Fejzić: Stotine počinilaca srebreničkog genocida šetaju slobodno

Približava se 11. juli i u Srebrenici užurbano traju pripreme za obilježavanje 25. godišnjice pada enklave i počinjenja genocida nad bošnjačkim stanovništvom regije, u kojem je Vojska Republike Srpske pogubila više od 8.000 ljudi.

Ove godine svi programi za koje je planirano da budu održani u znak pijeteta prema žrtvama srebreničkog genocida bit će održani po planu, kaže predsjednik Organizacijskog odbora za obilježavanje genoicida u Srebrenici Hamdija Fejzić, dodajući da će sve mjere nadležnih zdravstvenih vlasti biti potpuno ispoštovane.

Zbog pandemije korona virusa bit će ograničen broj ljudi koji će prisustvovati komemorativnim događajima, kaže Fejzić, koji otkriva da je proces obilježavanja počeo još prošle godine, odmah po završetku 24. godišnjice.

U razgovoru s Fejzićem neminovno se nametnula tema odnosa koji se danas u Bosni i Hercegovini i regiji gradi prema genocidu u Srebrenici i veoma je uznemirujuće, kaže Fejzić, da negiranje genocida postaje sve rasprostranjenije. Najveći problem leži u činjenici da vlasti bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska obrazuju generacije učenika i studenata promovirajući narativ negiranja historijskih činjenica.

• Na koji će način biti obilježena 25. godišnjica genocida u Srebrenici?

– Mi smo s obilježavanjem počeli prošle godine, odmah po završetku 24. godišnjice, međutim, ova pandemiija, odnosno stanje koje je zadesilo cijeli svijet pomjerilo je sve planove. U razmišljanju i dogovorima došli smo do zaključka – to će biti odluka Organizacijskog odbora, koja treba da uslijedi oko 20. juna i to će biti konačna odluka – da se ove godine obilježi 25. godišnjica i da se sve aktivnosti koje su bile iz prethodnih godina održe na isti način, s tim da će biti ispoštovane sve mjere koje budu na snazi za pandemiju korona virusa. Neće biti onog broja učesnika i posjetilaca i gledat ćemo da sve aktivnosti odradimo u onim terminima i na onaj način kako je i do sada to bivalo.

• Koliko danas, 25. godina nakon pada Srebrenice, javnost u Bosni i Hercegovini ima svijest o tome šta se u Srebrenici dogodilo 11. jula 1995?

– Mislim da javnost u Bosni i Hercegovini, pogotovo onaj dio stanovništva Bosne i Hercegovine koji to prihvata i priznaje tu istinu i prihvata presude međunarodnih i domaćih sudova u kojima se dokazalo da se ovdje desio genocid, koji je počinjen od strane Vojske Republike Srpske, potpomognute vojskom Srbije, njihovim dobrovoljcima i svim onima koji su učestvovali u genocidu i koji su učestvovali u agresiji na Bosnu i Hercegovinu – njima je jasno šta se desilo.

A oni koji negiraju genocid i koji se bore da se istina ne dokaže i dalje ostaju pri svome stanovištu i mislim da tu nije učinjeno mnogo, da je tu sve ostalo na polaznim tačkama, čak se negdje i produbljuje negiranje genocida, sve više i više.

• Na šta mislite kad kažete “produbljuje”?

– Mislim da cijela ta vlast, kako u Srbiji, tako i u entitetu Republika Srpska, radi na tome i rade dosta da obrazuju mlade generacije i usmjeravaju ih na to da oni to što se desilo u Bosni i Hercegovini, što se desilo Bošnjacima Bosne i Hercegovine, gledaju na svoj način, tj. drugačiji način, ne gledaju pravu sliku i imaju krivu sliku o svemu.

• Negiraju li vlasti RS-a i Srbije i dalje genocid u Srebrenici?

– Ne samo vlasti nego cijelo društvo, jer oni tako obrazuju cijelo stanovništvo, da negira to što se desilo u Srebrenici.

• Spominjali ste krivičnu odgovornost ljudi koja je dokazana na sudovima. No, šta je sa stotinama onih “običnih” počinilaca genocida? Sreću li povratnici te ljude?

– Što se tiče svih tih koji su učestovali, tačno je da nisu osuđeni. Istina je da je mali broj njih odgovarao za počinjenje zlodjela i da se uglavnom najveći dio njih šeće slobodno, živi i nisu procesuirani i to je stvar tužilaštava i sudova koji trebaju da rade na tome.

Normalno je da se nelagodno osjećaju povratnici u entitet Republika Srpska kada dođu s njima u susret ili vide da slobodno šetaju, a znaju da su učestvovli u zločinu. Imate stotine takvih koji nisu procesuirani i nadam se da će u nekom doglednijem vremenu tužilaštvo i sudovi raditi na tome da svi oni koji su počinili zlodjela budu izvedeni pred lice pravde i odgovaraju za to.

• Kako je Vama djelovati na političkoj, društvenoj i političkoj sceni u atmosferi negiranja genocida?

– Pa, vidite, kako je na državnom nivou, tako je na opštinskom. Što se tiče nas ovdje, na nama je da se borimo i dokazujemo šta se desilo. To je način da kažemo da svi oni koji su dali živote nisu zaboravljeni i da smo se mi vratili i da svojim prisustvom i svojom borbom kažemo da je Bosna i Hercegovina jedinstvena i da ćemo istrajati u tome, da ćemo istrajati da dokažemo šta se desilo na ovim prostorima.

• Koliko je povratak u Srebrenicu i srednje Podrinje uspješan ili neuspješan projekt?

– Što se tiče projekta povratka, nije uspio. Do povratka je došlo stihijski, pojedinci su vršili projekte – to nije vršeno sistematski. Mali se broj vratio na ove prostore, ni deset posto stanovništva koje je ovdje živjelo prije agresije na Bosnu i Hercegovinu nije se vratilo. Mislim da je dosta novca potrošeno, a da nije urađeno sistematski da se veći broj ljudi vrati ili da se na neki način ohrabre da se vrate.

Izvor: Al Jazeera