Oglasi

Euronews: Hrvat koji bi EU mogao izručiti ruskim interesima

U tekstu Euronewsa tvrdi se da suđenje bivšem premijeru Hrvatske Ivi Sanaderu može imati posljedice i na ostatak EU-a.
Ježić je ponovio tvrdnje da ga je Sanader tražio da organizira primitak MOL-ovih 10 miliona euraDalibor Urukalović/Pixsell

Na hrvatskim se sudovima trenutno vodi najveće suđenje ove decenije kako bi se utvrdila krivnja bivšeg hrvatskog premijera Ive Sanadera i mađarskog industrijalista Zsolta Hernadija, predsjednika i izvršnog direktora MOL-a, najvećeg stranog investitora u Hrvatsku – optuženog za podmićivanje bivšeg premijera. A ko je optužio dvojicu ljudi za korupciju? Biznismen Robert Jažić koji je, kako piše hrvatska štampa, optužen da održava bliske veze sa ruskim energetskim interesima u Evropi, piše u tekstu Euronewsa.

U svom autorskom tekstu Theodor Karasik piše kako ovo nije obično suđenje nego ono koje može bitno odrediti energetsku budućnost Hrvatske, mapu istraživanja centralne Evrope pa čak i buduću integrisanost eurozone. Taj je slučaj, piše dalje Karasik, klin nesporazuma između Hrvatske i Mađarske čija je dobra saradnja važna za alternativnu plinsku rutu koja vodi od luke Krk i koja može obje zemlje kao i cijelu Evropu lišiti ruskog energetskog utjecaja.

Još 2009. godine MOL je postao najveći pojedinačni akcionar u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA-i. Restruktuiranje preduzeća je prešutno odobrio Sanaderov kabinet iako je starija garda hrvatskih političara priželjkivala nastavak statusa quo.

Nedugo nakon što je Sanader sredinom 2009. podnio ostavku hrvatski državni anti-korupcioni tim USKOK optužio je Hernadija da je organizovao podmićivanje hrvatskog premijera sa 10 miliona eura.

Prema USKOK-ovoj optužnici, Sanader je posredstvom firme Roberta Ježića dogovorio isplatu od deset miliona eura s mađarskim partnerima.

Ježić je rekao da je novac koji je bio na računu njegove firme, a riječ je o 4,5 miliona eura, korišten za isplatu kredita DIOKI Holdinga. "Osoba koja je odlučivala o tome, o novcu, bio je Stephan Huerlimann", rekao je.

Svjedok protiv Ive Sanadera

Ježić time tvrdi da je novac namijenjen Sanaderu iskorišten za otplatu kredita DIOKI-ja.

Na ponovljenom ovogodišnjem suđenju, krunski svjedok tužiteljstva Robert Ježić ostao je pri svom ranijem iskazu protiv Sanadera i kazao da će u državni proračun uplatiti pet milijuna eura, koje je MOL na račun njegove tvrtke navodno uplatio za Sanadera, čim se za to "steknu svi uvjeti".

Ježić je ponovio tvrdnje s ranijeg suđenja da ga je Sanader tražio da organizira primitak MOL-ovih 10 miliona eura, čiji je predsjednik Uprave bio Zsolt Hernadi, a s kojim je Sanader, barem kako ga sumnjiči Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), dogovorio i izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz INA-e.

Pet miliona eura navodno su mu uplatile dvije kiparske tvrtke, a kaže da je shvatio o čemu se radi tek po Sanaderovom odlasku s dužnosti i nakon što su mediji počeli pisati o odnosima njegove vlade i MOL-a. Sanaderu je tada navodno rekao da odbija primiti drugih pet milijuna eura.

Na upit ravnateljice USKOK-a je li taj novac ikada bio namijenjen njemu, odgovorio je odgovorio da nije. Na novom suđenju uz Sanadera je optužen i direktor MOL-a Zsolt Hernadi, koji je i dalje nedostupan hrvatskom pravosuđu.

Prepucavanje velikih sila

Energetski stručnjak Davor Štern u izjavi za Al Jazeeru nedavno je rekao da se kroz energetiku prepucavaju velike sile, a interes Hrvatske je da ostane vjerna svojim saveznicima i osigura stratešku ulogu i mjesto za energente u Hrvatskoj. LNG, kaže, prvenstveno treba promatrati u političkom smislu, a tek onda u komercijalnom i to je nešto što ima svoju cijenu.

"Imamo partnere u Americi, imamo partnere u Europi, s Rusijom nismo posvađani - dapače, vrlo dobro surađujemo, ruski plin koji dolazi u Hrvatsku već dugi niz godina je uz domaći plin jedina energetska sirovina u plinskom dijelu, tako da oko toga treba biti pragmatičan i realan. Ništa se neće promijeniti, ovaj LNG je marginalan u odnosu na ostale količine plina kojima se trguje u Europi i svijetu i kao takav ne bi smio biti nikakav problem ni za rusku energetiku ni za američke interese i američku politiku".

Gazprom je 2017. potpisao ugovor o opskrbi Hrvatske plinom idućih 10 godina kojim ona, kaže, zadovoljava potrebe, no treba imati na umu mogućnost prekida opskrbe i zato je, ističe, dobro imati alternativu jer i domaća proizvodnja pada, a LNG je najbrži način osiguranja. Što se tiče regije, navodi da Rusija nije ušla u neke velike energetske projekte, već su utjecajem prisutni gotovo isključivo kao isporučitelji nafte i plina.

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.