Federalna saobraćajna policija: Potreba ili posao za uhljebe?

Broj saobraćajnih nesreća, pogotovo onih sa smrtnim ishodom, na autocestama u FBiH izuzetno nizak, kaže profesor Jahić (Al Jazeera)

Bosanskohercegovački entitet Federacija BiH bi mogao dobiti posebnu, saobraćajnu policiju, nadležnu isključivo za saobraćaj na autoputu. Iako ova ideja još nije spremna za razmatranje pred entitetskim zakonodavcima, tu opciju razmatra Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, kazao je prvi čovjek tog ministarstva, Aljoša Čampara.

Struka za Al Jazeeru ocjenjuje da takav vid policije nije nužan, ali da bi bio koristan, iako se postavlja pitanje organizacije i finansiranja.

Profesor Jasmin Ahić, prodekan za nauku Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, pojašnjava da trenutno funkciju kontrole, nadzora i regulacije saobraćaja u Federaciji BiH, kada su u pitanju i autoceste, imaju kantonalna ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno uprave policije, s obzirom da je u FBiH saobraćaj u nadležnosti kantonalnih nivoa vlasti. Pored toga, javno preduzeće Autoceste FBiH, odnosno njihove službe, značajno doprinose sigurnosti na autocestama, kao npr. patrolama na cestama, zaštitarskim agencijama i slično, dodaje Ahić.

Upravo je ta podijeljenost nadležnosti jedan od razloga za razmatranje ideje federalne saobraćajne policije.

Kako je ranije Čampara kazao, zbog trenutne nadležnosti policijskih agencija u FBiH nerijetko se dešava da u slučaju saobraćajnih nesreća na dijelovima autoputeva dođe do preklapanja nadležnosti i konfuzije između kantonalnih policija.

Sigurne ceste

Ipak, iako na prvi pogled izgleda da su zbog problematike nadležnosti autoceste u FBiH, pa i u ostatku BiH, svojevrsni “divlji zapad”, stanje je daleko od takve situacije, iako bi trebalo i moglo biti mnogo bolje, kaže Muhamed Budimlić, vanredni profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

“Kantonalne policije veoma dobro rade svoj posao kada je sigurnost saobraćaja na autocestama u pitanju, a druga je stvar što javnost ima percepciju da zbog saobraćajne nekulture vozača, autocesta predstavlja neko nesigurno područje. Niti jedna policija, pa tako ni neka, uslovno rečeno, federalna jedinica za autoputeve, ne može biti odgovorna niti učiti učesnike u saobraćaju osnovnoj saobraćajnoj kulturi i pravilima vožnje na autocestama”, ocijenio je profesor Jahić.

On ističe da je broj saobraćajnih nesreća, pogotovo onih sa smrtnim ishodom, na autocestama u FBiH izuzetno nizak.

Profesor Budimlić navodi da suštinsko pitanje formiranja posebne organizacione jedinice nadležne za pitanja sigurnosti na autoputevima jeste u potrebi jedinstvenog načina postupanja u svim kriznim situacijama.

Nužnost i opravdanost

Zbog toga se stručnjaci Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije slažu da federalna saobraćajna policija nije nužna, ali bi iz više razloga bilo opravdano.

S njima se slaže i stručnjak za saobraćaj i profesor Fakulteta za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu Osman Lindov, koji povlači paralelu sa drugim evropskim zemljama, a koje zbog ustroja imaju svoje regionalne policijske agencije.

Primjer su Švicarska sa svojim kantonima i Njemačka sa saveznim pokrajinama, ali Lindov podsjeća da te zemlje imaju jedinstven policijski sistem i jedinstvene interventne službe, gdje se tačno zna ko je nadležan u kojem dijelu zemlje.

“Imaju sistem koji funkcioniše u cijeloj zemlji bez problema evidentiranja i nadležnosti. Pošto mi imamo taj problem, jer od kantona smo napravili države sa nejedinstvenim sistemom, smatram da je ovo pomak nabolje”, rekao je stručnjak za saobraćaj.

Podobni kadar

Javne institucije i agencije u cijeloj Bosni i Hercegovini prema ocjenama velikog dijela javnosti, ali i nevladinog sektora i nezavisnih analitičara, služe za “uhljebljenje” podobnog stranačkog kadra i porodica moćnika, tako da se i u slučaju federalne saobraćajne policije postavlja pitanje stvarnog motiva za eventualno formiranje novog budžetskog tijela.

