Oglasi

Evropski test za Srbiju

Ukoliko nacionalizam i šovinizam prevladaju kao rezultat odluke EU, onda će Srbija biti blokirana na neodređeno vrijeme i njena ekonomska perspektiva će se smanjiti.
Srbija ne može ostati u egzistencijalnim sporovima s nijednim od svojih susjedaAFP/Getty

Piše: Janusz Bugajski

Odluka Evropske unije o kandidatskom statusu Srbije odgođena je do marta. Njemačka se naročito protivila bilo kakvim ustupcima Beogradu, nakon nedavnih sukoba između srpskih nacionalista i trupa NATO-a duž kosovske granice. U narednih nekoliko mjeseci Beograd će biti pod lupom ne samo da provede neophodne unutrašnje reforme, već i da nastavi odnos saradnje sa svim svojim susjedima.

Ukoliko nacionalizam i šovinizam prevladaju kao rezultat odluke EU, onda će Srbija biti blokirana na neodređeno vrijeme i njena ekonomska perspektiva će se smanjiti. Rusija jednostavno nije održiva alternativa za Srbiju naspram tržišta EU, a i Moskva se suočava s vlastitim dezintegrativnim konvulzijama. Ukoliko Beograd ispuni uslove EU, kandidatski status će administraciji Tadića i Cvetkovića uveliko pomoći na parlamentarnim izborima u maju.

Rusija jednostavno nije održiva alternativa za Srbiju naspram tržišta EU, a i Moskva se suočava s vlastitim dezintegrativnim konvulzijama.

Srbijanska Vlada mora ostati posvećena i realistična. Čak i kandidatura EU ne osigurava članstvo, što je nekoliko balkanskih zemalja već shvatilo, uključujući Makedoniju i Crnu Goru, i, naravno, Tursku, koja je od decembra 1999. godine kandidat za EU. Beograd griješi ako misli da može "pregovarati" o svom ulasku u Uniju. Članstvo u ovaj ekskluzivni klub zahtijeva da zemlja ispuni sve kriterije za uključenje, a ne da razvodnjava svoje obaveze.

Dva glavna uslova

Za Srbiju će postojati dva glavna uslova za početak i nastavak pregovora o pristupanju EU: unutrašnje reforme i regionalni odnosi. Na domaćem frontu Srbiji će trebati Pristupno partnerstvo, u kojem su navedena prioritetna područja za reforme zasnovana na kriterijima iz Kopenhagena. To će uključivati jačanje državnih institucija, usvajanje i provedba zakona u skladu s normama EU te provođenje niza reformi u svakom od javnih sektora.

Na kraju, bit će usvojen Nacionalni program za usvajanje Pravnih tekovina (ogromno tijelo zakona EU), s rasporedom za ispunjavanje svih 35 poglavlja Pravnih tekovina. Kroz taj proces Srbiju će pažljivo nadgledati Evropska komisija, koja na neodređeno vrijeme može odgađati proces ukoliko Beograd ne ispuni očekivanja. Nakon ulaska Bugarske i Rumunije 2007. godine, koji su mnogi smatrali preuranjenim, Brisels će nametnuti strože kriterije za članstvo u oblastima kao što su borba protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Srbija će, također, morati pokazati da je odgovoran regionalni igrač tako što će povećati sigurnosti oko svojih granica. Brisel ne namjerava uvoziti bilo kakve neriješene sukobe u EU. Stoga Srbija ne može ostati u egzistencijalnim sporovima s nijednim od svojih susjeda. Za Beograd će to značiti dvije stvari: prihvatanje neizbježnosti kosovske nezavisnosti unutar njegovih postojećih granica i osiguravanje trajnosti teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

Za Beograd će to značiti dvije stvari: prihvatanje neizbježnosti kosovske nezavisnosti unutar njegovih postojećih granica i osiguravanje trajnosti teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.

