EU planira devet milijardi eura za oporavak, razvoj i integraciju Zapadnog Balkana

U Briselu je najavljeno ekonomsko približavanje regije Zapadnog Balkana Evropskoj uniji (EPA)

Evropska komisija predstavit će iduće sedmice dugo najavljivani Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan.

Očekuje se da ovaj paket podrške oporavku regije i ekonomskom približavanju EU bude “težak” devet milijardi eura, prenosi Tanjug.

Evropska komisija, na čelu s Ursulom von der Leyen, stupajući na dužnost krajem prošle godine, najavila je da će joj Zapadni Balkan i proširenje biti jedan prioriteta.

Tada je, pored nove metodologije pristupanja, koja je praktično odblokirala politički put Zapadnog Balkana u EU, najavljen i “drugi stub” obnovljene politike proširenja, a to je ekonomsko približavanje regije Uniji.

Ekonomsko-investicioni paket je dio novog Instrumenta pretpristupne promoći (IPA3), čija ukupna vrijednost za narednih sedam godina iznosi 14,5 miljardi eura za zemlje u procesu pristupanja EU.

U skladu s najavljenom promjenom u raspodjeli sredstava iz IPA fondova, na način da se novac više neće dodjeljivati po zemljama, već po odobrenim projektima, i Ekonomsko-investicioni plan pokrivat će različite projekte, njih 18, koji će uglavnom biti regionalnog karaktera.

Ekonomsko-investicioni plan

“Povezivanje, posebno u transportu i energetici, zelena tranzicija, posebno dekarbonizacija proizvodnje energije, digitalna transformacija, koja uključuje širokopojasni pristup internetu, bit će okosnica plana”, kaže glasnogovornica EK-a Ana Pisonero za Tanjug.

Ekonomsko-investicionim planom predviđeno je i posebno ulaganje u obrazovne sisteme zemalja regije, ali i kreditne linije za razvoj privatnog sektora.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi kaže da Ekonomsko-investicioni plan za Zapadni Balkan, pored podsticanja regionalne saradnje, ima za cilj i da smanji razlike između ekonomija EU-a i regijea, dovede do privrednog rasta i otvaranja novih radnih mjesta i vrati mlade i radnu snagu na Zapadni Balkan.

“Ideja plana je da se, pored svega što već EU radi na Zapadnom Balkanu, privuku i drugi izvori, kao što su međunarodne finansijske institucije i bilateralna saradnja”, ocenjuje Varhelyi.

Regionalna ekonomska integracija

U Briselu dodaju da su velike razlike između ekonomija EU-a i Zapadnog Balkana “najveći problem i korijen svih drugih problema”.

“Što brže zatvorimo taj rascjep i stvorimo otporne ekonomije, to će se zemlje regije moći brže pridružiti EU”, kaže Varhelyi.

U EK-a, pred objavljivanje Ekonomsko-investicionog paketa, naglašavaju da rad na stvaranju jače regionalne integracije i povezanosti na Zapadnom Balkanu nije zamjena za eurointegracioni put, već njegov komplementarni dio.

“Regionalna ekonomska integracija također može pomoći da se regija približi jedinstvenom tržištu EU-a, što donosi koristi i za regiju, i za EU. Krajnji cilj, pristupanje EU, nije se promijenio”, kaže Pisonero.

Izvor: Agencije