcija i organizovani kriminal, predstavljaju dodatni sigurnosni rizik. Nasilni ekstremizam, naročito onaj koji vodi u terorizam je kompleksna društvena pojava, ali istovremeno predstavlja teško predvidivu sigurnosnu prijetnju najvišeg nivoa, pokazuju posljednja istraživanjima.

Da bismo identificirali faktore prevencije nasilnog ekstremizma, odnosno aktere koji mogu doprinijeti efikasnoj prevenciji, važno je razumjeti osnovne uzroke nasilnog ekstremizma. Barry Hart, profesor za traumu, identitet i studije konflikta u Centru za pravdu i izgradnju mira na Univerzitetu Eastern Mennonite u Michiganu, navodi da je „glavni uzrok ekstremizma strah koji se temelji na uočenom gubitku identiteta. Kada je pojedinac ili grupa ugrožena na nivou svog identiteta, što je osnovna ljudska potreba, svijet postaje nesiguran i nepredvidljiv. Postoji jaka psihološka reakcija na ovu prijetnju i zajednički i često prebrz odgovor je borba i korištenje ekstremnih mjera za zaštitu sebe i svoje grupe“.

Profesor Hart je u svojoj dugoj karijeri radio u Liberiji, Sijera Leoneu, Burundiju, Somaliji, Severnoj Irskoj i Haitiju, a tokom svog dugogodišnjeg rada na prostoru bivše Jugoslavije, bavio se transformacijom sukoba i programima obuke za smanjenje predrasuda i psihosocijalne konsultacije.

Zločini nadahnuti ekstremnim ideologijama

„Često bijele i/ili klasno utemeljene patrijarhalne grupe nacionalnih identiteta osjećaju da je njihov identitet najviše ugrožen. Ove grupe su već duže vrijeme prisutne, ali u skorije vrijeme njihov se strah povećao, što je dovelo do sličnog povećanja njihove retorike mržnje i nasilnih akcija. Takođe, društveni mediji se koriste kako za informisanje tako i kao sredstvo za omalovažavanje čitavih grupa ljudi - uglavnom manjinskih grupa“, naglašava profesor Hart.

Pored sveobuhvatnih i najsavremenijih mjera koje svijet poduzima kako bi se suprotstavio ekstremizmu koji vodi u terorizam, ponavljaju se strašni zločini nadahnuti upravo ekstremnim ideologijama. Najnoviji teroristički akt na Novom Zelandu, sa svojom brutalnošću, šokirao je svijet, te nisu izostale reakcije u osudi. Takođe smo svjedočili o medijskim napisima o poljskim nacionalistima koji šire manifest teroriste Brentona Tarranta, navodeći da pojedinci slave napad na Novom Zelandu i vide jedini način za spas bijele hrišćanske populacije.

Vesna Poposka, nezavisna analitičarka i prva žena doktorantica međunarodnih odnosa i sigurnosti na Vojnoj akademiji Sjeverne Makedonije te generalna sekretarka na Univerzitetu International Vision u Gostivaru, govori o tome gdje su države svijeta zakazale po pitanju prevencije i suprostavljanja nasilnog ekstremizma, ali i kolika je uloga žena u prevenciji modernih sigurnosnih izazova.

S obzirom na kompleksnost problematike, sagovornica naglašava da moramo sublimirati da sistem kolektivne sigurnosti nije namijenjen pojedincima već državama. Pojedinci su dobili ius standi in iudico ili personalitet u međunarodnom pravu, prvi put upotrijebljen u Nirnberškom tribunalu, kako se ne bi ratni zločini pripisavali cijeloj naciji već pojedincima. Zapravo, nedržavni akteri su objekt, a ne subjekt u međunarodnom pravu. Do ovog oblika terorizma kojeg danas vidimo, doveli su nekoliko ključnih sekvenci, prvo, promjene koje su pratile pad Berlinskog zida su bili tektonski poremećaj statusa quo, demokratizacija je trebala popuniti potrebe za novim vrijednosnim sistemima, a kapitalizam trebao zamijeniti socijalizam, ali niko nije uzeo u obzir da se kolektivna svijest ne može promijeniti preko noći.

Uloga žena

Socijalni revolt (nezaspolenost, materijalna deprivacija, nepovjerenje u institucije sistema, konfuzija, ali i ideje za izgradnjom nacionalnih država, buđenje „zakopanih duhova“) su ostavile tragove koji su još i danas prisutni u regionu jugoistočne Evrope i na Bliskom istoku. Drugi veliki potres je bila velika ekonomska kriza koja je doprinijela porastu populizma i radikalne desnice, nadopunjena sa krizom na Bliskom istoku i neuspjeha demokratske tranzicije nakon Arapskog proljeća, navodi dr. Poposka.

