Evropski lideri dogovorili budžet do 2020.

Predsjednici Evropske komisije (EK), Evropskog vijeća (EV) i Evropskog parlamenta (EP) postigli su politički dogovor o budžetu u iznosu 960 milijardi eura za period od 2014. do 2020.

Taj dogovor, postignut nekoliko sati prije početka evropskog samita u Briselu, još mora da potvrdi većina od 745 poslanika Evropskog parlamenta, upozorio je njegov predsjednik Martin Schulz.

Zemlje Evropske unije (EU) se od prošle godine neuspješno pokušavaju dogovoriti o ovom budžetu.

Nakon neprospavane noći, ministri finansija EU-a postigli su sporazum o novim propisima za spašavanje banaka.

Kao i mnogo puta do sada, Francuska i Njemačka bile su u centru pažnje. Ovaj put uspjele su postići kompromis.

Francuska i Njemačka zadovoljne

Pravilima, koja će stupiti na snagu 2018. godine, članice se obavezuju da će pokriti do osam posto ukupnog gubitka posrnule banke.

Investitori, dioničari i depozitari sa više od 100.000 eura od sada će nositi teret spašavanja posrnulih banaka.

Poreski obveznici tako će biti posljednji koji će izdvajati novac za problematični bankarski sektor.

Evropski lideri sada se mogu fokusirati na izgradnju još važnije brane – projekta nadzora nad zajedničkim bankarskim sistemom eurozone, poznatog i kao “bankarska unija”.

Njemačka je zahtijevala oštrije propise kako bi se izbjegla neizvjesnost koja može da otjera potencijalne investitore i, za sada, dobila je što je željela.

“Razgovori su bili dugi, teški i intenzivni, ali to smo i očekivali. Načelno smo saglasni da poreski obveznici neće biti prvi koji će platiti spašavanje banaka koje zapadnu u krizu“, rekao je njemački ministar finansija Wolfgang Schaeuble.

Ni francuski ministar finansija nije nezadovoljan postignutim dogovorom.

Francuska se zalagala da se državama obezbijedi veća fleksibilnost prilikom donošenja odluke kako da se izbore sa bankarskom krizom.

“Nije bilo logično otvoriti mogućnost direktne rekapitalizacije banaka putem Evropskog stabilizacionog mehanizma (ESM), a onda isključiti ESM iz jednačine o fleksibilnosti. Odatle smo počeli. Morao sam braniti ovaj princip u koji prošle sedmice nisu svi bili ubijeđeni. Ovaj put je bilo drugačije. Postigli smo kompromis koji odgovara Francuskoj”, rekao je Pierre Moscovici, francuski ministar finansija.

Poreski obveznici širom Evrope do sada su morali plaćati serije veoma nepopularnih paketa pomoći bankama.

Evropska unija potrošila je trećinu svoje privredne proizvodnje na spašavanje propalih banaka između 2008. i 2011. godine. Sve je to plaćano novcem njenih građana, a nije suzbilo krizu, već pojedine članice dovelo blizu bankrota.

Paket spasa za Kipar u martu ove godine označio je prekretnicu i nametnuo bankama stroža pravila.

Novi izazovi

“Zadovoljan sam zbog postignutog dogovora, jer nam donosi jasan set pravila o ponašanju prema problematičnim bankama. A to će nam pomoći da ih ojačamo, pri čemu će investitori znati koje rizike preuzimaju“, kaže Jeroen Dijsselbloem, holandski ministar finansija i predsjednik Eurogrupe.

Finansijska tržišta su mlako reagirala na dogovor iz Brisela. Indeks frankfurtske berze DAX poslovanje je počeo na 7.945 poena, ostvarenih nakon dva dana postojanog rasta.

“Znali smo da je Kipar bio samo žrtveno janje i da će ovakav scenario biti primijenjen na cijelu eurozonu. Zbog toga nismo iznenađeni”, rekao je Fidel Helmer iz Hauck&Aufhaeuser Banke.

Postignuti dogovor bio je neophodan korak ka uspostavljanju bankarske unije. Ali, tek sada evropske lidere očekuju najvažniji izazovi.

Već je jasno da će težište svih rasprava počivati na interesima dvije najveće ekonomije, koji su do sada često bivali suprotstavljeni.

Francuska na svojoj strani ima Britaniju, Njemačka ipak mnogo više saveznika. Put do konačnog dogovora vjerovatno će biti trnovit, kao, uostalom, i trenutni pravac evropske ekonomije.

Ovaj dogovor postignut je pred samit Evropske unije. Od lidera u Briselu se očekuju konkretni koraci ka rješavanju bankarske i dužničke krize u eurozoni.

Lideri zemalja Evropske unije, koji dolaze u Brisel, raspravljat će i o nezaposlenosti mladih, jednim od gorućih problema. Lideri će razmotriti mobilizaciju šest milijardi eura pomoći za programe pri zapošljavanju mladih.

Izvor: Al Jazeera