Oglasi

Evropski parlament traži hitno zatvaranje kampa Vučjak

Više zastupnika kritiziralo je hrvatsku policiju zbog nasilnog vraćanja migranata, što su zastupnici iz Hrvatske negirali.
'Komisija je Bosni i Hercegovini dala više od 36 miliona eura od 2018. kako bi se pomoglo migrantima', rekao je AvramopoulosEPA

U raspravi o situaciji s migrantima u Bosni i Hercegovini, posebice u Unsko-sanskom kantonu, održanoj u četvrtak u Europskom parlamentu, zatraženo je hitno zatvaranje prihvatnog centra Vučjak, koji je potpuno neprimjeren za smještaj ljudi, a više je zastupnika kritiziralo hrvatsku policiju zbog nasilnog vraćanja migranata, javlja Hina.

Na to su hrvatski zastupnici odgovorili da je riječ o neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama.

"Nužno je odmah evakuirati ljude iz prihvatilišta u Vučjaku i zatvoriti ga", rekla je, u ime finskog predsjedništva, ministrica za europske poslove Tytti Tuppurainen.

Povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos rekao je da je Komisija Bosni i Hercegovini dala više od 36 milijuna eura od 2018. kako bi se pomoglo migrantima.

"Unatoč brojnim pozivima koje je Komisija uputila vlastima Bosne i Hercegovine da odrede lokacije za odgovarajuće prihvatne centre, još nema odgovora. Ne možemo prihvatiti kontinuirano premještanje migranata i izbjeglica na potpuno neprimjerenu lokaciju Vučjak, gdje su životi ljudi ugroženi zbog nedostatka osnovnih uvjeta. To je mjesto okruženo minskim poljima i ne zadovoljava ni minimalne zahtjeve za pristojni smještaj, stoga za tu lokaciju neće biti financijske pomoći EU-a", rekao je Avramopoulos.

Smanjiti pritisak na Unsko-sanski kanton

Pozdravio je ovotjednu odluku vlade bh. entiteta Federacija BiH kojom je odobreno da se dvije vojarne (jedna u blizini Sarajeva, a druga u okolici Tuzle) koriste kao privremeno prihvatilište.

"Sada očekujemo da se ta odluka hitno provede kako bi se smanjio pritisak na Unsko-sanski kanton i da se tamo prebace migranti privremeno smješteni u Vučjaku", rekao je povjerenik.

Istaknuo je da je Komisija "zabrinuta" zbog navoda o nasilnom vraćanju i lošem postupanju prema migrantima na hrvatskoj granici s Bosnom i Hercegovinom.

"Mi ta izvješća nevladinih i međunarodnih organizacija uzimamo vrlo ozbiljno. Bilo kakav oblik nasilja prema migrantima neprihvatljiv je. Imamo svakodnevne kontakte s hrvatskim vlastima, koje su se obvezale da će ispitati sve te navode i tražili smo da o tomu izvještavaju Komisiju. U tom kontekstu, na zahtjev Komisije uspostavljen je mehanizam za nadzor kako bi se osiguralo da aktivnosti na hrvatskoj granici budu potpuno sukladne pravu EU-a, međunarodnim obvezama, uz poštovanje ljudskih i temeljnih prava", rekao je Avramopoulos.

HDZ odbacuje prozivke

U ime Europske pučke stranke govorio je HDZ-ov zastupnik Karlo Ressler, koji je upozorio da se Hrvatska suočava "s pokušajima političkog pritiska zbog predane zaštite europske granice".

"Riječ je općenito o neutemeljenim ili neprovjerljivim navodima o nehumanom postupanju prema migrantima. Međutim, ne smijemo popustiti pod ciljanim pritiscima jer imamo odgovornost prema svim europskim građanima da štitimo najdulju kopnenu granicu u EU-u, jasno, uz poštovanje svih prava i dostojanstva migranata, kojima pomažemo i spašavamo ih iz za život opasnih situacija u koje su ih doveli trgovci ljudima, a čemu svjedočimo proteklih dana u nekoliko potresnih primjera", rekao je Ressler.

Više zastupnika socijaldemokrata, zelenih i Ujedinjene ljevice upozoravali su na nasilno vraćanje migranata i nasilje hrvatske policije prema njima, tvrdeći da zaštita granica ne smije biti izlika za kršenje ljudskih prava. Upozoravali su i na termin "zaštita", ističući da je riječ o vojnoj terminologiji i da nema potrebe za zaštitom i obranom jer migranti ne napadaju granice.

U dva navrata reagirao je i zastupnik HDZ-a Tomislav Sokol, kazavši da je tu "riječ o dezinformacijama, neprovjerenim i nedokazanim tvrdnjama kojekakvih nevladinih organizacija koje imaju svoju agendu".

Tomašić: Načelo spojenih posuda

Ruža Tomašić iz kluba Europskih konzervativaca i reformista rekla je da je u pograničnim područjima na migrantskoj ruti u Hrvatskoj povećana stopa kriminaliteta i da se lokalno stanovništvo boji za svoju sigurnost i imovinu.

"Bosna i Hercegovina sa svojim političkim i financijskim ograničenjima nema kapaciteta samostalno odraditi posao na svojem teritoriju, a države preko kojih pristižu migranti nisu od prevelike pomoći jer slabo zaustavljaju ilegalne migrante. Jugoistočna Europa funkcionira na načelu spojenih posuda i zato je jedino trajno rješenje zaustavljanje masovnih ilegalnih ulazaka migranata. Europa mora reagirati kao cjelina. Pretvaranje srednje i zapadne Europe u utvrdu dok se istodobno jugoistok kontinenta prepušta kaosu moglo bi se u budućnosti pokazati pogubnim", rekla je Tomašić.

Željana Zovko u svojem je istupu istaknula da Bosna i Hercegovina nije u stanju zaštititi svoje granice i građane, "što je otvoreno priznao i šef granične policije BiH".

Pozvala je političke vođe Bosne i Hercegovine da konačno formiraju Vijeće ministara kako bi Europska unija imala odgovarajućeg sugovornika i tako počela raditi na rješavanju teške krize.

Neovisni zastupnik Ivan Vilibor Sinčić rekao je da je osobno posjetio granično područje i ustanovio kako "nema dovoljno policajaca za čuvanje granice, suprotno tvrdnjama hrvatskog ministra unutarnjih poslova i premijera".

Po njegovu mišljenju, jedino je trajno rješenje zaustaviti krizu na njezinu izvoru, što znači "prestati bombardirati Siriju i osigurati razvoj i pomoći Africi i Aziji" da stvore primjerene uvjete za život kako ljudi ne bi odlazili.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.