EU izbacuje fosilna goriva dok Balkan nastavlja zagađivati

Vijest da je irski parlament odobrio plan ukidanja investiranja u crpljenje i korištenje fosilnih energenata – uglja, nafte i plina – u zemljama regije propraćena je sasvim ovlaš i nije izazvala gotovo nikakvu pažnju. Ali, ova historijska odluka irskog parlamenta, kojom se napokon počinju sprovoditi direktive Evropske unije o povećanju proizvodnje energije iz obnovljivih i ekološki prihvatljivih izvora imat će velike i dugoročne posljedice na energetsku politiku Evrope i svijeta.

Izbacivanje upotrebe fosilnih goriva iz proizvodnje energije, bilo da je riječ o električnoj, toplotnoj ili pogonskoj, jedan je od najvažnijih razvojnih planova Evropske unije, a ekološki standardi koje zajednica nameće imaju za cilj da obezbijede energetsku nezavisnost i ekološku sigurnost.

Evropski standardi

Zemlje regije zapadnog Balkana i Hrvatska, kao jedina regionalna članica Evropske unije, imaju obavezu uvoditi evropske ekološke standarde i pridržavati se direktiva o korištenju fosilnih goriva u proizvodnji energije, a svako odstupanje od preporuka trebalo bi se doživljavati kao otvoreno ignoriranje regulativa. Pa iako se uputstva Evropske unije čak i laiku čine logičnim i opravdanim u zemljama regije sasvim malo se drži do principa ograničavanja upotrebe fosilnih goriva za proizvodnju energije.

Predsjednik saveza za energetiku Hrvatske Tomislav Marjanović kaže da je u Hrvatskoj od ukupne količine proizvedene električne energije samo deset posto dobijeno iz obnovljivih izvora energije, a da se najveća količina električne energije, proizvedene u Hrvatskoj, dobija iz rada hidroelektrana.

„Prema pokazateljima iz posljednjeg izvješća o stanju elektroenergetskog sustava Republike Hrvatske iz 2015. godine vidljivo je kako je na godišnjoj razini proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije u sustavu poticanja iznosila 1,1 TWh tj. 10,9 posto u odnosu na ukupnu proizvodnju električne energije. Preostalih 9 TWh tj. 89,1 posto Republika Hrvatska proizvela je iz drugih izvora, a u najvećoj mjeri putem hidroelektrana“.

Rast lokalne ekonomije

Pa iako se procentualno veoma mali dio električne energije dobija iskorištavanjem obnovljivih izvora energije Marjanović pojašnjava kako je Hrvatska opredijeljena da razvija „zeleno gospodarstvo“ jer je to, između ostalog, jedan od kvalitetnijih načina da se potakne razvoj lokalne ekonomije. Ipak, napominje da Hrvatska, vjerovatno, nikada neće napustiti korištenje fosilnih goriva.

„Tranzicija na “zeleno gospodarstvo” je uvijek trošak za društvo u cjelini, a pozitivan učinak se može očekivati tek dugoročno kada ulaganje u izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i postrojenja s visoko učinkovitom kogeneracijom bude rezultiralo isporukom električne energije manjeg troška nego uvozom električne energije s ostalih tržišta električne energije. Potrebno je istaknuti da je takva električna energija proizvedena lokalno i pridonosi zapošljavanju i rastu gospodarstva. Ipak, kratkoročno se ne može očekivati kako će Republika Hrvatska u potpunosti napustiti proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva“, jasan je Marjanović.

Tek petina energije iz nefosilnih izvora

Fosilna goriva glavni su energent za proizvodnju energije u Srbiji, objašnjava u razgovoru za Al Jazeeru glavna urednica Energetskog portala Srbije Nevena Đukić, navodeći podatak da se iz obnovljivih izvora energije dobija svega 21 posto od ukupno proizvedene energije u zemlji. Do 2020. godine Srbija bi trebalo da ima 27 posto električne energije dobijene iz obnovljivih izvora energije, kaže Đukić, dodajući kako su slabe šanse da se u sljedećih trideset godina korištenje fosilnih goriva potpuno izbaci iz upotrebe.

