Oglasi

Evropska realnost nije etnički čista

Jasna Murgel je trn u oku desničara zbog bosanskog porijekla, ali i zbog toga što su joj ljudska prava u fokusu.
Već godinama sutkinja na Okružnom sudu u MariboruUstupljeno Al Jazeeri

Za svoj četvorogodišnji izlet u političke vode kao zastupnica Stranke modernog centra u periodu od 2014. do 2018. godine mariborska sutkinja bosansko-slovenskog porijekla, dr. Jasna Murgel može reći da je ispunjena misija. Između ostalog je, kao parlamentarac, vrhunski stručnjak i majka blizanaca sa posebnim potrebama, podržala invalidska udruženja Sožitje i Sonček koja su dvadesetak godina pripremala nacrt zakona za cjelovit postupak za predškolsku djecu sa posebnim potrebama ali ga, zbog različitih političkih i pravnih prepreka, te nedostatka stručnog znanja, nisu mogla realizovati.

U procesu nastanka zakona, na inicijativu dr. Murgel,  održana je nekolicina okruglih stolova, gdje se je razgovaralo sa roditeljima djece, pedijatrima, psiholozima, specijalnim pedagozima, obrazovnim kadrom i ostalim stručnjacima.  Željeli su zakon blizak čovjeku i u tome su i uspjeli. Pripreme su trajale dvije godine, a zakon je u skoro nikada jednoglasnom slovenskom parlamentu -  jednoglasno usvojen. U svakodnevnom životu to znači, objašnjava dr. Murgel,  da se na nivou države porodicama koje dobiju dijete sa posebnim potrebama ponudi cjelovita pomoć sistema.

»Glavni očitak je bio, a i sama sam to doživjela, da je porodica, kada dobije dijete sa posebnim potrebama, u tom trenutku kada najviše treba potporu - prepuštena sama sebi. U ambulanti za razvoj porazgovaraš sa lječnikom i to je to. On se bavi djetetom i dijagnozama, roditelj je sam, prestrašen, izgubljen… Mnogo je postupaka o kojima zapravo ništa ne zna. Često su to ljudi iz socijalno slabijih porodica koji nisu znali ni na koji način da ostvare svoje prava. Zakon je obezbijedio da već na samom početku porodica ima podršku stručnog tima, pogotovo u toj početnoj, najtežoj fazi, kada se roditelji tek suočavaju s položajem u kojem su se našli. Zakon je usvojen, ali svi podzakonski akti koji bi morali biti usvojeni su još uvijek na čekanju. Mnogo je različitih izgovora zašto je tako. Činjenica je da Sloveniji nedostaju logopedi, klinički psiholozi i ostali stručni kadar koji bi se rasporedili u timove po ambulantama u državi, bez obrira na to  da je resorno ministarstvo obezbjedilo sredstva«, objašnjava dr. Murgel.

Protivljenje desničarskoj politici

Dr. Jasna Murgel  jedan je od onih rijetkih ljudi koji spontano ali ipak odlučno, svojim bistvovanjem i znanjem mijenjaju svijet na bolje. Po rođenju svoje djece, blizanaca Lee i Nika, shvatila je u kakvoj duševnoj stisci su roditelji koji se nađu u sličnom položaju i koliko im je dodatno otežan život jer im nedostaju informacije, zato je napisala Vodič o pravima djece sa posebnim potrebama koji je doživio dva izdanja.

Već godinama sutkinja na Okružnom sudu u Mariboru (Okrožno sodišče v Mariboru), dr. Murgel je imala i pomenuti četvorogodišnji izlet u politiku. Trn je u oku desničara, što zbog bosanskog porijekla, što zbog toga što su joj ljudska prava, a prije svega prava manjina u vječnom fokusu.

