FAO: Cijene hrane pale sedam posto

Smirivanje cijena hrane pripisuje se koordiniranoj međunarodnoj akciji i slabijoj tražnji, kao posljedici stagniranja svjetske privrede.

Hrana, UN, FAO, Smeće
Skoro polovina hrane u svijetu, odnosno oko dvije milijarde tona, završi u smeću [AFP]

Globalne cijene hrane su tokom 2012. pale sedam posto u odnosu na 2011. godinu, objavila je Organizacija Ujedinjenih naroda (UN) za hranu i poljoprivredu (FAO), ublažavajući strahovanja od prije nekoliko mjeseci da se svijet možda kreće u pravcu nove krize hrane.

Između ostalog, svjetske cijene hrane su u decembru bile u padu treći mjesec uzastopno, napominje FAO, prenosi AFP.

Indeks cijena hrane FAO je u 2012. godini prosječno iznosio 212 poena - sedam posto manje nego u prethodnoj godini, najviše zahvaljujući pojeftinjenju šećera, mliječnih proizvoda i biljnih ulja.

U decembru su cijene hrane snižene 1,1 posto - na 209 poena, dok su proteklog augusta bile na prosječno 263 poena.

Jomo Sundaram, iz Odeljenja za ekonomski i socijalni razvoj FAO-a, smirivanje cijena hrane pripisuje koordiniranoj međunarodnoj akciji, te slabijoj tražnji, kao posljedici stagniranja svjetske privrede.

Tokom 2012. godine najviše je pojeftinio šećer - 17,1 posto, a slijede mliječni proizvodi - 14,5 posto i biljna ulja - 10,7 posto.

Hrana u smeću

U mnogo manjoj mjeri su pojeftinili žitarice i meso - 2,4, odnosno 1,1 posto.

Skoro polovina hrane u svijetu, odnosno blizu dvije milijarde tona, završi u smeću, pokazuju rezultati istraživanja koje je proveo britanski Institut za mehaničko inžnjerstvo.

To je posljedica lošeg skladištenja hrane, stroge prodaje do datuma važenja, loše ponude i probirljivosti potrošača, dodaje se u izvještaju ovog Instituta, prenosi AFP.

Istraživanje ukazuje na to da do 30 posto povrća u Velikoj Britaniji ne bude ubrano zbog njegovog fizičkog izgleda, kao i da svake godine bude bačeno između 30 i 50 posto od skoro četiri milijarde tona hrane proizvedene širom svijeta.

"Količina bačene hrane širom svijeta je zapanjujuća. To je hrana koja bi mogla biti iskorištena da ishrani rastuću svjetsku populaciju, kao i one koji danas žive u gladi", rekao je Kevin Fox, šef Odeljenja za energiju i životno okruženje pri Institutu za mehanički inženjering.

"Riječ je o, također, bespotrebnom korištenju zemljišta, vode i energetskih resursa koji se koriste u proizvodnji, procesuiranju i distribuciji ove hrane", kazao je on.

Rasipanje vodenih resursa

"Uzroci ovakve situacije kriju se u lošim poljoprivrednim praksama, neadekvatanom transportu i infrastrukturi skladištenja hrane, kao i u supermarketima koji traže kozmetički savršene namirnice", dodao je Fox.

Izvještaj pod nazivom "Globalna hrana: da se ne baca bilo bi je dovoljno", također, pokazuje da ogromne količine vode, ukupno blizu 550 milijardi kubnih metara, bivaju iskorištene za rast usjeva koji se nikada ne pojedu.

Institut dodaje da bi tražnja za vodom radi proizvodnje hrane mogla porasti do 2050. godine na između 10.000 i 13.000 milijardi kubnih metara.

UN predviđa da će do 2075. godine na zemlji živjeti skoro tri milijarde ljudi više, čime će globalna populacija porasti na otprilike 9,5 milijardi.

"S obzirom na to da se vodeni, zemljišni i energetski resursi nalaze pod sve većim pritiskom kako bi zadovoljili ljudsku tražnju, inženjeri imaju ključnu ulogu u sprečavanju bacanja i rasipanja hrane putem razvijanja efikasnijih načina uzgajanja, transporta i čuvanja hrane", rekao je Fox.

Izvor: Agencije

Tagovi: 
Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.