Evropska komisija otvorila istragu protiv Slovenije

U službenom glasniku Evropske unije objavljena je odluka o otvaranju istrage protiv Slovenije zbog sumnji da je sanirala Novu ljubljansku banku (NLB) protivno pravilima i preuzetim obavezama od Unije. Uz to, prema pripadajućoj odluci Evropske komisije, Slovenija je pod istragom jer je mimo dogovora s Bruxellesom odustala od prodaje NLB-a, piše Jutarnji list.

“Rok za prodaju 50 posto NLB-a istekao je 31. decembra 2017. Osim toga, Slovenija do 31. novembra 2017. nije predložila povjerenika za prodaju inozemnih društava kćeri NLB-a na Balkanu”, navodi Evropska komisija, koja će Sloveniju procesuirati za kršenje odredbi ugovora o Evropskoj uniji o državnim potporama.

Povrat novca

U odluci o otvaranju istrage pobrojene su Vladine pomoći Novoj ljubljanskoj banci za koje Bruxelles sumnja da su protivne pravilima Unije, a ukupna vrijednost tih finansijskih transakcija NLB-u iznosi milijardu i 600 miliona eura.

Ako Slovenija na kraju bude proglašena krivom za kršenje pravila o podrškama u slučaju NLB-a i ako Evropski sud, kao krajnja instanca sporova Komisije i članica, tako odluči, NLB bi morao vratiti primljeni novac što bi dovelo u pitanje njenu likvidnost. Slovenske Finance povodom pokretanja istrage Komisije protiv Slovenije razmatraju i scenarij prema kojem bi Komisija mogla narediti Ljubljani da proda i više od 50 posto kapitala NLB-a.

Slovenski mediji u ponedjeljak su objavili da će Vlada Slovenije u ponedjeljak popodne u ulozi skupštine dioničara NLB-a donijeti mjere kojima želi zaštititi tu banku u vlasništvu države pred mogućnošću naplate potraživanja prenesene devizne štednje hrvatskih građana po odlukama hrvatskih sudova, objavili su u ponedjeljak slovenski mediji.

Prema objavljenom sazivu skupštine dioničara, upravi NLB-a bit će naloženo da “osigura poštivanje slovenskog pravnog poretka i međunarodnih ugovora” kako bi se “spriječila, odnosno ograničila mogućnost” zapljene ili naplate potraživanja po odlukama hrvatskih sudova s računa NLB-a, iz tužbi koje pred hrvatskim sudovima u vezi s prenesenom deviznom štednjom vode Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb.

NLB-u će se osim toga naložiti da mora nastaviti s “aktivnim osporavanjem” presuda koje donose hrvatski sudovi vezano za te tužbe na svim sudskim instancama u Hrvatskoj, ali i pred međunarodnim sudovima i upravljati svojom aktivom na taj način da se spriječi, odnosno minimizira mogućnost zapljena i da pritom “u okviru važećih propisa uvažava slovenske interese”, objavila je Slovenska tiskovna agencija (STA), kako prenosi Hina.

Vlada: ‘Stara devizna štednja stvar sukcesije’

U parlamentu se u međuvremenu nastavlja rasprava o prijedlogu ustavnog zakona koji je s istim ciljevima uložila opozicija, a predviđao bi i sankcije protiv banaka i hrvatskih preduzeća u državnom vlasništvu ako bi došlo do većih zapljenskih naplata obaveza NLB-a po odlukama hrvatskih sudova u pitanju prenesene devizne štednje.

Vlada Slovenije nedavno je ponovo u više izjava ustvrdila da smatra kako je pitanje stare devizne štednje bivše Ljubljanske banke Zagreb stvar sukcesijskih pregovora o sljedništvu bvše SFRJ i da Nova Ljubljanska banka (NLB) nije univerzalni pravni sljednik “stare” Ljubljanske banke.

Vlada premijera Cerara iznosi problem neriješenog pitanja stare devizne štednje štediša “stare” Ljubljanske banke kao jedan od glavnih razloga odgode privatizacije te banke, čijih bi 75 posto dionica trebalo prodati investitorima, kako je obećano Evropskoj komisiji, u zamjenu za dozvolu da se NLB 2013. i 2014. dokapitalizira državnim sredstvima, a da se ta državna pomoć ipak ne računa kao nedopuštena pomoć države prema pravilima o konkurentnosti na finansijskom tržištu EU-a.

Prema Cerarovim riječima, država bi za NLB, zbog tužbi protiv NLB-a, prilikom prodaje zbog tog rizika u sadašnjem trenutku mogla dobiti i do 400 miliona eura manje od prave vrijednosti NLB-a.

Izvor: Agencije