U oktobru je EK preporučila da se Srbiji da EU kandidatura čim se Beograd vrati pregovorima s Kosovom pod pokroviteljstvom EU. Pregovori su se našli u zastoju i odgođeni su zbog spora oko carinskih procedura. Predsjednik Vijeća EU Herman van Rompuy je upozorio predsjednika Tadića da Srbija mora poduzeti konkretne korake kako bi uvjerila članice EU da je ozbiljno angažirana u dijalogu s Prištinom te da provodi sporazume postignute do sada. Postoji ozbiljna sumnja da Beograd samo formalno obavlja pregovore s Kosovom i da će preokrenuti svoju politiku čim ukloni prepreke za ulazak u EU.

Barikade i provizorni sporazumi

Van Rompuy je upozorio da Srbija mora demonstrirati "regionalnu saradnju i dobrosusjedske odnose". Njemačka kancelarka Angela Merkel otišla je još dalje, objavivši da će put Srbije u EU voditi jedino kroz normalizaciju odnosa s Kosovom te da će obje zemlje na kraju pristupiti Uniji. Posebno je optužila Srbiju za zapaljivu atmosferu u kojoj su srpski demonstranti na sjeveru Kosova ustrijelili i ranili dvojicu njemačkih vojnika KFOR-a.

Kao reakcija na to, Tadić je pozvao srpske lidere na Kosovu da uklone barikade, koje su duž granice sa Srbijom podignute u znak protesta na odluku Prištine da na graničnim mjestima postavi svoje carinike. Barikade sada blokiraju nacionalne interese Srbije. Pregovori Srbije i Kosova pod pokroviteljstvom EU nedavno su rezultirali provizornim sporazumom, po kojem će dvije zemlje zajednički upravljati graničnim prelazima. Međutim, srbijanski i kosovski pregovarači su osporili značenje sporazuma, pri čemu svaka od strana sebe proglašava pobjednikom.

Barikade sada blokiraju nacionalne interese Srbije.

Dok Priština izjavljuje da sporazum o granici ustvari znači da je Beograd priznao kosovsku nezavisnost, glavni srbijanski pregovarač Borislav Stefanović tvrdi da Srbija nije priznala kosovsku granicu kao državnu, već kao "administrativnu liniju". Međutim, bilo kakvo poricanje i odustajanje od ovog ili bilo kojeg drugog sporazuma s Prištinom negativno će se odraziti na evropske napore Srbije. Prije svega, Beograd će morati odbaciti primarne ciljeve svoje inostrane politike za sprečavanje uključenja Kosova u sve međunarodne organizacije.

Beograd i Banja Luka

Da bi postao član EU, Beograd mora također pomoći u deblokiranju političkog zastoja u Bosni i Hercegovini. Zahtjev Srbije za kandidaturu u EU pruža priliku da se Bosna i Hercegovina vrati na put ka pristupanju EU. Ako Beograd ne utječe na Banja Luku da pomogne formiranje državne vlasti i odbaci separatističke opcije, smatrat će se suodgovornim za gušenje evropske perspektive Bosne i Hercegovine.

Iako je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Bosnom i Hercegovinom ratificiran 2010. godine, kandidatski status zemlje je i dalje opstruiran. SSP je zamrznut dok Bosna i Hercegovina ne ispuni određene obaveze EU, uključujući usvajanje državnih zakona o državnoj pomoći i o popisu stanovništva te dok ne izmijeni Ustav kako bi se predstavnicima svih nacionalnih manjina omogućilo da se biraju za visoke političke pozicije.

Ako Beograd ne utječe na Banja Luku da pomogne formiranje državne vlasti i odbaci separatističke opcije, smatrat će se suodgovornim za gušenje evropske perspektive Bosne i Hercegovine.

Ove neophodne reforme blokira Vlada Republike Srpske, koja takva pitanja smatra isključivom nadležnosti dva entiteta. Srbija će sada imati priliku da izvrši konstruktivan pritisak na Banja Luku kako bi se povinovala zahtjevima EU i pokrenula Bosnu i Hercegovinu ka statusu kandidata. Neuspjeh Bosne i Hercegovine vlade zemalja članica EU, koje su umorne od dugotrajnih nacionalističkih i teritorijalnih pretenzija na Balkanu, smatrat će i neuspjehom Srbije.

Stavovi izraženi u ovom članku su autorovi i nužno ne predstavljaju uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.