EU ne želi države s otpadom u rijekama

Otpad je danas izvor prihoda razvijenih zemalja, a na Balkanu smetnja koja se rješava u najbližem koritu rijeke.

Balkan, BiH, Srbija, Hrvatska, Opad, Upravljanje, EU
Dobro upravljanje čvrstim otpadom važan je uslov za proces evropskih integracija [Al Jazeera]

Piše: Erol Mujanović

Dobro upravljanje čvrstim otpadom bitan je uslov evropskih integracija za zemlje iz regiona i veoma važno pregovaračko poglavlje, jer osim ekonomske i pravne (ne)spremnosti svake zemlje, ekološka kultura samih stanovnika jedne države odražava njihov nivo svijesti i sposobnosti da žive i da budu prihvaćeni u Evropskoj uniji.

Posljedice nestručnog uništavanja i deponovanja otpada su narušavanje zdravlja ljudi i okoliša kroz zagađenje kvaliteta voda i uništavanje prirodnih resursa. Svakako je značajan i finansijski gubitak. Postići uspjeh u ovoj oblasti je utoliko veći izazov za zemlje iz regiona, jer ne samo da dobro upravljanje otpadom zahtijeva dugoročno i strateško razmišljanje nego i značajna sredstva i infrastrukturne investicije koje bi pratile razvoj zakonodavstva.

Dok otpad danas predstavlja izvor prihoda i sve značajniji trgovinski potencijal za razvijene zemlje, za naš region otpad je i dalje uglavnom percipiran kao smetnja koje se treba riješiti u najbližem koritu rijeke.

Zemlje iz regiona dosta slabo i sporo napreduju u razvoju ove oblasti, kao i u ispunjavanju kriterija postavljenih od strane Evropske unije. Određeni izuzetak među njima je Hrvatska, koja je naprednija od ostalih zemalja, ali i Srbija je više napredovala od Bosne i Hercegovine. Učešće javnosti u procesu donošenja odluka u oblasti životne sredine i u oblasti javnog pristupa podacima o životnoj sredini i dalje je slabo, iako se ova pitanja tiču svih stanovnika.

Nedovoljna ulaganja

Što se tiče Bosne i Hercegovine, ulaganja u upravljanje otpadom su i dalje nedovoljna, a gotovo da nije bilo napretka u odnosu na protekle godine.

Postignut je mali napredak u pogledu horizontalnog zakonodavstva. Bh. entitet Republika Srpska je napredovala u približavanju Direktivi o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, tako što je usvojila novi Zakon o zaštiti životne sredine.

Koordinacija između entiteta i Brčko Distrikta u primjeni sistema za upravljanje ambalažnim otpadom i dalje predstavlja problem. Napredak u izgradnji i radu regionalnih sanitarnih deponija bio je ograničen, a nisu preduzeti praktični koraci na uspostavi sistema za recikliranje i povrat u vezi s drugim tokovima otpada.

Još jedan od izazova je ograničenost  kapaciteta za upravljanje industrijskim i opasnim otpadom. I dalje je potrebno usvojiti okvirni zakon o životnoj sredini, te uložiti napore na provedbi Direktive o procjeni uticaja na životnu sredinu, na usklađen način na državnom nivou i u entitetima.

U BiH, gdje je u toku provođenje plana o strateškom upravljanju čvrstim otpadom, napretku u ovoj oblasti doprinose u velikoj mjeri strane organizacije, a aktuelan je i višemilionski projekat upravljanja čvrstim otpadom, koji finansira švedska agencija za međunarodnu saradnju (Sida).

Projekat upravljanja otpadom se provodi  u općinama širom BiH i pomoći će lokalnim vlastima na tehničkom nivou, kao i po pitanju izgradnje kapaciteta i podizanja svijesti u ovoj oblasti. Korist će imati i država, jer će time bolje ispunjavati obaveze članstva EU-a u ovoj oblasti.

Učešće javnosti u procesu donošenja odluka u oblasti životne sredine i u oblasti javnog pristupa podacima o životnoj sredini i dalje je slabo, iako se ova pitanja tiču svih stanovnika.

Srbija je zabilježila određeni napredak i usvojeni su podzakonski akti o ekološki odgovornom odlaganju otpada koji sadrži dugotrajne organske zagađivače. Pri kraju je i usaglašavanje zakonskih propisa o opasnom otpadu sa pravnim tekovinama EU-a.

Dodijeljene su dvije koncesije operaterima iz privatnog sektora koji će upravljati dvjema regionalnim deponijama. Usaglašene su, također, sa standarima EU-a. Nivo prikupljanja otpada domaćinstava je porastao sa 60 posto na 72 posto u 2012. godini, a pokrenuti su i pilot-projekti za razdvajanje komunalnog otpada u odabranim zajednicama. Oblast koju je potrebno značajno unaprijediti u cijelom regionu jeste razvojna razlika između urbanih i ruralnih zona.

U Hrvatskoj je upravljanje otpadom u proteklom periodu ocijenjeno kao poprilično dobro od strane predstavnika Evropske unije, iako nova strategija upravljanja otpadom još nije donesena. Prelazni aranžmani dogovoreni su za sanaciju postojećih otpada  i za  izgradnju novih centara za upravljanje otpadom, kako bi se uskladili s pravnom tekovinom EU-a do 2018 godine, odnosno do 2020, u pogledu količine biorazgradivog komunalnog otpada koji se odlaže na deponije.

Pristup EU-a upravljanju otpadom se bazira na principima: prevencija, reciklaža i ponovno korištenje otpada, poboljšanje odlaganja i nadzor. To su, ujedno, oblasti reformi koje se posmatraju i prate sa posebnom pažnjom i na Balkanu. Samo prikupljanje otpada predstavlja veoma važnu etapu i unutar EU-a prikupi se godišnje, od svih ekonomskih aktivnosti, te aktivnosti domaćinstava, preko 2,57 milijardi tona otpada.

Poređenja radi, najviši toranj na svijetu (Burj Khalifa u Dubaiju, visok 828 metara) težak je 500.000 tona. To znači da se u EU-u, u samo jednoj godini skromne ekonomske aktivnosti u recesiji, proizvede otpada u visini 5.140 puta većoj od najvišeg oblakodera na svijetu.

Primjer drugima

Na operativnom nivou u većini zemalja regiona problem je, prije svega, u svijesti ljudi i donosilaca odluka, pa se tako reforme sporo provode i ne stvaraju se uslovi da otpad postane izvor zarade i ekonomskog razvoja, kao što je to slučaj u brojnim državama EU-a.

Pojedine države uvoze smeće kako bi ga iskoristile za proizvodnju energije, dok se u zemljama regiona, pogotovo u BiH, smeće odlaže na ilegalan način, uz ceste, rijeke, šume i tako uništava i zdravlje ljudi i okoliš, a to je i gubitak novca u vidu neostvarene dobiti. Napomenimo i jedan dugoročno negativan efekat, odnosno loš utisak koji ovakav način tretiranja otpada ostavlja na one koji bi mogli pomoći BiH da je Evropska unija brže i lakše prihvati.

Pristup EU-a upravljanju otpadom se bazira na principima: prevencija, reciklaža i ponovno korištenje otpada, poboljšanje odlaganja i nadzor. To su ujedno oblasti reformi koje se posmatraju i prate sa posebnom pažnjom i na Balkanu.

Brojne delegacije najuticajnih lobista iz Brisela i drugih glavnih gradova zemalja članica EU-a već su mnogo puta proputovale Bosnu i Hercegovinu i svojim očima vidjele korita rijeka prepuna plastičnih kesa koje vise po granama. Za pitati se koja bi od zemalja EU-a željela komšiju i partnera sa takvim destruktivnim i nekulturnim ponašanjem.

Upravljanje otpadom predstavlja tržište budućnosti koje će imati eksponencijalni rast u narednih nekoliko decenija i koje predstavlja brojne prilike u proizvodima i uslugama vezanim za prikupljanje, odlaganje i upravljanje raznim vrstama otpada.

Značajan udio tržišta će zauzimati reciklirani metali, a vrijednost samo ovog segmenta tržišta bi trebala preći sedam milijardi eura u 2014. godini. Mali broj kompanija i poduzetnika u regionu, koji su se usudili poinirski krenuti u aktivnosti u ovoj oblasti, posluju uglavnom veoma profitabilno i mogu poslužiti kao primjer svima.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.