Evropa bez granica, ali sa žičanom ogradom

Procjenjuje se kako će izgradnja ograde Mađarsku koštati više od 20 miliona eura (Al Jazeera)

Piše: Branimir Bradarić

Uz državnu granicu prema Srbiji, kod grada Morahaloma, početkom tjedna pripadnici mađarske vojske krenuli su sa najavljenom izgradnjom privremene žičane ograde, kojoj je cilj zaustaviti masovan dolazak ilegalnih migranata. Na taj način obistinile su najave Vlade Mađarske, koja je još prije nekoliko tjedana upozorila da će krenuti s izgradnjom privremene ograde. U tome ih nisu spriječile niti upozorenja iz tijela Europske unije.

Na mjestu radova bili su pripadnici vojske koji su raščišćavali teren kako bi se postavili stupovi koje će povezivati žičana ograda. Bageri su pripremali teren uz samu granicu, uklanjali grmlje, dovozili i odvozili razni materijal… Na mjestu radova bilo je 50-ak vojnika, kao i nekoliko radnih strojeva, dok su pripadnici policije nadzirali kretanje na mjestu i u samoj okolici radova.

Interesantno je i da, iako je riječ o poslovima vojske, kao i neposrednoj blizini državne granice, mađarske vlasti ne ometaju novinarsko fotografiranje i snimanje.

Naime, oni uskim putem, koji je nasut pijeskom, mogu doći u blizinu mjesta gdje se obavljaju radovi i sve snimiti. Jedino je ograničenje da se automobilom ne može otići do mjesta gdje se obavljaju radovi nego je potrebno prošetati stotinjak metara. Tamo je označeno mjesto gdje mogu biti novinari, a odatle je moguće sve snimiti ili fotografirati.

Ograda se diže u neposrednoj blizini poljoprivrednih polja zasađenih raznim kulturama. Tu su i obiteljske kuće mještana koji obrađuju ta polja.

Prema ranijim najavama ministra vanjskih poslova Vlade Mađarske Petera Szijjarta, zid se na početku gradi na osam do deset lokacija uz državnu granicu, gdje se bilježi najveći pritisak ilegalnih migranata.

Ograda koja se podiže na mjestima koja se smatraju najugroženijima od migranata spojena je žicom. Bit će dugačka 175 kilometara, visoka četiri metra i opremljena kamerama i alarmnim sustavima. Uz to, uz ogradu će i dalje nastaviti patrolirati pripadnici granične policije. Procjenjuje se kako će izgradnja ograde Mađarsku koštati više od 20 milijuna eura. Da bi se moglo početi s podizanjem ograde moralo se i nekoliko zakona promijeniti, što je također napravljeno po hitnoj proceduri. 

Nije idealno rješenje

“Mađarska u potpunosti poštuje sve europske obaveze, ali se suočava s velikim problemima kada su u pitanju kapaciteti zbog masovnog priliva ilegalnih emigranata sa teritorije Srbije. Radimo na tome da riješimo taj veliki problem što prije, kako bismo mogli da postupamo u potpunosti u skladu sa svim europskim aspektima u vezi sa migrantima”, rekao je nedavno Szijjarto kada se o podizanju privremene ograde još samo spekuliralo i govorilo kao o jednoj od mogućnosti.

Istakao je i kako je migracija jedan od najozbiljnijih problema EU, da članice traže rješenje, ali i da Mađarska više ne može čekati. Naime, od početka godine pa do sada u tu zemlju je ušlo više od 80.000 ilegalnih migranata koji i dalje svakodnevno pristižu, tako da se o krajnjoj brojci njih koji će ilegalno prijeći državnu granicu sa Srbijom može samo nagađati. 

Jedan od idejnih začetnika izgradnje privremene ograde je i Laslo Torockaj, gradonačelnik Asotthaloma, gradića koji je također pod navalom emigranata.

“Ovo nije idealno rješenje, ali je trenutno jedino moguće. Navala emigranata je neizdrživa, a uz to se pojavio i strah samih naših mještana. Naša zadaća je njih zaštiti i omogućiti im normalan život. Nitko ne zna tko su ti ljudi koji dolaze kod nas kao ilegalni migranti i ima li među njima možda i pripadnika nekih terorističkih skupina. Nitko nema dokumente”, pojašnjava Torockaj.

Govoreći o emigrantima kaže i kako je i on za to da se svakako pomogne ljudima u nevolji ali i da ih najveći broj dolazi iz država gdje nema rata i gdje samim tim nisu životno ugroženi.

Prema njegovim riječima, pojavili su se i brojni problemi na terenu poput provala, krađa i slično. Samim tim pojavio se i strah među ljudima.

Građani podijeljeni

“Nešto se moralo napraviti jer ovo više nije normalan život. Tim ljudima svakako treba pomoći, ali mislim da se treba naći neki pravi način. Ovakav način ilegalnog prelaženja granice svakako nije normalan”, kaže Janos Rubik. 

Dodaje i kako je jeste za podizanje ograde, ali i da je, ipak, svjestan da je njeno podizanje ružna poruka samim migrantima kao i susjednoj Srbiji i EU.

“Nadam se kako će ona tu biti samo privremeno i da će brzo biti srušena, jer više neće biti potrebe za njom”, ističe Rubik.

U isto vrijeme Franc Kertes protivi se podizanju ograde te ističe kako si tako nešto službena Budimpešta nije smjela dopustiti, ali i da je razočaran šutnjom Bruxellesa.

“Govori se o Europi bez granica, a onda mi, koji smo punopravna članica EU-a, dižemo ogradu. Mislim da je to sramotna odluka. Žalostan sam radi toga, iako razumijem izjave kako je problem ilegalnih migranata postao prevelik. Međutim, taj problem se mogao nekako drugačije riješiti, a ne ovako. Zauvijek će ostati zapisano kako je Mađarska, u 21. stoljeću, radi ljudi koji su u nevolji dignula ogradu”, smatra Kertes.

Protest u Budimpešti

Dan poslije početka radova kod Morahaloma u Budimpešti su civilne udruge organizirale prosvjed građana koji se protive podizanju ograde duž granice. Prosvjednici su nosili transparente na kojima je pisalo “I Isus je bio emigrant” i “Moj najbolji prijatelj je emigrant”.

Pred zgradom mađarskog parlamenta prosvjednici su isjekli na komade žičanu ogradu dugu 15 metara koja je simbol one koju država podiže duž granice.

U isto vrijeme i u Srbiji sve češće se govori o problemu ilegalnih migranata koji su preplavili brojne gradove. Tako su u Zaječaru otkazane neke od planiranih manifestacija zbog, kako je pojašnjeno, sigurnosti.

Ipak, najkritičnije je u Subotici i Kanjiži, gradovima koji se nalaze u blizini granice s Mađarskom. Gradske vlasti se više ne mogu izboriti s navalom ilegalnih migranata, tako da pokrajinske vlasti najavljuju i mogućnost uvođenja izvanrednog stanja. Tvrde kako će na taj način najbolje moći pomoći migrantima koji su u pravilu prepušteni sami sebi. Većina ih je gladna, žedna i iscrpljena poslije dugačkoga puta.

Izvor: Al Jazeera