Federalni budžet raste, a ugroženim kategorijama manje novca

Rebalans budžeta bh. entiteta Federacije BiH za ovu godinu, iako je 2020. tek ušla u četvrti mjesec, danas će se po hitnoj proceduri naći pred federalnim zastupnicima. I u njemu mnoga rezanja izdvajanja za troškove zaposlenih u institucijama Federacije BiH, sredstava za kapitalne investicije, dijela novca planiran za demobilizirane borce, za raseljene osobe i povratnike, za invalidnine, za dobitnike ratnih priznanja… ali i sredstava planiranih neprofitnim organizacijama, zatim novca namijenjen za razvoj nauke i kulture, ali i najugroženijim grupama.

Jedno od umanjenja su i transferi za invalidnine u iznosu od 5,6 miliona konvertibilnih maraka (2,9 miliona eura).

“Ako bi ovaj prijedlog bio prihvaćen u parlamentu, on bi predstavljao krajnje nehumanu odluku i nastavak diskriminacije osoba sa posebnim potrebama”, upozorio je u pismu zastupnicima Mustafa Mehić, student četvrte godine Pravnog fakulteta u Sarajevu i osoba s invaliditetom.

U pismu zastupnicima upućenom pred sjednicu naveo je da “smanjivanjem primanja mnoge osobe s invaliditetom više ne bi mogle sebi priuštiti čak ni minimalnu ishranu i kupovinu neophodnih lijekova i pomagala, a mnogima koji se školuju nastavak obrazovanja bio bi onemogućen”.

“Najveći broj primalaca invalidnine i naknade za tuđu pomoć nije u radnom odnosu. Navedena primanja ovoj kategoriji građana Bosne i Hercegovine predstavljaju jedini izvor primanja, iako su ona manja od najniže plaće u Federaciji BiH”, upozorio je Mehić.

Mehić: Diskriminacija ‘neratnih invalida’

Postojeća zakonska rješenja diskriminiraju tzv. ‘neratne invalide’ u odnosu na ratne invalide i civilne žrtve rata, tvrdi u pismu federalnim zastupnicima Mustafa Mehić, osoba s invaliditetom.

Podsjeća kako Bosna i Hercegovina jeste potpisnica međunarodne konvencije kojom se zabranjuje diskriminacija invalida po osnovu uzroka invalidnosti, ali i upozorava kako “nezakonita praksa traje već godinama i navedenim prijedlogom Vlade Federacije BiH diskriminacija tzv. ‘neratnih invalida’ se nastavlja i produbljuje”.

“Iz navedenih razloga obraćam se svim zastupnicima Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zahtjevom i molbom da na predstojećoj sjednici odbiju prijedlog Vlade Federacije BiH o smanjenju naknada osobama sa invaliditetom u Federaciji BiH, kao kategoriji građana čiji se izuzetno težak položaj navedenim prijedlogom dodatno pogoršava”, poručio je Mehić.

Apelirao je i na “ljudskost i osjećaj odgovornosti prema najugroženijim kategorijama građana”.

No, predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacija Bosne i Hercegovine Mirsad Zajimović kaže da ne bi trebalo biti problema oko usvajanja rebalansa federalnog budžeta za 2020. godinu, koji će se na sjednici tog doma naći u četvrtak.

Moraju pomoći privredi

Kazao je da je nemoguće pomoći privredi u Federaciji Bosne i Hercegovine bez zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, koji predviđa oko 500 miliona konvertibilnih maraka (oko 250 miliona eura) pomoći pogođenoj privredi, ali da taj zakon nije moguće provesti bez rebalansa budžeta.

Čak ukoliko opozicija bude glasala protiv rebalansa, teško da on može biti odbijen.

Vladajuća koalicija u federalnom Parlamentu, sastavljana od Stranke demokratske akcije (SDA), Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine, Saveza za bolju budućnost (SBB) Bosne i Hercegovine i Demokratske fronte (DF), imaju više od potrebnih 50 mjesta u Parlamentu, ukoliko ta koalicija ostane dosljedna, što ne mora biti pravilo u Bosni i Hercegovini.

Sjednica će biti održana elektronski, prvi put u historiji federalnog Parlamenta.

Ukoliko rebalans budžeta bude usvojen na Zastupničkom domu, ide na potvrđivanje i u Dom naroda Parlamenta Federacije.

Bez posla ostali deseci hiljada radnika

Najmanje 490 miliona konvertibilnih maraka (oko 245 miliona eura) manje bit će uplaćeno u federalnu kasu ove godine zbog pandemije novog korona virusa.

Iz federalnog Ministarstva finansija potvrdili su da očekuje manje prihoda od poraza na dobit, manju naplatu doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje, ali i pad neto prihoda od indirektnih poreza.

Federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača rekao je da je za nešto manje od mjesec dana, zbog posljedica pandemije korona virusa, na području Federacije Bosne i Hercegovine bez posla ostao skoro 20.000 radnika, čime je federalni budžet ostao bez značajnih sredstava iz poreza.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Kako bi pokrili gubitak u budžetu, ali i osigurali novac za pomoć pogođenoj privredi, federalna Vlada želi rebalansom smanjiti planirane troškove za ovu godinu u visini od oko 200 miliona konvertibilnih maraka (oko 100 miliona eura), a ostatak nedostajućeg novca planira namiriti iz kredita.

Stabilizacijski fond za pomoć privrednicima od 500 miliona konvertibilnih maraka Vlada također planira popuniti kreditima.

Umanjena sredstva najugroženijim grupama

Budžet Federacije Bosne i Hercegovine veći od 4,9 milijarde konvertibilnih maraka (oko 2,5 milijarde eura) planiran za ovu godinu Vlada šalje Parlamentu na rebalans, tražeći da on, uključujući nova zaduživanja, bude povećan na 5,5 milijardi konvertibilnih maraka (oko 2,8 milijardi eura).

Kada je riječ o uštedama, Vlada planira srezati izdvajanja za troškove zaposlenih u institucijama Federacije za 18,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 9,3 miliona eura).

Smanjena su i sredstva za kapitalne investicije te se kaže kako se realocira 150 miliona konvertibilnih maraka (oko 75 miliona eura) predviđenih za izgradnju putne infrastrukture.

Planirano je smanjenje subvencija javnim preduzećima i privatnim poduzećima.

Nevladine organizacije i pojedinci već su reagirali, kritizirajući Vladu da umanjuje novčana davanja najugroženijim grupama.

Opozicija: Bez odgovora na krizu i izazove

No, rezanje troškova ne znači da će korisnici budžetskih sredstava dobiti manje novca.

Primjerice, uposleni u administraciji neće dobiti manje plate, ali ne bi trebalo biti novih zapošljavanja u administraciji.

Zastupnik u federalnom Parlamentu Nihad Čolpa (Građanski savez) rekao je da je rebalans budžeta slab i nedostatan i da on u njemu ne vidi odgovore na krizu i izazove koji dolaze.

“Za razliku od zdravih svjetskih ekonomija, koje su svoje ekonomske mjere bazirali na sprečavanju smanjenja potrošnje, tako što su brzim djelovanjem osigurale primanja svojim građanima, Federacija Bosne i Hercegovine ide u suprotnom smjeru, koji može dovesti do gašenja malih biznisa i hiljada novih otkaza. Ukoliko hitno ne promijenimo pristup, mali biznisi neće moći preživjeti, a time bi izlazak iz krize postao sve teži”, rekao je Čolpa za Al Jazeeru.

Irfan Čengić iz opozicione Socijaldemokratske partije (SDP) Bosne i Hercegovine kaže da Vlada pokušava “računovodstvenim trikovima” pokazati navodne uštede, dok su u suštini ti troškovi svakako bili nepotrebni.

Smanjiti troškove administracije i parlamenata

“Rebalans budžeta je usko vezan za ‘Korona zakon’, a naša ključna zamjerka je što u tom zakonu nema predviđenih sredstava za subvenciju plata”, kazao je Čengić.

Ramo Palalić sa Odsjeka za Menadžment na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu (IUS) kaže da svaki strateški potez nosi sa sobom pozitivne i negativne efekte, no Vladi u svakom slučaju savjetuje više ulaganja u mala i srednja preduzeća.

Za Al Jazeeru je rekao da je EU ekonomija bazirana na malim i srednjim preduzećima, čak 99 posto (EU, 2013) te da država treba intervenirati i pomoći ovu kategoriju.

Kazao je da bi trebalo smanjiti troškove administracije, a posebno troškove parlamenata, koji su enormni.

“Naša država treba imati tijelo sastavljeno od stručnjaka, koji će kreirati državnu strategiju razvoja [do deset godina] te na osnovu toga da se svake godine izradi budžet. Koliko znam, mi to nemamo”, kaže Palić.

Izvor: Al Jazeera