„Ako se govori gdje su nacionale vlade zakazale, to je dugačka lista, ali smatram da je na prvom mejstu međunarodna odgovornost i principijelnost, zatim što nisu pomogli demkoratsku tranziciju tamo gdje su je počeli i nisu razumijeli lokalni kontekst, kad  su zakasnili sa reakcijom i dopustili previše civilnih žrtava (Sirija) tze nisu gradili konzistentne javne politike i otpornost društva“. 

Vraćajući se ponovo terorističkom aktu na Novom Zelandu, eksperti za terorizam navode da je evidentno pokazao kako odgovorne države i lideri(ce) mogu i moraju reagovati u ovakvim teškim situacijama, premijerka Novog Zelanda, Jacinda Ardern je upravo to demonstrirala i zadivila slobodoljubni i napredni svijet.

Ipak, prema mišljenju feministica, uloga žena u prevenciji nasilnog ekstremizma u pretežno tradicionalnim društvima, kakva je Bosna i Hercegovina, ali i ostale zemlje Zapadnog Balkana, jeste značajna, ali još uvijek žene nisu prepoznate niti sistemski podržane, kao važan faktor prevencije, a posebno u prepoznavanja ranih faktora radikalizacije.

Sagovornica Poposka o postupcima premijerke Ardern, smatra da je čovjek po prirodi tolerantan i liberalan te zna pokazati saučešće i empatiju. Premijerka se kao liderka je pokazala šta znači liderstvo na djelu i uradila je sve šta se moglo učiniti u datom trenutku. Takođe, dr. Poposka navodi da terorizam kao takav, napada objekte i ljude, ali puno više ruši liberalne vrijednosti. „Sloboda koja je zacrtana u srcu društva, a nasuprot toga imamo dojam da niko nije siguran, je jedan od krucijalnih koncepata teroriste novog doba.  Ali, mi kao društvo ne smijemo odustati od zalaganja za sigurnije društvo, kao što nije ni Jacinda Ardern odustala i odaslala je snažnu poruku svima“.

Osjećaj sigurnosti

„Ima mnogo načina na koje žene mogu doprinijeti prevenciji nasilnog ekstremizma, što zavisi od konteksta, gdje se najprije mora uvijek razmotriti situaciju i sredina. Važna komponenta prevencije predvođene ženama, jeste ženski aktivizam i pokret u borbi protiv radikalne desnice, uključujući i borbu sa zakonodavcem (donošenja zakona o rodnoj ravnopravnosti, kvote, pravo na abortus, itd). Druga važna komponenta uključivanja žena u borbu protiv nasilnog ekstremizma jeste da postkonfliktne napore i tranzicija u mir nikad ne mogu biti uspješni ako nemaju rodnu prespektivu, jer to može doprinijeti stvaranju nove radikalizacije. Emancipacija je najveći neprijatelj ekstremista, jer društvo koje se bazira na ravnopravnosti i gdje su žene jake je snažno društvo. Zato, smatram da je feminizam najmoćnija alatka u borbi protiv ekstremizma i terorizma“, zaključuje Poposka.

Ipak, naš odgovor, osim feminizma, na nasilni ekstremizam ne može biti sličan psihološkom i/ili emocionalnom odgovoru, kao onaj koji odašilje ekstremista, navodi profesor Hart.

„Odgovor koji želimo pružiti na novonastalu situaciju, mora biti zasnovan na procjeni osnovnih uzroka problema i nenasilnim načinima reagiranja - a istovremeno omogućiti manjinskim grupama sigurnost i zaštitu. Takođe, osim zaštite moramo podstaći i poštovati sposobnosti manjinskih grupa da budu dio ovog konstruktivnog i nenasilnog odgovora. Trebat će veliki napor od strane svih nas da izazovemo i transformiramo ovo nasilje u društvu, počevši od procesa procjene - ne samo nasilnih ekstremista i njihovih strahova, već i nas samih i naših vlastitih strahova“, naglašava Hart.

U nekom trenutku, zbog boljeg razumijevanja zašto ekstremisti reagiraju na način na koji to čine, moraćemo pronaći društvena, kulturna/religijska i politička rješenja koja pomažu da se obnovi osjećaj sigurnosti i dostojanstva ekstremistima koji trenutno vjeruju da su pod prijetnjom, kako bismo omogućili svakom građaninu osjećaj sigurnosti i pripadnosti.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.