Jedna od političkih bitaka koja nije do kraja izvojevana, uglavnom zbog promjene u političkoj strukturi te protivljenja desničarskih stranaka, te čak i određenih parlamentaraca iz lijevo-sredinski opredijeljenih stranaka, je i zakon koji bi pripadnicima naroda iz bivše Jugoslavije, a njih je, po nekim saznanjima, oko 15 odsto od cjelokupnog broja građana Slovenije, priznao status manjine. Rečenicama koja bi se dodale u slovenski ustav, kao njegov 64. član, a u slobodnom prevodu autorice ovog teksta su slijedećeg sadržaja: »Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Hrvati, Makedonci i Srbi, koji žive u Sloveniji, su narodne manjine. Njihov položaj i posebna prava određuje zakon", pripadnici tih naroda ne bi dobili ništa posebno, ali bi im pomoglo da na neki način održe svoj kulturni identitet, objašnjava mi dr. Murgel.  Mogli bi konkurirati, kao kulturna društva, za simbolična državna finansiranja, dobili bi mogućnost organiziranja medija na svojim jezicima, dodatnu nastavu maternjeg jezika za svoju djecu.

Za sada u Sloveniji postoje dvije sedmične emisije na jezicima naroda bivše Jugoslavije, jedna na državnoj televiziji (NaGlas!) i druga na državnom radiju (Sami naši), te nekolicina projekata rado slušanog Radija Student. Zakon bi i u tim primjerima mogao donijeti određenu stabilnost.

Predstavnici naroda bivše Jugoslavije još uvijek aktivno lobiraju i podrška im je obećana i od strane aktuelnih vlastodržaca.

»Vjerujem da politička volja još uvijek postoji. Smisao tih promijena je da se taj čovjek koji živi tu, u Sloveniji, tu zarađuje svoju platu, buduću penziju, školuje djecu i plaća poreze – osjeća dobro, da ga okolina u kojoj živi prihvata. Kroz priznavanje kulturnog identiteta poručujemo da su dobrodošli, a čovjek koji se osjeća dobrodošao rado poštuje pravila i doprinosi zajednici. Demoniziranje u ljudima izaziva revolt. Na taj način nema suživota. A i sam strah većine, odnosno, desničarski nastrojenih pojedinaca koji pripadaju većini, da će ih ugroziti manjina je potpuni apsurd. Većina ima sve instrumente odlučivanja u svojim rukama, jer se u demokratskom društvu odluke donose po većinskom principu. Ipak, s jedne strane je moguće razumjeti taj strah, Slovenija je mala država, nikada u svojoj historiji Slovenci nisu bili osvajači, a uvijek su se borili da prežive i sačuvaju svoj nacionalni identitet. Vjerovatno na tom temelji osjećaj ugroženosti. Ali, realnost je da Slovenija nije etnički čista. Da evropska realnost nije etnički čista. Zato je važno dati mogućnost manjinama da sačuvaju svoj identitet, jer će na taj način lakše prihvatiti zakone i pravila države u kojoj živi.«

Život u Bosni

Jasna, rođena 1970. godine u Jajcu,  i njen nekoliko godina stariji brat, su plod ljubavi mlade Slovenke i Bosanca koja se rodila negdje na hrvatskoj obali sada već dalekih šezdesetih godina prošlog vijeka.

Do 1989. godine je živjela u Donjem Vakufu, išla u srednju školu u Bugojno, a potom je otišla na fakultet u Maribor, rodni grad svoje majke Hilde, da, idući stopama oca, uglednog vakufskog advokata Arifa Miralema, studira pravo.

Sticajem poznatih okolnosti na Balkanu, cijela je njena porodica u narednih nekoliko godina postala izbjeglička, a njenu pažnju tokom studija zaokupio je  profesor međunarodnog prava prof. dr. Silvo Devetak, veliki borac za ljudska prava i prava manjina.

Tako je Jasna, nakon što je 1993. godine diplomirala na Pravnom fakultetu u Mariboru kao najbolji student u generaciji, postala mladi istraživač na Evropskom centru za regionalne, etničke i sociološke studije. Magistrirala je na ljubljanskom Fakultetu za društvene nauke (Fakulteta za družbene vede) na temu Autonomija manjina,  te, stara svega 32 godine, doktorirala na matičnom univerzitetu na temu Čovjek kao subjekt međunarodnog prava. Od 2004. godine je aktivna kao sutkinja. Od 2005. do 2014. godine je habilitirana kao docent za međunarodno javno pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Mariboru, od 2014. godine kao docent na DOBA fakultetu za poslovne i društvene studije.

»Jedno od osnovnih pitanja na kojima temelji stabilnost, prije svega Evrope, jeste tražiti i pronaći model suživota. Evropska društva, zbog historije preseljavanja i premiještanja granica, sastavljaju miješane populacije i stabilnost država je ovisna i od toga kako su uređena prava manjina. Većina evropskih država je nacionalna, ali nijedna nije etnički čista. Evropska unija je pripomogla stabilizaciji na tom području, zato sam veliki potpornik EU, jer su granice unutar te integracije na neki način izbrisane, a većina manjina je nastala tako što je dio stanovništva ostao iza svoje nacionalne granice.  Kao i u porodici je i u društvu potrebno pronaći model suživota.  Evropska populacija je sve starija, mobilnost stanovništva sve veća, autohtonost stanovništva će za dvadesetak ili tridesetak godina biti prilično upitna i zato je bitno pronaći model koji neće ostaviti prostora bilo kojem obliku netrpeljivosti, nacionalizmu, mržnji i posljedično ratovima. Drugu mogućnost osim suživota po dogovorenim pravilima ne vidim. Mržnja rađa novu mržnju, svjedočili smo tome više puta. I šta onda? Ništa, sačekamo, pa u novi rat. Sada se ipak u Evropi situacija mijenja, rastu strahovi, nemamo odgovore na mnoga pitanja…«  

Donošenje zakona u prid pripadnicima naroda bivše Jugoslavije koji žive u Sloveniji nije, objašnjava dr. Murgel, nikakav poklon tim ljudima, već ispunjavanje obaveze koju je Slovenija preuzela prilikom osamostaljenja da će se pobrinuti za položaj tih ljudi, te to, doduše mnogo kasnije, i zapisala u Deklaraciji o uređenju položaja naroda bivše Jugoslavije koju je slovenski parlament usvojio 2011. godine.

„Sve bih opet birala isto“

 »Kada bih se ponovo rodila, da mogu birati, opet bih izabrala isto: djetinjstvo i mladost u mom Donjem Vakufu, u vjerski i etnički miješanoj porodici, u multikulturnom, zaista multikulturnom društvu u kojem nije bila farsa reći da nije važno ko je koje vjere i nacije. Za mene pojam bratstvo i jedinstvo nije bio politična floskula. Kakvo neopisivo bogatstvo smo imali, kroz sve te identitete i tradicije! Kako je tužno da ne shvatamo da nam povezivanje daje  mnogo više od dijeljenja. Ni dan danas ne razumijem porive i mržnju koja se tada probudila na Balkanu.«, priča, između ostalog, ova zanimljiva žena. Najveći oslonac joj je porodica. A svima je trebao oslonac, uprkos vanrednoj snazi uma i duha, kada je početkom aprila ove godine umrla šesnaestogodišnja Lea.

Nije sigurna da li bi se ponovo vratila u politiku. U pravo je, kaže, zaljubljena kao i kada ga je tek otkrila. Znanje joj omogućava da mijenja svijet na bolje. A želi ga mijenjati, objašnjava mi, jednostavno zato što voli život i ljude. I silno se raduje svakom odlasku u, kako kaže, njen Donji Vakuf, u kuću kraj potoka sa idiličnim dvorištem koje godinama s ljubavlju uređuje njena mama Hilda.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.