Fajon: ‘Usidravanje’ Zapadnog Balkana nije zamjena za pristupanje EU-u

Iz iskustva Slovenije mogu kazati da bi svako pomjeranje u granicama destabiliziralo regiju, kaže Tanja Fajon (EPA)

Zastupnica Evropskog parlamenta Tanja Fajon rekla je da stav francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da Zapadni Balkan treba “usidriti” uz Evropsku uniju nikako neće zamijeniti proces pristupanja regije EU-u. 

“Ponekad mi se čini da Macron nije sasvim svjestan šta znače pomirenje, mir i stabilnost Zapadnog Balkana i zbog čega je proširenje bitno za cijelu Evropu”, izjavila je Fajon za Tanjug.

Ona smatra da Francuska ima tvrdu poziciju u vezi s proširenjem i da tu zemlju brinu pitanja sigurnosti i lažnih azilanata, koji i dalje najviše dolaze iz Albanije i s Kosova.

“Francuska, međutim, nije tu jedina zemlja. Tu su i druge zemlje koje imaju velike interese. Ja se, ipak, nadam da će Francuska popustiti i u vezi s pitanjem Albanije”, rekla je Fajon.

Ona je poručila da je optimist i da se nada da će u junu zemlje članice EU-a odobriti otvaranje pristupnih pregovora za Makedoniju i Albaniju, što bi, prema njenim riječima, bio pozitivan korak za cijeli proces proširenja. 

“Još neke zemlje zapadnog Balkana imaju poteškoća od korupcije, preko organizovanog kriminala do demokratije, vladavine prva i slobode medija. Sve su to problemi na kojima regija mora raditi, ali mi im moramo pomoći u tom poslu. Istovremeno i u EU-u treba govoriti o pozitivnim aspektima proširenja i zašto smo potrebni jedni drugima”, navela je Fajon.

Dodala je da je pozitivno to što je Zapadni Balkan nakon dužeg vremena ponovo u fokusu EU-a, da se osjeća nova dinamika i da se događa mnogo toga.

EU investira mnogo novca u regiju 

Fajon je za Tanjug ocijenila da je samit u Sofiji dao “možda ne previše ambicioznu”, ali “jasnu” poruku evropske perspektive Zapadnog Balkana.

“Ako pogledamo sve dokumente, sav jezik EU-a, sasvim smo svjesni da se proširenje nastavlja, da Zapadni Balkan ima jasnu evropsku perspektivu, što znači članstvo u EU-u. Kada će to biti zavisi od brzine rada svake od zemalja regije. Godina 2025. jest realna toliko koliko će zemlje biti spremne dotad”, rekla je Fajon. Dodala je da je teško govoriti o datumima, ali i napomenula da “gdje ima političke volje, tu je i proces kraći”.

“Ja ne bih bila pesimist. Mislim da je sada potrebno da se jače angažuju čelnici u regiji, da im se pomogne i da se ojača ta ambicija i razumijevanje građana da su reforme nužne. Zapadni Balkan previše je često poligon za različite geopolitičke interese. Moj je stav da je jasno da je Zapadni Balkan dio Evrope. EU investira mnogo novca i političke snage u regiju. To je, prema mom mišljenju, jedini put koji je ispravan za Zapadni Balkan i zajedno ćemo raditi na ulasku svih zemlja regije u EU.”

Na konstataciju da je tokom samita u Sofiji velika pažnja sa Zapadnog Balkana skrenuta na pitanje Irana i odnosa EU-a sa SAD-om Fajon je rekla da je bilo teško izbjeći teme koje su važne za EU i stabilnost cijele Evrope, uključujući i Zapadni Balkan.

“Situacija u vezi sa sigurnošću i izazova koji su zajednički za EU i Zapadni Balkan su tema koja je aktuelna i teško ju je izbjeći. To ne znači da cijeli samit nije dao jasne poruke za proširenje. Samit u Bugarskoj nije donio neke važne zaključke, ali jest donio važne ekonomske, energetske i telekomunikacijske inicijative gdje je moguće napraviti neke konkretne korake paralelno uz proces proširenja”, kazala je Fajon.

Ocijenila je da će nakon Bugarske, koja se snažno zalagala za proces proširenja tokom svog predsjedavanja EU-om, istu politiku nastaviti i Austrija, koja ima značajnu ulogu i interes na Zapadnom Balkanu.

Izvor: Agencije