Fajon i Stiglmayer o mogućem uvođenju viza

Fajon i Stiglmayer: Ocijenile uvođenje viza za zemlje Balkana malo vjerovatnim (Al Jazeera)

Iako je Vijeće ministara Evropske unije (EU) bez rasprave usvojilo regulaciju o izmjenama i dopunama Uredbe Vijeća EU-a koja se odnosi na državljane trećih zemalja, ali i zemalja Zapadnog Balkana, u vezi sa prelaskom vanjskih granica EU, evropska parlamentarka i bivša izvjestiteljica Evropskog parlamenta (EP) za viznu liberalizaciju Tanja Fajon kazala je da to nikako nije uvod u ponovno zatvaranje granica EU-a za države Zapadnog Balkana.

”Takozvani mehanizam suspenzije, odnosno privremeno ponovno uvođenje viznog režima, u periodu od pola godine bi bio aktiviran samo pod posebnim okolnostima koje bi jednu ili više država EU dovele u vanrednu situaciju koju ne bi mogle same da riješe”, kazala je Fajon za agenciju Anadolija.

“To se odnosi na znatan i nagli porast imigranata koji zloupotrebljavaju bezvizni režim, na povećanje broja neosnovanih molbi za azil i na nepoštovanje ugovora o readmisiji.

Međutim, važno je imati u vidu da je, na prijedlog jedne ili više država EU, Evropska komisija ovlaštena da, na osnovu detaljnih ispitivanja stanja na terenu i uzimajući u obzir političke posljedice koje bi ponovno uvođenje viznog režima imalo na odnose EU sa dotičnim državama, presudi da li se mehanizam suspenzije uvodi ili ne”, objasnila je Fajon.

‘Loš signal

Dodala je kako se iskreno nada da ovaj mehanizam, koji se prije svega odnosi na sve treće države, a ne samo na države Zapadnog Balkana za koje važi bezvizni režim, neće biti aktiviran.

”Uprkos visokom broju tražilaca azila iz zapadnobalkanskih država, ponovno uvođenje viza bio bi jako loš signal i imalo bi dugoročne političke posljedice. Smatram da bi EU trebalo da teži ka reviziji politike azila, na jednoj strani, a na drugoj strani apeliram na vlasti u državama Zapadnog Balkana da nastave sa informativnim kampanjama o tome da je praktično nemoguće dobiti azil u državama EU i uopšte o iskorištavanju vizne liberalizacije”, zaključila je Fajon.

Vijeće ministara EU-a je navelo da je hitna mjera ukidanja bezviznog režima na šest mjeseci nekoj zemlji moguća i u slučaju nepoštivanja ugovora o readmisiji, odnosno u slučaju značajnijeg odbijanja zahtjeva EU-a da neka zemlja primi nazad svoje državljane koji budu zloupotrijebili postojeći bezvizni režim.

Ekspert Inicijative za stabilnost Evrope Alexandra Stiglmayer ocijenila je  da bi eventualno korištenje ”mehanizma suspenzije” kojim se dopušta privremeno ponovno uvođenje viznog režima pod specifičnim okolnostima za državljane zemalja Zapadnog Balkana, predstavljalo katastrofu.

Prema riječima Stiglmayer, cilj nije da se taj mehanizam sada koristi. On je više usvojen radi sigurnosti zemalja EU-a, ali i radi pritiska na države Balkana da same više urade da problem bude riješen, što smatra lošim pristupom.

”Uvođenje ovakvog propisa od strane Vijeća ministara EU u pogledu  ‘mehanizma suspenzije’ jeste, naravno, loša poruka. No, ne mislim da će EU sada iskoristiti mehanizam. Ali, šta će biti za godinu dana? Tada će na sceni biti nove vlasti, nova Komisija, novi broj imigranata u zemljama EU, jer je ekonomska kriza na Balkanu velika i ljudi idu da traže azil.

To jeste poruka da se ima određena doza nepovjerenja prema zemljama Balkana. Ako bi se iskoristio taj mehanizam, imidž EU bi bio narušen.

Spremnost država i naroda da provedu reforme koje države EU traže bi opala, cijeli proces integracije bi se usporio”, rekla je Stiglmayer.

Komplicirana procedura

Stiglmayer je dodala da je procedura uvođenja viza dosta komplicirana.

Naime, nakon eventualnog pokretanja mehanizma Evropska komisija će izvršiti detaljne provjere i tek ukoliko da zeleno svjetlo, cijeli slučaj ide na glasanje među državama članicama. Ukoliko većina potvrdi osnovanost zahtjeva, bezvizni režim može biti suspendiran.

”Pozitivna stvar jeste da je Njemačka po novom koalicionom ugovoru CDU-a i SPD-a odlučila da će proglasiti BiH, Srbiju i Makedoniju zemljama sigurnog porijekla. To će skratiti procedure po zahtjevima za azil.

Čim se skrate procedure, ljudi neće imati interes da idu u zemlje EU i traže azil, gdje, dok čekaju, rade ”na crno”, imaju hranu i smještaj. A Njemačka je zemlja gdje se napravi većina  aplikacija. Ako Njemačka to napravi, imam nadu da će se problem riješiti. To znači da je dodano smanjena mogućnost da budu uvedene vize”, naglasila je.

Izvor: Agencije