Evropska unija nema Plan B za Hrvatsku

Sve se više iza kulisa postavlja pitanje hoće li u sporu Hrvatske i Slovenije Brisel stvari preuzeti u svoje ruke.

Na dnevnom redu vanjskopolitičkog odbora u Evropskom parlamentu nalazi se Zapadni Balkan, no stiče se utisak da su parlamentarci u Briselu najviše pažnje posvetili Hrvatskoj i pitanju da li će ta zemlja ove godine postati punopravna članica Evropske unije.

Jedan za drugim vanjskopolitički parlamentarci dolaze kako bi poslali liderima Balkana svoje poruke, ali i otome što je još činiti Hrvatskoj kako ne bi ostala ispred vrata.

Libor Rouček izvjestitelj je upravo za Hrvatsku i kaže kako „nema plana B“.

„Plan B ne postoji, što se tiče Evropskog parlamenta i Evropske komisije. Radimo na datumu 1. juli i nadamo se da su obje strane, i Hrvatska i Slovenija, svjesne te činjenice. Plana B nema“, ističe on.

Bez obzira na planove, slovenski zastupnik i izvjestitelj za Srbiju Jelko Kacin još jednom ponavlja kako Hrvatska sama sebi može biti najveći neprijatelj.

„Mislim da je ulazak Hrvatske u EU previše bitna stvar da bi hrvatska politička elita smjela u ovom trenutku riskirati ovo međusobno obračunavanje jer kolateralna šteta može pogoditi cijelu državu, prije svega hrvatsku privredu, a može naštetiti i ostalim zemljama Zapadnog Balkana“, smatra Kacin.

Politički pritisak

Sve se više iza kulisa postavlja pitanje hoće li u sporu Hrvatske i Slovenije, Brisel stvari preuzeti u svoje ruke.

„Mislim da nema potrebe za političkim pritiskom“, kazao je Dirk Lange iz EU komisije.

„Kao što sam rekao, Slovenija je dobro pripremljena i želi da Hrvatska, njena susjeda, uđe u EU. Postoji među njima taj bilateralni problem koji moraju riješiti. Stručnjaci se sastaju po tom pitanju i nadam se da će se na toj osnovi uskoro finalizirati ratifikacija u Sloveniji“.

Od 10 postavljenih uvjeta, Hrvatska još nije ispunila sve, ali bi većinu mogla riješiti u najskorije vrijeme, ističe novinarka Al Jazeere Katarina Drlja.

„Preostala pitanja, koja još neće biti u potpunosti riješena na vrijeme do trećeg mjeseca, tj. do posljednjeg izvješća Komisije, osobito privatizacija Brodosplita i koridor kroz Neum, ne bi trebala predstavljati prepreku, a ni razlog za eventualno užurbano stvaranje Plana B“, dodaje Drlja.

Narušavanje vjerodostojnosti

Što se ostalih država tiče, Makedonija bi trebala biti svjesnija da su dobrosusjedski odnosi od ključne važnosti, dok Crna Gora dobro napreduje, ali bi trebalo jače i brže rješavati korupciju i organizirani kriminal, kaže Ulrike Lunacek, koja je inače izvjestiteljica za Kosovo, pa ne zaobilazi aktuelna pitanja koja se tiču Srbije i Kosova.

„Spomenici su bitni, simboli su bitni u politici. Ali, sada postoji dijalog među premijerima obje strane. Susreli su se prošle sedmice i, pod pokroviteljstvom Catherine Ashton, napreduju. Mislim da većina napada u ovom trenutku cilja na to da onemogući daljnji napredak. Zato pozivam sve da se smire“, kazala je.

Kacin naglašava kako je odnos prema mrtvima osnovno zapadno-civilizacijsko pravo i upozorava:

„Čini mi se neprihvatljivim da, za vrijeme posjete hrvatskog premijera, predsjednik Srbije prigovara jer smatra da bi se najprije trebali susresti predsjednici. A kada je u pitanju susret s kosovskom predsjednicom, prije će se premijeri Srbije i Kosova susresti pet puta, nego što će se gospodin Nikolić rukovati s gospodjom Jahjaga“, istakao je.

„To je ono što narušava vjerodostojnost političke elite Srbije.“

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.