EU na samitu odlučuje o sankcijama Turskoj

Povlačenje broda 'Oruc Reis' bio je jedan od grčkih preduslova za pregovore s Turskom (AP)

Lideri zemalja članica Evropske unije suočavaju se s teškim poslom da uravnoteže odnose s Turskom uoči važnog samita.

Sastanak Vijeća EU-a, koji će na dnevnom redu imati situaciju u istočnom Mediteranu, bit će održan u četvrtak i petak, nakon što je prošle sedmice bio odgođen, jer je predsjednik Vijeća Charles Michel testiran pozitivno na korona virus.

U srijedu je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u pismu liderima 27 zemalja EU-a napisao: “Želio bih još jednom naglasiti da smo spremni za dijalog s Grčkom, bez ikakvih preduslova.”

Poručio je Briselu da “ostane nepristrasan” u nastojanju da pomognu rješavanju “novog testa” bilateralnih odnosa.

Trinaestog septembra Turska je povukla svoj brod za istraživanje “Oruc Reis” iz voda koje su Morskim zakonom Ujedinjenih naroda dodijeljene Grčkoj.

Nametanje autoriteta Bjelorusiji

Dvije članice NATO-a su zbog tog turskog projekta došle na rub oružanog sukoba, a povlačenje broda bio je jedan od grčkih preduslova za pregovore.

Lideri EU-a suočavaju se sa snažnim zahtjevima Kipra da potegnu za sankcijama protiv Turske, čiji je brod za seizmička istraživanja ostao u kiparskim vodama, za koje Kipar polaže ekskluzivna prava za iskorištavanje mineralnog bogatstva ispod mora.

No, odmjeravanje kazne Turskoj komplicira činjenica da EU trenutno pokušava pokušati nametnuti autoritet i Bjelorusiji, kojoj također prijete sankcije.

No, Kipar prijeti vetom ukoliko ne budu uvedene sankcije i Turskoj.

“Bit će izuzetno teško za Kipar da odustane od prijetnje vetom ukoliko ne dobije nešto zauzvrat”, tvrdi Kostas Yfantis, ekspert za Tursku i profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Panteion u Atini.

Očekivano, kiparski stav iziritirao je političare sa sjevera Evrope, koji su bliži bjeloruskoj, nego turskoj granici.

“Kipar nastavlja s blokadom sankcija zbog represije i lažiranja izbora u Bjelorusiji. To će postati snažan argument u korist napuštanja načela jednoglasnosti o pitanjima poput ovih”, napisao je na Twitteru Carl Bildt, bivši švedski premijer, koji je sada kopredsjedavajući Evropskog vijeća za vanjske odnose.

Njemačko upozorenje Kipru

Njemačka, predsjedavajuća EU-om, koja je pomogla uspostavljanju pregovora Grčke i Turske, navodno je poručila Kipru da ne očekuje sankcije, koje bi samo učvrstile turski stav i donijele kontraproduktivne rezultate.

“Ne razumijem logiku. Imate silu s vojskom u Siriji, na Kipru, u Iraku i na tlu Libije. U tri zemlje one su tu nelegalno… a imamo EU koja je opsjednuta [bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom] Lukašenkom jer nije održao poštene izbore”, kaže Angelos Syrgios, profesor međunarodnog prava i član Evropskog parlamenta.

Diplomatski sukob eskalirao je 21. jula, kada je Turska objavila da planira tražiti naftu i plin u vodama koje su dodijeljene Grčkoj.

Izvor: Al Jazeera i agencije