EU postigao dogovor o nadzoru banaka

Ministri finansija zemalja članica Evropske unije (EU) postigli su u četvrtak ujutro, na sastanku koji je trajao 14 sati, dogovor o jedinstvenom nadzoru banaka u eurozoni, što je prvi korak u uspostavi bankarske unije.

Dogovor o zakonodavnom okviru za nadzor banaka znatno će olakšati rad Evropskog vijeća, tijela koje okuplja šefove država ili vlada, koji su u četvrtak poslijepodne počeli dvodnevni samit, na kojem je glavna tema produbljenje integracija u eurozoni, pri čemu je ključna uspostava bankarske unije.

Ministri su na maratonskom sastanku postigli kompromisno rješenje za pitanja koja su mjesecima bila otvorena. 

“Političkim sporazumom, koji tek treba da odobri Parlament, Evropska centralna banka (ECB) postaje nadzorni organ za banke u 17 zemalja EU-a koje koriste euro i svaku drugu zemlju u Uniji koja se pridruži monetarnoj uniji”, javila je iz Brisela reporterka Al Jazeere Katarina Drlja.

ECB će neposredno nadzirati banke s bilansom većim od 30 milijardi eura ili one koje predstavljaju 20 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) u državi u kojoj imaju sjedište.

Tri banke pod nadzorom

U svakoj državi neposredno će biti nadzirane tri najveće banke. Ukupno će pod jedinstvenim evropskim nadzorom biti 150 do 200 banaka.

Riječ je kompromisu između dva pristupa koja su zastupale s jedne strane Njemačka, a s druge Francuska.

Pariz je tražio da pod jedinstvenim nadzorom budu svih oko 6.000 banaka u eurozoni, dok je Berlin bio za to da se nadziru samo velike banke koje djeluju prekogranično.

Ostale banke ostat će pod nadzorom nacionalnih supervizora, ali će ECB moći intervenirati u bilo kojoj banci u eurozoni ako iskrsne problem.

Jedinstveni nadzor banaka bit će obavezan za zemlje članice eurozone, dok će se ostale moći pridružiti na temelju mehanizma pojačane saradnje.

Prema dogovoru, nadzor banaka postat će operativan 1. marta 2014. godine, dok je, prema zaključcima samita, iz oktobra jedinstveni nadzor trebao početi djelovati tokom 2013. godine.

Trajni fond

Jedinstveni nadzorni mehanizam preduvjet je za direktnu dokapitalizaciju banaka iz Evropskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), trajnog fonda za spašavanje članica eurozone.

Direktna dokapitalizacija banaka iz ESM-a omogućila bi prekid pupčane veze između banaka i država, odnosno između krize banaka i dužničke krize u državama, koje su radi očuvanja finansijskog sistema bile prisiljene spašavati posrnule banke, što je išlo na teret poreznih obveznika i izazvalo veliki rast javnih dugova.

Iako je dogovoreno da jedinstveni nadzor počne djelovati 1. marta 2014. godine, još nije poznato kada će biti moguća direktna dokapitalizacija.

Francuski ministar financija Pierre Moscovici je izjavio da će to biti moguće “čim tako odlučimo”.

Sljedeći je korak u uspostavi bankovne unije uspostava zajedničkog evropskog sistema za rješavanje bankarskih kriza, koji će omogućiti likvidaciju banaka u poteškoćama, a treći stub bankovne unije je uspostava zajedničkog sistema za osiguranje štednih depozita.

Drugi stub predviđa uspostavu evropske agencije koja će zatvarati banke za koje ECB utvrdi da idu u stečaj.

Tu ostaje otvoreno pitanje ko će snositi troškove gašenja tih banaka.

Na dvodnevnom samitu, koji počinje  u četvrtak poslije podne, prema izvještaju reporterke Al Jazeere, bit će formalno usvojeni zaključci Ministarskog vijeća od srijede, a  šefovi država i vlada 27 zemalja članica razgovarat će o više tema, uključujući situaciju na Bliskom istoku, pitanja odbrane, kao i pitanje mjera za suzbijanje dužničke krize i stabilizaciju eura.

Ovo je ujedno i posljednji samit pod predsjedništvom Kipra, a kormilo EU-a će od 1. januara 2013. preuzeti Irska.

Izvor: Al Jazeera i agencije