Evropa nesložna: Ko stoji iza napada na saudijska postrojenja?

Francuska i Velika Britanija nisu složne o tome ko je kriv za napad na naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji, što bi moglo dodatno otežati pokušaje ublaživanja tenzija između SAD-a i Irana na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih naroda.

Francuska predvodi evropske pokušaje smanjivanja tenzija između Washingtona i Teherana, a godišnji susret svjetskih čelnika, koji počinje u ponedjeljak, vidi kao priliku za diplomatsko rješenje tog pitanja.

No, ti pokušaji stoje na mrtvoj tački, a Iran polako napušta svoje obaveze iz nuklearnog sporazuma iz 2015, koji je postigao sa svjetskim silama.

Washington se prošle godine povukao iz tog dogovora i odbija ublažiti sankcije koje su pogodile iranski naftni sektor, osnov ekonomije te bliskoistočne države.

Johnson optužio Iran za napad

Napad na saudijska naftna postrojenja, za koji SAD optužuje Iran, dodatno je zakomplicirao situaciju.

Nade izrečene krajem septembra da će se američki predsjednik Donald Trump i iranski predsjednik Hassan Rouhani susresti u UN-u sada se čine neizgledne.

Britanski premijer Boris Johnson u ponedjeljak je zauzeo drugačiji stav od ostalih evropskih država, direktno optuživši Iran za napade.

“Velika Britanija s velikom vjerovatnoćom tvrdi da je za napade na Aramco odgovoran Iran”, rekao je britanski čelnik na letu prema New Yorku, referirajući se na saudijsku državnu naftnu kompaniju čija su postrojenja napadnuta.

“Sarađivat ćemo s našim američkim i evropskim prijateljima kako bismo dali odgovor kojim će se pokušati smanjiti tenzije u području Zaljeva”, dodao je.

Njegove riječi u suprotnosti su s onima francuskih zvaničnika, koji su bili oprezniji kako ne bi direktno optužili Teheran.

Odgovornost za napad preuzeli Husi

“Mora se biti izuzetno oprezan u proglašavanju krivice”, rekao je predsjednik Francuske Emmanuel Macron u avionu za New York za novine Le Monde.

Istakao je da ne želi biti uvučen u nešto što bi moglo pojačati tenzije.

SAD i Saudijska Arabija za napad 14. septembra, koji je ispočetka prepolovio saudijsku proizvodnju nafte, već su optužili Iran.

Odgovornost za napad preuzeli su pobunjeni Husi, koji se u Jemenu bore protiv koalicije predvođene Rijadom.

Macronov ministar vanjskih poslova u nedjelju je rekao da, iako tvrdnjama Husa nedostaje vjerodostojnosti, treba čekati detaljan dokument i završetak istrage prije odgovora.

Evropske države koje su s Iranom potpisale nuklearni sporazum – Francuska, Velika Britanija i Njemačka – fokusirane su na vraćanje Irana za pregovarački stol uprkos pritisku Washingtona.

U ‘igri’ kredit od 15 milijardi dolara

Macron, Johnson i njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak će održati trilateralni susret kako bi koordinirali svoju strategiju za Iran uoči vjerovatnih susreta s Trumpom i Rouhanijem.

Macron svoju inicijativu zasniva na ponudi od 15 milijardi dolara vrijednog kredita Iranu, koji bi mu mogao omogućiti da prodaje svoju naftu, a da se Teheran vrati sporazumu i pokrene šire pregovore o svojim budućim nuklearnim aktivnostima, raketnom programu i regionalnom utjecaju.

Taj plan zavisi od ublažavanja američkih sankcija, što Washington odbija učiniti, a nakon napada na saudijska postrojenja čak je uveo nove.

Izvor: Agencije