Europski svemirski program sletio u Zagreb

Piše: Tomislav Šoštarić

Putujuća European Space Expo interaktivna izložba Europske komisije, koja predstavlja najvažnije informacije o Europskom svemirskom programu, posjetila je i Zagreb, koji je kao 27. glavni grad države članice EU-a bio domaćin.

Postavljena u kupoli, na turneju je krenula 2012. i omogućuje da se na 12 ekrana vidi, dotakne, ali i pruži infromacija o tome što sve Europa danas čini u svemiru i kako svemirska tehnologija svakodnevno sve više utječe na naše živote, od meteorologije, koju već shvaćamo u tom smislu zdravo za gotovo, nadalje.

Realan trenutak svijeta

“Danas koristimo GPS u prometu, agrikulturi, čak i u bankarstvu i financijama itd. Imate i nekoliko aplikacija vezanih i za Copernikus vezanih za klimatske promjene, agrikulturu, šume itd. Mislim da ljudi nisu dovoljni svjesni svemirskih aplikacija i nisu dovoljno upoznati s njima, a jedan od glavnih ciljeva ove izložbe jest da pokaže koliko je to važno i upozna ih s time jer svemir je zapravo svakodnevni život danas”, kaže Axelle Pomies iz FDC-a, ugovornog partnera EK na ovom projektu.

Lociranje pri nesrećama i potragama

Poseban naglasak stavljen je na ulogu tehnologije svemirskih programa u pomoći pri raznim nesrećama i potragama. Tu je posebno važan projekt Galileo, svojevrsni pandan GPS-u.

“S time da taj Galileov sustav je de facto mlađi, noviji je pa je i zbog toga sigurno znatno napredniji. Kad govorimo napredniji, znači da on ide na manje od metar gotovo su mogućnosti pogreške, tako da može locirati ljude u prostorima u kojima se to i nije prije moglo locirati. To je jako bitno za nesreće tipa poplave, morske neke tragedije ili za ljude koji se izgube u planinama, u šumama. Vi znate da već postoje brojni proizvođači koji vozila markiraju čipovima, tako da se svakoga može pronaći i vidjeti u svakom trenutku, gdje se nalazi”, kaže Baričević.

Ekrani su tematski podijeljeni na segmente poput poljoprivrede, prometa i različitih promatranja događaja poput šumskih požara, poplava, potresa, postavljanja instalacija i slično.

“U sredini se nalazi i jedan veliki model, kugla, na kojoj su preslikane kao realan trenutak svijeta, tako da možete vidjeti kao da gledate Zemlju, planetu iz svemira i na njoj vidite sve zrakoplove koji u ovom trenutku lete po planeti, gdje je kakav promet, u Japanu, u Americi, koja količina letjelica se nalazi ili možete vidjeti isto tako po planeti gdje su bili šumski požari, naveden vam je datum kad je negdje gorilo”, kaže Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Ono na što je posebno fokusirana izložba je prikazati u kolikoj je mjeri svemirska tehnologija dio stvarnosti i kako svakodnevno utječe na naše živote. Čak i na područjima na kojima većina ljudi to ne bi očekivala.

Šansa za zapošljavanje

“Meni je tamo, na primjer, jako interesantan bio dio koji se odnosi i na poljoprivredu, gdje imate Zemlju prikazanu sa usjevima koji rastu, koji ne rastu, imate čak pokazanu mogućnost procjene hormonalnih promjena u stadima životinja, krava, da li su one sada u fazi spremnoj za oplodnju jer se mijenja temperatura, koju postoje posebni receptori šalju gore, a svemirska letjelica to, što je posebno bitno za velike uzgajivaće, koji imaju tisuće životinja”, kaže Baričević.

Ipak, Hrvatska po svojim potencijalima teško može očekivati sudjelovanje u velikim zvjezdanim pričama koje su dio europskog svemirskog programa. No, potencijalni benefiti, prvenstveno u smislu zapošljavanja, mogu se i drugačije realizirati.

“Nije stvar samo u onome što leti gore jer kaže se da 2/3 poslova u svemirskoj tehnologiji u stvari događa na Zemlji, tu su brojni, kompleksni antenski sustavi i razni ti programi, za koje sam siguran da imamo djecu i danas mlade ljude koji znaju puno o tome i da će i oni jednog dana vjerojatno participirati u tim europskim pustolovinama”, kaže Baričević.

A upravo su se mladi i djeca bili posebno zainteresirali za izložbu. Dojma su da građani nisu dovoljno informirani o ulozi svemirskih tehnologija pa izložbu stoga smatraju dobrodošlom.

“Sumnjam da ćemo se sada samo tako baciti u svemirsku tehnologiju, ali možda se digne malo informiranost populacije uopće o istraživanjima, što se radi, kakva su nastojanja Europske unije. Sada znamo samo za NASA-u”, kaže Marko iz Zagreba.

