EU Observer: S lažnom potvrdom o bugarskom porijeklu do pasoša EU

Hiljade ljudi je bilo registrovano na adresi jedne bandere u Blagoevgradu, radi dobijanja bugarskog pasoša (Wikipedia)

Jedna bandera u jednom mestu nadomak Blagoevgrada u Bugarskoj deo je šire prevare, šeme za prodaju lažnih potvrda o bugarskom poreklu potrebnih za dobijanje bugarskog državljanstva, rekla je Katja Mateva koja je u bugarskom Ministarstvu pravde 11 godina bila direktorka zadužena za pitanja državljanstva.

U intervjuu za EUObserver u Briselu, Mateva je rekla da je lokalni gradonačelnik upisao banderu kao adresu za Makedonce koji su u procesu naturalizacije u Bugarskoj kupovali potvrde o bugarskom poreklu za keš.

“Hiljade ljudi je registrovano na adresi bandere”, rekla je Mateva koja je radila u ministarstvu do 2016. kada je otpuštena, jer je odbila da učestvuje u prevari.

Ona je kazala da je novac uziman u kešu u sred bela dana, na sred ulice, ispred institucija u srcu Sofije.

U jednom ranijem intervjuu za francuski magazin L'Obs, Mateva je ispričala da je odbacila šezdesetak aplikacija za naturalizaciju nakon upozorenja iz Interpola.

Potom je u oktobru usledilo prvo veliko hapšenje kada je bugarska policija uhapsila Petra Haralampijeva i još dvadesetak osumnjičenih.

Za lažnu potvrdu od 500 do 700 evra

Haralampijev je bio zadužen za državnu agenciju za Bugare u inostranstvu, a osumnjičen je da je prodao hiljade lažnih potvrda o bugarskom porodičnom poreklu.

Mateva, međutim, kaže da to hapšenje nije zaustavilo prevaru i da se lažne potvrde i dalje koriste za dobijanje državljanstva.

“Došla sam da apelujem da se ova užasna praksa prekine, jer se plašim, gotovo sam sigurna da krivci neće snositi gotovo nikakvu odgovornst”, rekla je ona za EUObserver.

Mateva je procenila da je za 11 godina koliko je radila u ministarstvu najmanje 5.000 ljudi godišnje uspevalo da kupi lažnu potvrdu o bugarskom poreklu.

Za to su plaćali između 500 i 7.000 evra u zavisnosti od imovinskog stanja.

Mito nisu davali samo oni koji varaju o poreklu, čak su i ljudi sa legitimnim zahtevima morali da plaćaju, dodala je.

“Svi su platili. Niko nije dobio potvrdu bez plaćanja, a to nisu državne takse. Najciničnije je to što država tvrdi da dobijanje bugarskog državljanstva ne košta ništa, jer ništa ne stiže u državnu kasu. Ono  je besplatno, ali mora mnogo da se plati ispod stola”, rekla je.

Mateva je rekla da su pojedinci iz bugarske političke elite profitirali od ove prevare i ukazala na zamenika premijera Krasimira Karakačanova.

Karakačanov je lider bugarske nacionalističke partije VMRO koja je koalicioni partner u vladi premijera Bojka Borisova.

Ni stranka ni Ministarstvo pravde nisu odgovorili na pitanja EUObservera.

Pasoške šeme i u Mađarskoj, na Kipru, Malti…

Evropska komisija je navela da ne može da komentariše sudske postupke.

Navela je takođe da su uslovi za dobijanje državljanstva regulisani nacionalnim zakonima svake zemlje članice.

Kada se govori o prevari ili kriminalnim aktivnostima vezano za dobijanje državljanstva, to je odgovornost nacionalnih vlasti da pažljivo istraže takve slučajeve, naveo je u odgovoru portparol Evropske komisije.

Bugarska je zajedno sa Rumunijom stavljena pod specijalni antikorupcijski nadzor EU, takozvani Mehanizam saradnje i verifikacije, kada su ušle u EU, 2007. godine.

U ovogodišnjem izveštaju tog mehanizma, uprkos otkrićma Mateve, navodi se da Bugarska i dalje stabilno napreduje u primeni konačnih preporuka koje su joj date.

Potpredsednik EK Frans Timmermans rekao je da je Bugarska toliko napredovala da je uveren da će novembra iduće godine, kada završava mandat sadašenje Komisije, biti završen i period antikorupcijskog monitoringa.

U međuvremenu su se novi državljani Bugarske pridružili hiljadama drugih novopečenih građana EU koji su to postali preko “zlatnih pasoških šema” na Kipru, u Mađarskoj i na Malti što je takođe izazvalo kritike kao i kontrolu EU, navodi EUObserver.

Kipar je u prošlosti prodavao pasoše bogatim Sirijcima i Rusima koji su pod sankcijama EU ili SAD zbog rata u Siriji, odnosno mešanja u američke izvore kao i Rusima koji su predstavljali visok rizik za pranje novca u bankarskim sistemima EU.

Mađarska je, kako su zaključili istraživački novinari okupljeni u centralnoeveropskom projektu za izveštavanje o organizovanom kriminalu i korupciji (OCCRP), kanalisala uplate od svoje šeme preko opskurnih ofšor firmi koje su mogle služiti za plaćanje provizija korumpiranim zvaničnicima.

Istraživačka novinarka Dafne Karuana Galicia koja je ubijena prošle godine došla je do zaključka da se i visoki zvaničnici Vlade Malte uključujući šefa kabineta premijera takođe vezuju za provizije u pasoškoj šemi, dodaje se u tekstu.

Izvor: Agencije