„Na primer, prema podacima sa sajta EPS-a (Elektroprivreda Srbije) ukupna instalisana snaga kapaciteta za proizvodnju električne energije kojom raspolaže EPS (bez Kosova i Metohije) iznosi ukupno 8.359 MW, i to: u termoelektranama na lignit 5.171 MW, u termoelektranama-toplanama na gas i tečna goriva 353 MW i u hidroelektranama 2.835 MW. Pored navedih elektrana, veliki zagađivači životne sredine su i toplane koje koriste fosilna goriva za proizvodnju toplotne energije. Najveći proizvođač Beogradske elektrane proizvodi nešto manje od 3.000 MW toplotne energije, od čega 99 posto energije se dobija iz fosilnih goriva (prirodni gas, mazut, ugalj). Ono na šta Republika Srbija treba da usmeri svoje snage je modernizacija sistema na fosilna goriva koji treba da budu usklađeni sa EU standardima, kao što je nedavno započeta modernizacija TE Kostolac B. Pored toga, u procesu je i izgradnja trećeg bloka na elektrani Kostolac B u saradnji sa kineskim partnerima“.

Irski scenario daleko od primjene

Kada sagleda šta je sve neophodno učiniti kako bi se fosilna goriva u potpunosti izbacila iz procesa proizvodnje energije Đukić sa skepticizmom gleda na mogućnost da se irski energetski scenario primijeni u Srbiji.

„Prelazak na veće korišćenje obnovljivih izvora iziskuje nove investicije i bolju investicionu klimu regiona, prilagođavanje zakonodavstva, povećanja subvencija i davanja feed–in tarifa objektima OIE-a. Trenutno, prema zvaničnim podacima Ministarstva rudarstva i energetike, status povlašćenog proizvođača električne energije su ostvarile privatne kompanije ili fizička lica sa skoro ukupno 80 MW. Ovi projekti su podeljeni  prema vrsti obnovljivih izvora. Ukupno instalisana snaga iz hidro-potencijala iznosi 43,6 MW, a iz solarnih elektrana na zemlji je 5,3MW, dok je na krovovima nešto manje od 3,5MW. Trenutna iskorišćenost vetro-potencijala je 17 MW. Do sada je realizovano ukupno 10,3 MW biogasnih postrojenja. Iz svega ovoga navedenog, jasno je da se u Srbiji neće skorije desiti scenario koji planira Republika Irska, a to je potpuno odbacivanje fosilnih goriva i prelazak na obnovljive izvore energije“, jasna je Đukić.

Elektrana u Pljevljima najveći zagađivač

Ništa bolja situacija nije ni u Crnoj Gori koja svoje energetske strategije bazira na iskorištavanju ugljena, pojašnjava Sanja Orlandić iz nevladine organizacije Green Home, navodeći kao najnegativniji primjer planove za proširivanje termoelektrane u Pljevljima.

„Što se tiče ciljeva Crne Gore za korišćenje energije iz uglja oni su još uvijek u opticaju u svim našim strategijama i dokumentima. U najnovijoj strategiji energetike do 2030, koja je donešena prije par godina, planira se upotreba i izgradnja drugog bloka termoelektrane u Pljevljima i u toku su jako intenzivni pregovori povodom građenja termoelektrane. Skoda Praha, češka firma, pobijedila je na tenderu i i trenutno ta firma traži finansijsku podršku kako bi se pristupilo izradi same termoelektrane. U Pljevljima postoji već jedna termoelektrana, koja je počela sa radom 1982. godine i tada je građanima Pljevalja bilo obećana toplifikacija cijelog grada. Međutim ni nakon trideset godina do toplifikacije nije došlo. Ekološka situacija je alarmantna, a zagađenja su jako visoka, a naročito u zimskom periodu. Emisije sumpor dioksida u zadnje vrijeme jako su visoke, tačnije bile su najviše od kada Aza zaštitu životne sredine radi ova mjerenja. Izdano je upozorenje građanima da ne izlaze na ulice i ne otvaraju prozore“.