Profesor Ahić smatra da bi formiranje nove policijske jedinice ne bi moralo da znači “smještanje” stranačkog kadra, jer policija mora biti depolitizirana, ali da bi preustroj vrlo vjerovatno doveo do daljnjih komplikacija unutar samog policijskog sistema Federacije BiH, “u to sam siguran”.

“Jednostavno, ustavno-pravna struktura FBiH realno nudi male mogućnosti za uspostavljanje takve policije. No, i nakon svega razmatranog, nisam protivnik takve ideje. Benefit takve jedinstvene federalne jedinice, nadležne isključivo za sigurnost saobraćaja na autocestama, bio bi zaista višestruk, u smislu kontinuirane kontrole i prevencije nedozvoljenog ponašanja, pa i podizanja stepena saobraćajne kulture.”

Nekadašnji ministar unutrašnjih poslova KS, Budimlić dodaje da su zloupotrebe svakako moguće, ali bi se propisivanjem optimalnog broja radnih mjesta i posebno kvalifikacija za svako radno mjesto (pored čina i vrstu školske spreme) smanjila mogućnost manipulacija.

Međutim, imajući u vidu realne okvire policijskog sistema u FBiH, koji ima klasični decentralizacijski karakter, profesor Ahić dodaje da nije siguran da je opcija formiranja federalne saobraćajne policije i u praksi realno izvodiva.

Pitanje novca

Priča o federalnoj saobraćajnoj policiji možda nikad neće biti otići dalje od ideje, s obzirom da finansijsku situaciju u tom bh. entitetu.

Postojeća javna potrošnja zahtijeva racionalizaciju i zakonska rješenja koja će omogućiti preraspodjelu resursa, uključujući ljudske resurse kako bi se javna administracija učinila efikasnom, odgovornom i racionalnom, ocijenila je makroekonomistica i profesorica Adisa Omerbegović Arapović.

“Ukoliko se zbog sigurnosti uvodi nova jedinica, onda to znači preusmjeravanje postojećih resursa i preraspodjelu postojećih sredstava u ovu svrhu. Naš sistem budžetske potrošnje ne smije dodavati nove troškove, bez da se preispitaju raspoložive mogućnosti. Sistemska rješenja su potrebna u ovom i u mnogim drugim primjerima gdje su javne usluge zastarjele ili zahtijevaju promjene u pristupu, organizaciji i tako dalje”, dodala je ona.

Vlasti u Bosni i Hercegovini imaju historiju podizanja inostranih kredita kako bi namirile dugovanja prema onima koji su ih izabrali, onim kojim zapovijedaju, ali i kako bi sebi isplatili plate, tako da je pitanje da li bi političari morali zavući ruke u narodnu kasu kako bi finansirali novo policijsko tijelo.

Omerbegović Arapović pojašnjava da odgovorne vlade ulaze u deficite isključivo kako bi finansirale povećanu javnu potrošnju koja generira ekonomski rast u vremenu recesije, kako bi spriječile pad ekonomske aktivnosti, jer tada privatni sektor posustane.

“Situacija u kojoj vlada nije u stanju isplatiti budžetske korisnike, a ovdje prvenstveno mislim na plate, penzije i socijalna davanja je neodrživa i još uvijek je pravo čudo da nismo morali pribjeći mnogo drastičnijim rezanjima plata i broja zaposlenih u javnom sektoru”, ocijenila je ona.

“Zaposleni u javnoj upravi, javnim preduzećima, parlamentarci, političari imaju vrlo visoka primanja u odnosu na plate u realnom sektoru i na stanje naše ekonomije i naših budžeta. Odgovorno i održivo smanjivanje plata u javnom sektoru nije došlo na dnevni red, iako situacija u budžetima to zahtijeva. Dakle, nužno je napraviti mnogo veća preusmjeravanja javne potrošnje ka javnim investicijama, a isplaćivanje plata u javnom sektoru putem zaduživanja neodrživo je i nepravedno prema građanima koji ne uživaju nikakve benefite iz ovih zaduženja”, smatra ova makroekonomistica.

Izvor: Al Jazeera