Preliminarni razgovori s ESA-om

“Trebalo bi toga biti puno češće i više s obzirom da mnogi nisu upoznati s jednom od sada najbitnijih tema, a to su klimatske promjene, ali i općenito o svemiru. Mislim da se trebaju ljudi više informirati, da nisu ni svjesni koliko zapravo institucije koje obuhvaćaju te programe imaju utjecaj na cjelokupan naš život”, smatra Monika, studentica geografije.

Hrvatska je u svibnju, kažu u nadležnom Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, održala preliminarne razgovore s Europskom svemirskom agencijom (ESA) te se nada u idućem razdoblju inicirati postupak sklapanja sporazuma o svemirskoj suradnji.

Sklapanjem sporazuma, naglašavaju, Hrvatska ne postaje članica ESA-e, već je on temelj suradnje koja može dovesti do punopravnog članstva u budućnosti.

Put do članstva je dug i razvija se u tri faze, od kojih prve dvije faze traju po pet godina. Tek nakon toga, u trećoj fazi, moguć je ulazak u članstvo. Dakle, idućih deset godina, Hrvatska neće biti članica ESA-e.

U Ministarstvu ističu kako je kontinuirano umrežavanje hrvatske znanosti u svjetsku od iznimne važnosti i to je jedan od prioriteta Ministarstva.

Dugoročan interes gospodarski

“MZOS smatra da je najveća vrijednost RH njen ljudski kapital, ali i da pojedincima, npr. uspješnim znanstvenicima i voditeljima tvrtki, treba omogućiti puni razvoj njihovog potencijala, što je jedino moguće kroz suradnju s istaknutim međunarodnim organizacijama poput ESA-e. Potpisivanjem inicijalnog Sporazuma između RH i ESA-e, otvorit će se nove mogućnosti na znanstvenom, gospodarskom i političkom planu”.

Dugoročan interes suradnje s ESA-om je, kažu, velikim dijelom gospodarske prirode, budući da je otprilike 90 posto proračuna ESA-e planirano za ugovore s europskom industrijom.

Hrvatski doprinos – znanstvenici

Uz opasku da Hrvatska ne ulaže dovoljno u znanost, Radonić ukazuje da Hrvatska ima vrhunske i u svijetu cijenjene znanstvenike koji sudjeluju u međunarodnim znanstvenim projektima – fizičari sudjeluju u eksperimentima u CERN-u te surađuju s europskim znanstvenicima na istraživanjima u području utjecaja Sunca na Zemlju i njezin okoliš.

“Iz Hrvatske se čak vodi koordinacija za korištenje vremena rada pojedinih teleskopa za nekoliko međunarodnih znanstvenih kolaboracija koje koriste astronomske instrumente raspoređene na raznim stranama svijeta”.

U tom smislu redovita je suradnja i s drugim ministarstvima koja bi mogla pružiti doprinos u tim nastojanjima.

Ante Radonić, voditelj planetarija u Tehničkom muzeju u Zagrebu, smatra da bi hrvatska industrija mogla ponuditi izradu određenih dijelova raketa i satelita.

Šansa mehanički i elektronički sustavi

U Hrvatskoj bi se, kaže, mogli konstruirati i izrađivati i pojedini mehanički i elektronički sustavi koji bi mogli naći primjenu  u raznim i mnogobrojnim zemaljskim sustavima, koji služe kao podrška sustavima u svemiru.

“Danas se smatra da sudjelovanje u radu na području svemirske tehnologije omogućava zemlji učesnici snažan poticaj za njenu tehnologiju općenito jer se rezultati na području svemirske tehnologije dosta primjenjuju u mnogim drugim tehnologijama u industriji te tako i u onima vezanim za svakodnevni život i rad ljudi”, kaže Radonić.

Poseban naglasak i Radonić stavlja na ljudski potencijal. Hrvatski znanstvenici bi, kaže, mogli smisliti znanstvene eksperimente koji bi bili kandidirani za određene svemirske programe, a to može biti vezano za istraživanje interakcije Sunčevog zračenja sa Zemljinom atmosferom i Zemljinom magnetosferom.

Spriječiti daljnje zaostajanje

“Može biti vezano i za istraživanja u međuplanetarnom prostoru i za neposredna istraživanja na drugim nebeskim tijelima, planetima, mjesecima, asteroidima, kometima. U tom smislu u Hrvatskoj bi se mogli izraditi instrumenti za takva istraživanja, instrumenti koji bi se ugradili na europske znanstvene satelite ili istraživačke sonde”.

Ipak, Radonić upozorava kako država mora početi brže reagirati kako Hrvatska ne bi dalje zaostajala. 

“Već su nas davno pretekle Češka, Poljska i Rumunjska, ove godine u članstvo je primljena i Madžarska, a Bugarska je potpisala nedavno ugovor o suradnji. Ugovore o suradnji imaju i Slovenija i Slovačka. Spomenimo da su npr. Grčka i Luksemburg punopravne članice ESA-e još od 2005. godine”, navodi Radonić.

Izvor: Al Jazeera