Sve strategije za razvoj pogona za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u Crnoj Gori su samo deklarativnog tipa, kaže Orlandić ističući još jednom Pljevlja kao negativan primjer korištenja fosilnih goriva za dobivanje energije.

„Na žalost, te se opcije za sada veoma slabo razvijaju. Kratkoročni i dugoročni planovi nisu zasnovani na tome da se koriste neki drugi izvori energije. Prije dvije godine se počelo sa raspodjelom peleta u Pljevljima, ali jako malom broju domaćinstava i uz neke određene subvencije. Ono što je još problem u ovom gradu jeste da sva domaćinstva za ogrjev koriste ugalj i da je to još jedan dodatni izvor zagađenja. Naša država planira da smanji to zagađenje izgradnjom druge termoelektrane koja bi bila po najsavremenijim tehnologijama, međutim predstavnici i lokalnih nevladinih organizacija iz cijele Crne Gore smatraju, što je i logično, da to ne može biti rješenje, ni ekološko ni energetsko, za situaciju u Pljevljima“, zaključuje Orlandić.

Solarna energija slabo iskorištena

Konačno, ni Bosna i Hercegovina se ne može pohvaliti strategijom prevazilaženja upotrebe fosilnih goriva u proizvodnji energije, kaže Džemila Agić iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle. Najveći dio energije, posebice električne, BiH dobiva iz termoelektrana koje rade na principu spaljivanja uglja i iz nekolicine velikih hidroelektrana, koje se baziraju na ekološki neprihvatljivom crpljenju vodenog potencijala zemlje.

„One koje su ubrajaju u obnovljivi izvor energije, male hidrocentrale, zatim proizvodnja električne energije iz Sunca to je još uvijek na nekom početku, ali recimo u zadnjim godinama osjetila se mala ekspanzija posebno solarnih elektrana. Ono što je loše je što nije dobro osmišljen način subvencioniranja ili podsticanja korištenja obnovljivih izvora energije, a razlog je zato što su naše vlasti i političari još uvijek fokusirane na fosilna goriva. Svu svoju pažnju usmjeravaju na podsticanje ili odobravanje proizvodnje električne energije iz uglja sa nekim opravdanjem da na taj način žele sačuvati radna mjesta, koristiti postojeću pamet, jer su naši ljudi navikli da se bave tim poslom. Kao da mi nemamo inžinjera koji se bave i svim tim novim tehnologijama i koji bi uz malo podrške mogli naučiti sve te nove tehnologije. Kao da mi zavisimo od par inžinjera koji su naučili samo da rade jedan posao. Mislim da to nema opravdanja i da se moramo fokusirati ili orjentisati prema održivim rješenjima i okrenuti se obnovljivim izvorima energije. Gledajući BiH, teško je to očekivati kada uzmemo u obzir kakvi nas političari vode, jer sva diskusija o obnovljivim izvorima energije se nekako guši i usmjerava prema fosilnim gorivima. Ja bih rekla da je to više interes nekakvog malog broja pojedinaca i zbog njih se politika razvija ili nekako planira u tom smjeru“.

Irski model daleko od primjenjivog

Stav bh. političkih zvaničnika Agić ne razumije i čini joj se kao da političari u BiH misle da će im, zbog nekih sada tajnih razloga, nepoštivanje direktiva i smjernica biti oprošteno.

„Kod nas još uvijek kao da žele iskoristiti priliku dok nismo u EU-u da naprave energetska postrojenja koja će koristiti ugalj. Isto kao da očekuju da će neko reći – sad vi radite sa fosilnim gorivima, mi ćemo to prihvatiti, ili emitujte i CO2 i sumpor-dioksid i druge plinove, i mi ćemo to vama oprostiti; ili su možda naivni pa da tako misle, a možda se može reći -neka se napravi – pa ih poslije apsolutno ne interesira šta će se desiti, jer je možda njima u ovom trenutku važno, zbog nečega, da se sredstva investiraju u nešto što nije ekonomski opravdano“, zaključuje Agić.

Nerealno je očekivati da će u skorijoj budućnosti u zemljama regije biti uveden najavljeni irski model po kojem će se fosilna goriva potpuno izbaciti iz procesa proizvodnje energije, kažu sagovornici Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera